Ministar zaštite životne sredine u Vladi Srbije Goran Trivan izjavio je da je naša zemlja na putu da se uključi u evropski proces stvaranja zelenog kontinenta, sa opredeljenjem za cirkularnu ekonomiju kao osnovnim sredstvom za brži razvoj zasnovan na principima zaštite životne sredine, saopštila je Vlada Srbije.
Trivan je sinoć, na panelu "Klimatske promene: lokalni izazov – uloga cirkularne ekonomije", održanom u okviru Kopaonik biznis foruma 2020, rekao da privatna inicijativa i razvijena industrija koja primenjuje standarde zaštite životne sredine predstavljaju preduslov postizanja razvoja koji donosi sveukupnu dobrobit i Srbiji i regionu.
On je ukazao na to da cirkularna ekonomija, uz privatnu inicijativu i primenu novih tehnologija, ima značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena i ublažavanju njihovih posledica.
Prema njegovim rečima, ona je prvi korak ne samo ka zelenoj ekonomiji, boljoj životnoj sredini, već i biznisu sa obezbeđenih 30.000 novih radnih mesta.
Ministar je upozorio na to da živimo u vremenu "klimatske krize" koja svet suočava sa promenama koje dovode u pitanje opstanak čovečanstva, a posledice oseća i Srbija, koja je samo usled pojave suša i poplava pretrpela više od 6,5 milijardi evra štete.
Evropski zeleni dogovor, kako je pojasnio, primer je iz okruženja kojim putem bi trebalo ići, ali nećemo postići istinski napredak u borbi protiv klimatskih promena ukoliko ne promenimo svoje razmišljanje i ponašanje.
Prema njegovoj oceni, u proteklom jednogodišnjem periodu može se uočiti napredak Srbije u oblasti zaštite životne sredine, koja je postala tema čitave vlade i jedno od značajnih opštedruštvenih pitanja.
U skladu sa tim, kako je predočio, završen je Nacrt zakona o klimatskim promenama i predat je vladi na usvajanje, a u pitanju je krovni zakon koji će sve razvojne sektorske politike zasnivati na principima zaštite životne sredine.
Nema karbonski neutralne Evrope bez nekarbonskog Balkana. To zahteva promenu navika i angažovanje svih – od građana i institucija, do Vlade, uključujući privredu, naglasio je ministar.
On je ukazao na to da je ministarstvo izradilo i Strategiju niskougljeničnog razvoja, Nacrt strategije upravljanja otpadom i Nacrt izmena i dopuna Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, a realizuju se i brojni drugi projekti, uz međunarodnu podršku i u saradnji sa organizacijama i institucijama.
Trivan je podsetio na to da je završeno deset regionalnih deponija, dok još 17 idu u pogon.
Zahvaljujući uvećanju budžeta za životnu sredinu od 27 odsto, podržan je rad reciklažne industrije, a u prečišćavanje otpadnih voda uloženo je na stotine miliona dinara za projektno-tehničku dokumentaciju i projekte koji će lokalnim zajednicama doneti čiste vodotokove, naveo je ministar.
Naši ciljevi su, kako je precizirao, novi materijali, nova industrija, inovativne tehnologije u oblasti zaštite životne sredine, gde su najveći poslovi i najveće investicije.
Takođe, neophodno je da preduzeća rekonstruišu postojeće tehnološke procese, rekao je on i najavio čvršću kontrolu svih entiteta koji zagađuju životnu sredinu.
Ministar je dodao da je za bolju životnu sredinu od posebnog značaja sistem finansiranja, kojim bi u budućnosti trebalo obezbediti da se sredstva prikupljena od ekoloških taksi usmeravaju u budžete lokalnih samouprava i državnih organa namenjenih zaštiti životne sredine.
Trivan je, govoreći o predloženom depozitnom sistemu u okviru izmena i dopuna Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, istakao da je on na razmatranju kod svih zainteresovanih strana, i da će se odabrati onaj model za koji se proceni da je najkorisniji i najefikasniji.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici izložio je ciljeve EU u različitim oblastima kako bi Evropa do 2050. godine postala prvi kontinent bez emisije ugljen-dioksida.
On je rekao da Evropska unija želi da proširi „zeleni dogovor“ i na Zapadni Balkan, ističući da je Srbija deo ambicija EU da Evropu transformiše u karbonski neutralni kontinent.
Fabrici je pozvao srpske privrednike da se ugledaju na Evropu, prepoznaju izuzetne prilike koje pruža uključivanje u veliko evropsko tržište koje postaje sve zelenije, kao i da iskoriste sve mogućnosti koje donose najnovije tehnologije zemalja članica EU.
U radu panela učestvovali su i generalni direktor preduzeća "Sekopak" Violeta Kokir Belanović, ekonomista Evropske investicione banke Hiki Pol, menadžerka za održivost i regulatorne poslove za Centralnu i Istočnu Evropu "Ball Packaging Europe" Jelena Kiš i izvršni direktor JP "Vojvodinašume" Kokai Roland.
Na marginama Kopaonik biznis foruma, ministar se sastao sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem, ambasadorima Italije, Austrije, Nemačke, Belgije, Švedske, Holandije i Velike Britanije, kao i sa predstavnicima međunarodnih finansijskih organizacija i brojnih kompanija.