Građani čiju su stambeni objekti oštećeni zbog poplava koje su pogodile delove Srbije moći će da se prijave lokalnim samoupravama odmah po stupanju na snagu Odluke o proglašenju elementarne nepogode koju će, kako se očekuje, republička vlada doneti u petak, 26. juna.
Opštinske komisije obavljaće procenu i kategorizaciju štete na osnovu kojih će izdavati rešenja koja se potom prosleđuju Kancelariji za upravljanje javnim ulaganjima. Uvedena je i jedna novina kada je reč o prijavi štete i to u Kraljevu. Radi bržeg donošenja rešenja o dodeli državne pomoći Kancelarija je u saradnji sa Odeljenjem za civilnu zaštitu tog grada napravila sistem za onlajn procenu štete, izjavila je za Srpsku ekonomiju Sandra Nedeljković, zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.
Ona objašnjava da će članovi lokalnih komisija na licu mesta u oštećenom objektu moći da na pametnom telefonu popune onlajn formulare i dodaju fotografije čime će biti znatno ubrzan ceo postupak. Kada je reč o isplati novčanih sredstava rokovi su predviđeni zakonom, a najkraće vreme, u kojem građani koju su pretrpeli štetu mogu dobiti novac, je tri nedelje, kaže sagovornica.
Navodi dalje da postoji šest kategorija na osnovu kojih se procenjuje šteta. Od prve do pete kategorije su oštećeni objekti, dok u šestu kategoriju ulaze srušeni objekti kojih je poslednje četiri godine bilo svega desetak.
Nedeljkovićeva ističe da Kancelarija ne pomaže u obnovi vikendica i pomoćnih objekata, a ni poljoprivredna gazdinstva nisu obuhvaćena obnovom, jer zakon ne pokriva štetu koja je prethodno mogla biti osigurana.
"Država za poljoprivrednike daje i do 70 odsto subvencija za osiguranje useva od elementarnih nepogoda, tako da pravo na pomoć mogu imati samo oni čija šteta nije predmet osiguranja", rekla je ona.
Zamenica direktora Kancelarije naglašava da je ta institucija zadužena samo za obnovu kroz koju se uporedo izgrađuje i bolja infrastruktura, čime se preventivno deluje na posledice narednih elementarnih nepogoda koje se ne mogu izbeći, ali se mogu ublažiti.
Da je sve ono što je prethodnih godina uradila Kancelarija za upravljanje javnim ulagnjima urodilo plodom pokazuju podaci - skoro 30.000 domaćinstava bilo je poplavljeno 2014., a od 2016. godine taj broj iznosi 6.000.
Za prevenciju i umanjenje štete potreban je novac i vreme, rekla je Nedeljkovićeva navodeći primer studije sliva Kolubare. Za odbranu od poplava objekata u tom slivu potrebno je 200 miliona evra, za šta je opet neophodno 20 godina.
Za rečne tokove prve kategorije zadužena su Javna preduzeća "Srbijavode" i "Vojvodinavode", dok se jedinice lokane samouprave bave vodotokovima drugog reda. Neke opštine su ažurnije, neke nisu, ali generalno gledano, saradnja između republičkih organa, lokalnih samouprava i javnih preduzeća ide u dobrom pravcu i sve je bolja i bolja, zaključila je Nedeljkovićeva.