Pandemija virusa COVID-19 odložila je i održavanje XXXII Olimpijskih igara u Japanu. Tokio će da sačeka sportiste iduće godine, a Srpska ekonomija podseća na istorijat ovih igara.
Olimpijske igre nastale su u Grčkoj pre 26 vekova. Održavane su u Olimpiji od 776. godine pre nove ere do 393. godine nove ere.
Na ideju da se obnove Olimpijske igre došao je francuski pedagog i istoričar Pjer de Kuberten, koji je govorio: „Važno je učestvovati, a ne pobediti”.
Grčki preduzetnik, pesnik i filolog Demetris Vikelas bio je prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (1894–1896).
Odluka o obnavljanju igara doneta je 23. jula 1894. godine u Parizu. Prve letnje Olimpijske igre održane su od 5. do 15. aprila 1896. u Atini.
U Atini se okupilo 285 sportista iz 14 zemalja, koji su se nadmetali u devet sportova i 43 discipline. Žene nisu učestvovale.
Atletičari, njih 63 iz devet zemalja, takmičili su se u 12 disciplina, a zlatom se prvi okitio američki troskokaš Džejms Brendan Konoli.
Najuspešniji na prvim Olimpijskim igrama bili su američki sportisti. Njih osmoro vratilo se kućama sa devet zlatnih medalja.
Amerikanac Tom Berk osvojio je dve zlatne medalje, u trkama na 100 i 400 metara, a prvi je trkač koji je započeo trku niskim startom.
U Parizu 1900. na teren su prvi put izašle žene – pet teniserki. Na narednim igrama nije ih bilo, a 1908. u Londonu takmičilo se njih 36.