Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

USAID i Smart kolektiv dodelili nagrade najinkluzivnijim poslodavcima

Beograd
Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac
Srpska ekonomija

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Smart Kolektiv ove godine su prvi put dodelili Nagradu za najinkluzivnijeg poslodavca i to kompanijama koje su usmerene na stvaranje radnog okruženja u kom svi zaposleni imaju jednake mogućnosti za napredovanje i osećaju se uključeno i prihvaćeno u svim sferama rada. Glavna nagrada za strateški pristup, implementirane prakse, partnerstvo i liderstvo pripala je kompaniji Delhaize Serbia. IKEA Srbija dobila je specijalno priznanje za strateški pristup razvoju raznolikosti, ravnopravnosti i inkluzije u radnom okruženju, dok je specijalno priznanje za liderstvo i partnerstvo pripalo kompaniji Delta holding.

Dodela nagrade za najinluzivnije poslodavca godine organizovana je u okviru konferencije „CSR&ESG Forum – Diversity of perspectives“ koja se održava uz podršku projekta „Posao po meri: Ekonomsko osnaživanje osoba sa invaliditetom“, koji finansira USAID, a sprovodi Forum mladih sa invaliditetom. Ostali partneri na projektu su Caritas Srbije, Fondacija Ana i Vlade Divac, Smart kolektiv i Centar za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije.

Odgovornost da sve osetljive grupe budu prihvaćene u društvu leži na akterima svih sektora, ali uloga kompanija i poslovnog sektora u ovom domenu je neprocenjiva, jedna je od ključnih poruka CSR & ESG Foruma (foruma namenjenog korporativnoj održivosti i odgovornosti i integraciji kriterijuma životne sredine, socijalnih i upravljačkih pitanja u poslovne i investicione odluke) koji se održava 12. decembra u Beogradu. 

CSR & ESG forum  okupio je eksperte za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje koji su predstavili aktuelna rešenja i trendove iz ovih oblasti, dok je naglasak bio na temi različitosti i inkluzije. 

„Ovo je dobra prilika da se bavimo ekonomijom i održivim razvojem a Forum za odgovorno poslovanje je važan deo naše Agende 2030, gde je otvoreno pitanje inkluzije kao jedan od ciljeva. Od kompanija se očekuje da vode društveno odgovorno poslovanje, da poštuju jednakost, vode računa o zaštiti životne sredine, a sve u cilju da obezbedimo da niko ne bude zaboravljen", izjavio je Per Krumrej, Šef odeljenja za rad i socijalna pitanja, Ambasade Savezne Republike Nemačke u Srbiji ističući važnost međusektorske saradnje, „Sva preduzeća nezavisno od svoje veličine, bi trebalo da ulože napor da učine promene, a mi im u tome moramo pružiti podršku”.

„Švajcarska se zalaže da se unaprede principi korporativnog upravljanja, jer se ciljevi održivog razvoja ne mogu ostvariti bez korporativnog sektora. Švajcarska pruža Srbiji i zemljama u regionu podršku u ostvarivanju ovih ciljeva tako što zajedno kreiramo podsticajnije okruženje za ulaganja, pospešujemo modernizaciju i razvoj nova tehnologija, kako kompanija, tako i malih i srednjih preduzeća”, izjavio je Rihard Kohli, direktor Švajcarske kancelarije za saradnju, Ambasade Švajcarske u Srbiji i dodao da Švajcarska zajedno sa Evropskom unijom i Svetskom bankom dodatno čini sve da ostvari ciljeve Zelene Agende i njenih pet stubova i pozvao korporativni sektor da aktivno učestvuje u ovom procesu, dijalogu , platformi za održivi razvoj i održi saradnju sa drugim sektorima.

„Treba zajedno da utičemo da što veći broj kompanija i institucija shvati da zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije samo ispravan potez, već je korisno i za njihovo radno okruženje. Tako da me izuzetno raduje što danas ističemo toliko kompanija i institucija koje razmišljaju o budućnosti i koje su dale prioritet diversifikaciji svoje radne snage, kao i inkluzivnosti. Nadam se da će vaši primeri inspirisati svakog da krene tim  stopama”, izjavio je ovim povodom Tod Endruz, v.d. direktor misije USAID-a u Srbiji.

„Forum ostaje ključan događaj za sve aktere koji su zainteresovani za CSR i ESG teme na ovim prostorima, a svake godine se trudimo da imamo poseban fokus. Izuzetno mi je drago što se, zajedno sa Forumom mladih sa invaliditetom i drugim partnerima, posvećujemo inkluziji osoba sa invaliditetom. Iako ima dosta prostora za unapređenje u ovoj važnoj oblasti, sada imamo i kritičnu masu firmi koje su inkluziju stavile na vrlo visoko i strateško mesto u svojim agendama, sto ovogodišnji događaj i pokazuje“, izjavio je Neven Marinović, direktor Foruma za odgovorno poslovanje i Smart kolektiva.

„U našoj kompaniji koja angažuje oko 13,000 saradnika , koja ima više od 500 maloprodajnih objekata kroz koje prođe svakodnevno više od pola milliona ljudi, ne postoji dimenzija različitosti koja nije deo naše svakodnevnice. Trudimo se da budemo 100 posto inkluzivni, da 100 posto reflektujemo tržište i da budemo 100 posto radon izbalansirani“, izjavio je Marko Babić, potpredsednik za ljudske resurse i organizacioni razvoj u Delhaize Serbia i dodao da je u toj kompaniji 50 posto žena zaposleno na direktorskim pozicijama i da svakodnevno angažuju više od 250 osoba sa invaliditetom: „Kreirali smo ambijent gde se svaki glas čuje, da tradicionalno marginalizovane grupe mogu da učestvuju i gde svako može da napreduje“.

Glavna sesija na događaju, posvećena temi različitosti i inkluzije, produbila je dijalog o strateškom pristupu negovanju principa inkluzije, poštovanja različitosti i ravnopravnosti, kao i njihove implementacije u poslovne strategije. Panel je okupio predstavnike različitih sektora koji su iz različitih perspektiva razgovarali o ovoj temi, uključujući Jovanu Krivokuću Milovanović, izvršnu direktorku Foruma mladih sa invaliditetom; Sonju Konakov Svirčev, menadžerku za društvenu odgovornost, diverzitet i inkluziju u Erste banci, Ivanu Joksimović, pomoćnicu ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao i Tijanu Koprivicu, direktorku za održivo poslovanje u Delta Holdingu.

U drugom delu konferencije očekuje nas 10 paralelnih okruglih stolova posvećenih trendovima u održivom razvoju i multisektorskim perspektivama, kao i panel diskusija pod nazivom „ESG - dokle smo stigli? Prilike i izazovi“. Novitet ovogodišnje konferencije su mladi polaznici edukativnog programa „Sustainability Starter“ koji će predstaviti rešenja Sustainability izazova na kojima su brižljivo radili uz podršku mentora iz vodećih kompanija. Takođe, biće dodeljena priznanja „Šampioni održivosti“ za najbolje projekte, kompanijama koje su u svoje poslovanje i strategije održivosti inkorporirale ciljeve održivog razvoja.

Konferencija je dodatno podržana od strane platforme „Održivi razvoj za sve“ koju finansiraju vlade Švajcarske i Nemačke, a implementira Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Prijatelji konferencije su Coca Cola HBC Srbija, Ahold Delhaize Serbia i Elixir Group. ESG Pokrovitelj konferencije je Erste banka Novi Sad. Događaj su medijski podržali Bizlife, Održi me, Nova ekonomija, InStore i Daily Green.   

Ostali naslovi

Od 1. januara naručioci će morati da vrednuju životnu sredinu u javnim nabavkama
Srpska ekonomija
Zelene javne nabavke postaće obavezne od 1. januara, što znači da naručioci za određene kategorije neće više moći da koriste cenu kao jedini kriterijum pri dodeli ugovora. Na odabir ponude uticaće i skup ekoloških aspekata kao što su životni vek proizvoda, troškovi održavanja, vode i struje i reciklaže dobara kada postanu otpad
Bečka glavna železnička stanica druga u Evropi
Srpska ekonomija
Nova glavna železnička stanica austrijske prestonice prvi put je zastupljena u Evropskom indeksu železničkih stanica, i to odmah na drugom mestu iza glavne železničke stanice u Cirihu. Stanje na evropskim železničkim stanicama najjasnije je predstavljeno kroz kontinuitet i promene
Radovi na zgradi Stare pošte počinju u januaru
Srpska ekonomija
Beogradu se vraća jedno od najlepših predratnih zdanja, sa impresivnom fasadom i u originalnim gabaritima. Radovi na temeljnoj rekonstrukciji zgrade nekadašnje Pošte na Savskom trgu počinju u januaru 2024. godine, a remek-delo velikog srpskog arhitekte Momira Korunovića postaće Kulturni centar, namenjen prevashodno najmlađima
Novogodišnji praznici na Zlatiboru uz mnoštvo popularnih izvođača
Srpska ekonomija
Opština Čajetina i Turistička organizacija Zlatibor pripremaju obeležavanje novogodišnjih praznika na najposećenijoj planini Srbije. Zlatiborski doček Nove godine uz atraktivne zabavno-muzičke sadržaje s poznatim izvođačima na Kraljevom trgu okuplja hiljade posetilaca
Više od 13.000 prijava mladih za program Moja prva plata
Srpska ekonomija
U četvrtom ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 13.000 mladih, za oko 10.600 radnih pozicija, koje je ponudilo oko 7.000 poslodavaca. Počelo je povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate
Nagrada Turistički cvet dodeljena najboljima u turizmu Srbije po 38. put
Srpska ekonomija
Svi kandidati, a naročito nagrađeni, su zaslužno doprineli razvoju turizma u Srbiji i postavljanju Srbije na prvo mesto po opravku turističkog prometa u Evropi
Još jedno zaštićeno prirodno dobro u Beogradu
Srpska ekonomija
Grad Beograd sprovodi proceduru proglašenja zaštićenog staništa „Glinara”, koje predstavlja zelenu oazu i područje očuvanih prirodnih vrednosti – flore, faune, tipova staništa, vizure predela i reljefa šireg područja grada Beograda. Ovo područje se nalazi na teritoriji gradske opštine Palilula, u severoistočnom delu Beograda, u naselju Višnjica
Smedovačko zvono ponovo zvoni na starom zvoniku
Srpska ekonomija
Nakon završene restauracije, seosko zvono iz 1872. godine vraćeno je na svoje mesto u obnovljeni Smedovački zvonik, a sve zahvaljujući sredstvima Evropske unije, kroz projekat EU za kulturno nasleđe i turizam. Nakon više od dve decenije, zvono, koje je bilo dar kneza Milana Obrenovića meštanima, ponovo će moći da obaveštava stanovnike o važnim događajima u Smedovcu
Posađeno 2.000 stabala u Zrenjaninu
Srpska ekonomija
Ove godine će se saditi u gradu Zrenjaninu, zajedno sa 50 najodgovornijih kompanija uspeli smo da sakupimo sredstva za kupovinu 2.000 stabala
Ogromna količina tekstila zahteva inovativne metode reciklaže
Srpska ekonomija
Odeća je previše vredna da bi je jednostavno bacili i spalili. Od 2025. godine širom Evropske unije stari tekstil će se prikupljati i reciklirati. Da bi se efikasno i ekološki nosili sa ogromnom količinom tekstila koja će tada nastati, hitno su potrebne efikasnije metode recikliranja