Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korporativne obveznice u okviru monetarnih operacija – istine i zablude

Srbija
Srpska ekonomija

Narodna banka Srbije oglasila se povodom, navode, niza netačnih tvrdnji iznetih nakon objave da Telekom Srbija planira emisiju korporativnih obveznica.

Iz NBS posebno ističu da Narodna banka nikada ne donosi odluke ishitreno i bez prethodno obavljenih detaljnih analiza aktivnosti koje preduzima, te su potpuno neosnovani navodi da “ako se ovakvi poslovi NBS omasove i sprovedu u praksi, dobićemo reinkarnaciju primarne emisije”.

Kao jednu u nizu mera kojima se domaćem i finansijskom sektoru olakšava poslovanje tokom pandemije i daje podsticaj bržem oporavku, NBS je u svoje monetarne operacije uključila i korporativne obveznice koje izdaje domaće privredno društvo sa odgovarajućim bonitetom, navode iz Kabineta guvernera.

U skladu sa tim, korporativne obveznice će moći da budu predmet kupovine od strane NBS isključivo na sekundarnom tržištu (od banaka koje posluju u Srbiji), a takođe će moći da se koriste i kao sredstva finansijskog obezbeđenja (kolateral) radi dobijanja kredita za održavanje dnevne likvidnosti banaka i kratkoročnih kredita za likvidnost na osnovu zaloge hartija od vrednosti i pribavljanja dinarske likvidnosti banaka putem repo operacija.

Jedan od ciljeva NBS prilikom uvođenja ove mere bio je i davanje inicijalnog podsticaja daljem razvoju domaćeg tržišta kapitala i to naročito u segmentu korporativnih obveznica, kroz njihovo masovnije izdavanje.

Naučna istraživanja međunarodnih finansijskih institucija pokazuju da je podsticanje razvoja tržišta korporativnih obveznica od strane centralnih banaka u prethodnim godinama uticalo na povećanje obima finansiranja kompanija ovim putem.

Na ovaj način se postiže pozitivan efekat diversifikacije finansiranja na više nivoa: najpre, optimalniji raspored izvora finansiranja (kao alternativa i dopuna bankarskim kreditima, što pospešuje konkurenciju među finansijskim proizvodima i omogućava jeftinija finansijska sredstva), a zatim i valutna diversifikacija (što smanjuje izloženost kompanije valutnom/deviznom/kursnom riziku).

Navedeno može biti ključno u uslovima delovanja nepredviđenih šokova, poput aktuelne krize izazvane pandemijom virusa korona.

Navedenim je ujedno odgovoreno i na pogrešne konstatacije da se „prenebregava činjenica da u Srbiji ne postoji tržište korporativnih obveznica”.

Ni na koji način ona se „ne prenebregava”, već se upravo podstiče razvoj ovog segmenta tržišta kapitala. Pored toga što ukazuju na opasnosti s kojima se suočavaju ekonomski akteri (država, privreda, građani, finansijske institucije), periodi krize predstavljaju i pravi trenutak da se započne i podstakne razvoj segmenata koji nisu dovoljno zaživeli. Stoga uključivanje pomenutih obveznica u monetarne operacije Narodne banke Srbije upravo ima za cilj da iskoristi priliku da, u aktuelnim okolnostima, podrži razvoj tržišta korporativnih obveznica, što se već pokazalo uspešnim.

Rezultati ovakvih namera već su vidljivi u planovima pojedinih privrednih društava i iz javnog, i iz privatnog sektora da na ovom segmentu tržišta kapitala iskoriste sve prednosti koje nudi finansiranje emisijom korporativnih obveznica. Aktuelni ambijent istorijski niskih kamatnih stopa na dinarskom tržištu novca omogućava domaćim kompanijama da diversifikuju svoje izvore finansiranja, da po najpovoljnijim uslovima finansiraju svoje projekte i potencijalno nova ulaganja, kao i da iskoriste priliku da u dinarima, dakle bez deviznog rizika, refinansiraju postojeće obaveze.

Činjenica da je kompanija „Telekom Srbija” već preduzela neophodne korake –ispitala tržište, razgovarala s potencijalnim investitorima (koji su, koliko smo upoznati – kvalifikovani investitori, odnosno renomirane finansijske institucije, što ukazuje na profesionalne investitore upoznate s poslovanjem kompanije i sa svim prednostima i rizicima ovakvog vida ulaganja), donela odluku o emisiji po tržišnim uslovima – može samo da ukaže na to da je signal Narodne banke Srbije poslat privrednom sektoru već počeo da daje rezultate i da je pristup navedene kompanije bio ozbiljan i detaljan.

Uvereni smo, a za to postoje i najave, da će i druga domaća privredna društva u narednom periodu pratiti praksu kompanije „Telekom Srbija” i emitovati korporativne obveznice, čime se ostvaruje dvostruki cilj Narodne banke Srbije – doprinos razvoju tržišta korporativnih obveznica i pružanje podrške domaćoj privredi da se što lakše suoči sa izazovima u uslovima aktuelne krize.

Kompanija „Telekom Srbija” donela je odluku o emisiji korporativnih obveznica zakonski prepoznatim modelom ponude kvalifikovanim investitorima.

Iako ova emisija nije vezana za olakšice koje je Vlada Srbije donela u okviru Uredbe o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti (opet pogrešno protumačeno od strane ekonomskih sagovornika pojedinih medija), jer se te mere odnose na javnu ponudu dužničkih hartija od vrednosti u skladu s prospektom, donošenje ovih mera vlade potpuno je komplementarno odlukama Narodne banke Srbije da uključi korporativne obveznice u listu hartija koje su predmet monetarnih operacija i veoma su značajne jer dodatno podstiču budući razvoj tržišta korporativnih obveznica.

Na još jedan način ukazano je na to kako Vlada i Narodna banka Srbije deluju usklađeno i sa istim ciljem – podržavaju domaću privredu i građane.

Izjave da se ovim emisijama „podriva zainteresovanost kompanija za bolje poslovanje”, pored toga što su neistinite, ovako uopšteno izrečene potcenjuju interes vlasnika za uspešno poslovanje, jer upravo najveći interes, podsticaj, ali i odgovornost za uspešnost kompanije imaju sami vlasnici.

Jedna od prednosti emisije korporativnih obveznica, pored već navedene diversifikacije, jeste i veća fleksibilnost periodičnih novčanih tokova – za razliku od većine kreditnih aranžmana koji obično obuhvataju periodične isplate i kamate i dela glavnice, tokom trajanja (života) neamortizujuće obveznice periodično (mesečno/kvartalno/polugodišnje/godišnje – u zavisnosti od dogovora) se isplaćuje samo kuponska kamata, dok se glavnica plaća po dospeću obveznice.

To kompaniji daje potrebnu fleksibilnost u upravljanju finansijskom situacijom, investicionim ciklusom i novčanim tokovima. Zato je pored kredita korisno imati i alternativni izvor finansiranja u vidu korporativnih obveznica. Prisustvo kvalifikovanih investitora, koji poznaju kompaniju i spremni su da ulože u njene hartije od vrednosti ukazuje na nastavak njihovog poverenja u poslovanje te kompanije.

Posebno ističemo to da Narodna banka Srbije nikada ne donosi odluke ishitreno i bez prethodno obavljenih detaljnih analiza aktivnosti koje preduzima. Stoga su potpuno neosnovani navodi da „ako se ovakvi poslovi Narodne banke Srbije omasove i sprovedu u praksi, dobićemo reinkarnaciju primarne emisije”.

U nameri da pruži inicijalni impuls razvoju ovog segmenta tržišta, ne dovodeći u pitanje očuvanje stabilnosti domaćeg monetarnog i finansijskog sistema, Narodna banka Srbije je utvrdila niz ograničenja u smislu prihvatanja korporativnih obveznica u monetarnim operacijama, koji pored kvalitativnih (najmanje „prihvatljiv bonitet” emitenta i vremenski horizont u kojem su obveznice emitovane), uključuju i kvantitativne kriterijume:

Najviši ukupni nominalni iznos korporativnih obveznica koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama (55 milijardi dinara), što ograničava vrednost programa i uticaj na ukupne novčane tokove;

Najviši ukupni nominalni iznos pojedinačne emisije ili tranše korporativnih obveznica koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama (70% ukupne nominalne vrednosti emisije jednog izdavaoca);

Najviši ukupni nominalni iznos korporativnih obveznica jednog izdavaoca koje mogu biti prihvaćene u monetarnim operacijama (11 milijardi dinara).

Imajući u vidu prethodno navedene kriterijume, potencijalni portfolio korporativnih obveznica kod Narodne banke Srbije istovremeno je: Adekvatan, sa aspekta pružanja podrške razvoju ovog segmenta tržišta kapitala, ali i u smislu obima podrške domaćoj ekonomiji; Ograničen, i po pitanju obima (kao rezultat kvantitativnih ograničenja), i u smislu kvaliteta korporativnih obveznica u portfoliju.

Narodna banka Srbije je na ovaj način još jednom pokazala visok stepen odgovornosti prilikom donošenja odluke o prihvatanju korporativnih obveznica u monetarnim operacijama, ukazujući na to da očuvanje stabilnosti domaćeg finansijskog sistema nema alternativu, navedeno je u saopštenju iz Kabineta guvernera.

Ostali naslovi

Pad cena pšenice i soje
Srpska ekonomija
Na Novosadskoj produktnoj berzi ove nedelje došlo je do korekcije cena najtrgovanih berzanskih roba, kukuruza, pšenice i soje. Ukupan promet za ovu nedelju je iznosio 1.800 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 45 miliona i 658 hiljada dinara
Promovisani rezervni oficiri martovske generacije
Srpska ekonomija
Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin prisustvovao je danas u kasarni "General Jovan Mišković" u Beogradu svečanosti povodom završetka vojno stručnog osposobljavanja slušalaca za rezervne oficire generacije "Mart 2020" i njihovog promovisanja u čin rezervnog potporučnika Vojske Srbije
Fond za razvoj odobrio 72 kreditna zahteva u iznosu od 407,1 milion dinara
Srpska ekonomija
Republički Fond za razvoj odobrio je 72 kreditna zahteva u ukupnom iznosu od 407,1 milion dinara, objavio je Fond
Pravo na žig Čuvarkuća dobilo 75 domaćih proizvoda
Srpska ekonomija
Pravo na korišćenje žiga „Čuvarkuća“, u okviru projekta Privredne komore Srbije (PKS) „Stvarano u Srbiji“, kao potvrdu kvaliteta i domaćeg porekla, dobilo je 75 proizvoda, saopštila je danas PKS.
Reforme iz procesa evrointegracija prioritet
Srpska ekonomija
Ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović razgovarala je danas sa ambasadorom Holandije u Srbiji Hilesom Beshorom Pluhom o procesu evropskih integracija Srbije, bilateralnoj saradnji, kao i o socio-ekonomskim efektima i načinima na koji se EU, region Zapadnog Balkana i Srbija suočavaju sa posledicama aktuelne pandemije
Nekretnine Žitomlina u Kladovu ponuđene za 6,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Nepokretnosti Žitomlina iz Negotina, dela Holdinga Poljotehna u stečaju, ponuđene su na prodaju za 6,5 miliona dinara, objavio je danas stečajni upravnik
Poziv institucijama za sprovođenje onlajn Programa Prekvalifikacije za IT
Srpska ekonomija
Vlada Srbije i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, započinju novi krug Programa Prekvalifikacije za IT namenjen zaposlenima
Evropske berze na nizbrdici
Srpska ekonomija
Evropske berze su danas u padu pošto su investitori "okrenuli leđa" nedavnim dobitnicima, među kojima su i tehnološke i kompanija iz zdravstvenog sektora, fokusirajući se na akcije banaka nakon što su Federalne rezerve predstavila novi okvir svoje politike
Getvik: Opao broj putnika za 14,7 miliona
Srpska ekonomija
Aerodrom Getvik saopštio je da je broj putnika opao za 14,7 miliona, ili dve trećine, u prvoj polovini godine pošto su se avionska putovanja smanjila zbog pandemije
Novi pristup FED-a inflaciji
Srpska ekonomija
Američke federalne rezerve (FED) predstavile su promene u vođenju politike centralne banke, saopštivši da je spremna da dozvoli veći rast inflacije od uobičajenog, kako bi podržala tržište rada i širu ekonomiju