Uspostavljanje Registra neporeskih dažbina ključan je reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti parafiskalnih prihoda. Registar bi bio javno dostupan i popisao bi sve neporeske dažbine na svim niovima vlasti.
Ovo je suština reforme neporeskih nameta koja je predstavljena novinarima u okviru javne kampanje Mesec parafiskala, tokom koje će građani i privreda moći da nominuju takse i naknade koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke, da se duplo plaćaju i slično.
Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova KMPG, Jelena Bojović, direktorka odeljenja za regulatornu reformu u NALED-u, i eksperti koji su radili na pripremi analiza o republičkim i lokalnim nametima - Jelena Rančić i Marko Danon (NALED) i Aleksandar Bućić (KPMG), izneli su svoja vidjenja problema s kojima se građani susreću prilikom plaćanja raznih taksi. Problemi su brojni, počev od onih da postoje nameti mkoji se naplaćuju pod nazivom “taksa”, iako se radi o plaćanju poreza.
Iznet je zanimljiv podatak da skoro 500 zakona i podzakonskih akata propisuje oko 1.200 republičkih neporeskih dažbina koje godišnje generišu prihod od oko 150 milijardi dinara. Na lokalnom nivou neporeske dažbine popisane su u više od 400 odluka. Dok neke opštine imaju 150, druge imaju 30 taksi. Često se dešava da visina takse za istu uslugu varira. Naveden je primer da prosečan iznos taksi na lokalu izniosi 173 dinara, ali sam iznos za istu uslugu varira od 20 do 300 dinara. Zanimljivo je da veći broj taksi ne znači i veće prihode. U lokalnim samoupravama prosek prihoda od taksi iznosi 0,2 odsto, retko jedan procenat.
Tokom razgovora s novinarima, iznete su preporuke za unapređenje i povećanje transparentnosti obračuna i naplate republičkih i lokalnih dažbina. Ključno je uspostavljanje Registra neporeskih dažbina, u kome će na jednom mestu da se nađu sve neporeske dažbine, njihov iznos, organ ili institucija koja je naplaćuje, po kom osnovu i na koji račun se uplaćuje. Osnovni princip na kome se zasniva Registar jeste da nijedna neporeska dažbina ne može biti naplaćena ukoliko nije uneta u Registar. Ažuriranje Registra bilo bi u nadležnosti organa koje dažbinu naplaćuje, a kontrolu bi vršilo Ministarstvo finansija.
Rad na reformi neporeskih dažbina počeo je pre 10 godina, 2011. Projekt reforme neporeskih nameta sprovode NALED i KPMG, Partner Solutions i Institut Mihajlo Pupin, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), sa ciljem formiranja sveobuhvatnog javnog Registra parafiskalnih i neporeskih nameta.
Tokom juna, u okviru danas započete kampanje “Mesec parafiskala”, biće organizovani okrugli stolovi i konsultacije sa privredom, poslovnim udruženjima, predstavnicima javne izvršne vlasti, radi predstavljanja Koncepta reforme i predloga za unapređenje postojećeg sistema i strukture Registra.