Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Posađeno 2.000 stabala u Zrenjaninu

Zrenjanin
Foto: Fondacija Ana i Vlade Divac
Srpska ekonomija

Schneider Electric, Serbia Business Run i Fondacija Ana i Vlade Divac su pokazali veliku inicijativu i posadili su 2.000 stabala povodom akcije “Trka za šume”, sa ciljem da se tokom naredenih 5 godina, uz pomoć društveno odgovornih kompanija i podršku trkača, posadi što veći broj novih stabala širom Srbije.

Prošlogodišnja sadnja bila je usmerena na Grad Beograd sa pošumljenih 250 stabala, a plan za naredne godine je da se pošumi što više lokacija širom Srbije kroz moto jedan trkač - jedno stablo, kao doprinos trkača u borbi protiv klimatskih promena. Ove godine će se saditi u gradu Zrenjaninu, zajedno sa 50 najodgovornijih kompanija uspeli smo da sakupimo sredstva za kupovinu 2.000 stabala.

„Među brojnim projektima i aktivnostima na zaštiti  životne sredine, ozelenjavanje i pošumljavanje nam je veoma važno, upravo iz razloga je Vojvodina među delovima Srbije i Evrope sa niskim stepenom pošumljennosti. To pokušavamo da promenimo i na ovakav način, sadnjom vetrozaštitnih pojaseva, obnovom parkovam ozeljenavanjem, izletišta i zahvaljujući svim današnjim donatorima  Zrenjanin će dobiti 2000 novih stabala.“ Izjavio je Saša Santovac, zamenik gradonačelnika Zrenjanina.

Ove godine kompanija koja je kupila najveći broj stabala kupila je Schneider Electric sa 550 ukupno kupljenih stabala. Time su svi današnji donatori doprineli izgradnji pluća naše zemlje.

„Danas smo okupljeni u Zrenjaninu kako bismo s ponosom posadili čak 2000 novih stabala, čime zajedno gradimo održivu budućnost. Ova impresivna inicijativa nije samo plod zajedničkih napora, već i rezultat velikodušnosti više od 50 kompanija koje su podržale ovu akciju.“ izjavila je Ana Košel, direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac

„Uspeli smo. Drugu godinu zaredom sadimo Serbia Business Run šumu sa najodgovornijim kompanijama Srbije. Ovo više nije ofsetovanje CO2 nakon naših događaja, već je preraslo u pošumljavanje najugroženijih delova naše zemlje. Ovde u Zrenjaninu smo zasadili 2000 stabala, a sledeće godine očekujemo još veći odaziv kompanija.“ rekao je direktor kompanije Serbia Business Run, Veroljub Zmijanac.

Srbija ima najmanji procent šumovitosti među zemljama iz okruženja, a Autonomna pokrajina Vojvodina, sa ispod 7% površine pod šumama, predstavlja područje sa najnižim stepenom šumovitosti kako u Srbiji, tako i u Evropi. Kako bi se trenutna situacija poboljšala zacrtani cilj je 14% Vojvodine pod šumom, odnosno još oko 150.000 hektara zemljišta.

Ostali naslovi

Od 1. januara naručioci će morati da vrednuju životnu sredinu u javnim nabavkama
Srpska ekonomija
Zelene javne nabavke postaće obavezne od 1. januara, što znači da naručioci za određene kategorije neće više moći da koriste cenu kao jedini kriterijum pri dodeli ugovora. Na odabir ponude uticaće i skup ekoloških aspekata kao što su životni vek proizvoda, troškovi održavanja, vode i struje i reciklaže dobara kada postanu otpad
USAID i Smart kolektiv dodelili nagrade najinkluzivnijim poslodavcima
Srpska ekonomija
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Smart Kolektiv ove godine su prvi put dodelili Nagradu za najinkluzivnijeg poslodavca i to kompanijama koje su usmerene na stvaranje radnog okruženja u kom svi zaposleni imaju jednake mogućnosti za napredovanje i osećaju se uključeno i prihvaćeno u svim sferama rada
Bečka glavna železnička stanica druga u Evropi
Srpska ekonomija
Nova glavna železnička stanica austrijske prestonice prvi put je zastupljena u Evropskom indeksu železničkih stanica, i to odmah na drugom mestu iza glavne železničke stanice u Cirihu. Stanje na evropskim železničkim stanicama najjasnije je predstavljeno kroz kontinuitet i promene
Radovi na zgradi Stare pošte počinju u januaru
Srpska ekonomija
Beogradu se vraća jedno od najlepših predratnih zdanja, sa impresivnom fasadom i u originalnim gabaritima. Radovi na temeljnoj rekonstrukciji zgrade nekadašnje Pošte na Savskom trgu počinju u januaru 2024. godine, a remek-delo velikog srpskog arhitekte Momira Korunovića postaće Kulturni centar, namenjen prevashodno najmlađima
Novogodišnji praznici na Zlatiboru uz mnoštvo popularnih izvođača
Srpska ekonomija
Opština Čajetina i Turistička organizacija Zlatibor pripremaju obeležavanje novogodišnjih praznika na najposećenijoj planini Srbije. Zlatiborski doček Nove godine uz atraktivne zabavno-muzičke sadržaje s poznatim izvođačima na Kraljevom trgu okuplja hiljade posetilaca
Više od 13.000 prijava mladih za program Moja prva plata
Srpska ekonomija
U četvrtom ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 13.000 mladih, za oko 10.600 radnih pozicija, koje je ponudilo oko 7.000 poslodavaca. Počelo je povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate
Nagrada Turistički cvet dodeljena najboljima u turizmu Srbije po 38. put
Srpska ekonomija
Svi kandidati, a naročito nagrađeni, su zaslužno doprineli razvoju turizma u Srbiji i postavljanju Srbije na prvo mesto po opravku turističkog prometa u Evropi
Još jedno zaštićeno prirodno dobro u Beogradu
Srpska ekonomija
Grad Beograd sprovodi proceduru proglašenja zaštićenog staništa „Glinara”, koje predstavlja zelenu oazu i područje očuvanih prirodnih vrednosti – flore, faune, tipova staništa, vizure predela i reljefa šireg područja grada Beograda. Ovo područje se nalazi na teritoriji gradske opštine Palilula, u severoistočnom delu Beograda, u naselju Višnjica
Smedovačko zvono ponovo zvoni na starom zvoniku
Srpska ekonomija
Nakon završene restauracije, seosko zvono iz 1872. godine vraćeno je na svoje mesto u obnovljeni Smedovački zvonik, a sve zahvaljujući sredstvima Evropske unije, kroz projekat EU za kulturno nasleđe i turizam. Nakon više od dve decenije, zvono, koje je bilo dar kneza Milana Obrenovića meštanima, ponovo će moći da obaveštava stanovnike o važnim događajima u Smedovcu
Ogromna količina tekstila zahteva inovativne metode reciklaže
Srpska ekonomija
Odeća je previše vredna da bi je jednostavno bacili i spalili. Od 2025. godine širom Evropske unije stari tekstil će se prikupljati i reciklirati. Da bi se efikasno i ekološki nosili sa ogromnom količinom tekstila koja će tada nastati, hitno su potrebne efikasnije metode recikliranja