Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Reforma neporeskih nameta

Beograd
Srpska ekonomija

Uspostavljanje Registra neporeskih dažbina ključan je reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti parafiskalnih prihoda. Registar bi bio javno dostupan i popisao bi sve neporeske dažbine na svim niovima vlasti.

Ovo je suština reforme neporeskih nameta koja je predstavljena novinarima u okviru javne kampanje Mesec parafiskala, tokom koje će građani i privreda moći da nominuju takse i naknade koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke, da se duplo plaćaju i slično.

Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova KMPG, Jelena Bojović, direktorka odeljenja za regulatornu reformu u NALED-u, i eksperti koji su radili na pripremi analiza o republičkim i lokalnim nametima - Jelena Rančić i Marko Danon (NALED) i Aleksandar Bućić (KPMG), izneli su svoja vidjenja problema s kojima se građani susreću prilikom plaćanja raznih taksi. Problemi su brojni, počev od onih da postoje nameti mkoji se naplaćuju pod nazivom “taksa”, iako se radi o plaćanju poreza.

Iznet je zanimljiv podatak da skoro 500 zakona i podzakonskih akata propisuje oko 1.200 republičkih neporeskih dažbina koje godišnje generišu prihod od oko 150 milijardi dinara. Na lokalnom nivou neporeske dažbine popisane su u više od 400 odluka. Dok neke opštine imaju 150, druge imaju 30 taksi. Često se dešava da visina takse za istu uslugu varira. Naveden je primer da prosečan iznos taksi na lokalu izniosi 173 dinara, ali sam iznos za istu uslugu varira od 20 do 300 dinara. Zanimljivo je da veći broj taksi ne znači i veće prihode. U lokalnim samoupravama prosek prihoda od taksi iznosi 0,2 odsto, retko jedan procenat.

Tokom razgovora s novinarima, iznete su preporuke za unapređenje i povećanje transparentnosti obračuna i naplate republičkih i lokalnih dažbina. Ključno je uspostavljanje Registra neporeskih dažbina, u kome će na jednom mestu da se nađu sve neporeske dažbine, njihov iznos, organ ili institucija koja je naplaćuje, po kom osnovu i na koji račun se uplaćuje. Osnovni princip na kome se zasniva Registar jeste da nijedna neporeska dažbina ne može biti naplaćena ukoliko nije uneta u Registar. Ažuriranje Registra bilo bi u nadležnosti organa koje dažbinu naplaćuje, a kontrolu bi vršilo Ministarstvo finansija.

Rad na reformi neporeskih dažbina počeo je pre 10 godina, 2011. Projekt reforme neporeskih nameta sprovode NALED i KPMG, Partner Solutions i Institut Mihajlo Pupin, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), sa ciljem formiranja sveobuhvatnog javnog Registra parafiskalnih i neporeskih nameta.

Tokom juna, u okviru danas započete kampanje “Mesec parafiskala”, biće organizovani okrugli stolovi i konsultacije sa privredom, poslovnim udruženjima, predstavnicima javne izvršne vlasti, radi predstavljanja Koncepta reforme i predloga za unapređenje postojećeg sistema i strukture Registra.

Ostali naslovi

Počeo sa radom kontakt centar za prijavu vakcinisanih građana za 3.000 dinara
Srpska ekonomija
Ministarstvo finansija Vlade Srbije saopštilo je da je u ponoć, 4. juna, počeo sa radom kontakt centar preko kojeg će vakcinisani građani, telefonskim putem, moći da se prijave za novčanu podršku države u iznosu od 3.000 dinara.
Rad RTGS sistema i Kliring sistema u devizama u maju
Srpska ekonomija
U RTGS sistemu i Kliring sistemu Narodne banke Srbije u maju, za 19 radnih dana, realizovano je ukupno 20,6 miliona plaćanja
Kurs 117,5684 dinara za evro
Srpska ekonomija
Dinar vredi danas prema evru približno isto kao i juče, a zvanični srednji kurs iznosi 117,5684 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
U IPS NBS sistemu 3.598.048 transakcija
Srpska ekonomija
U IPS NBS sistemu, koji radi u režimu 24/7/365, za 31 dan u maju realizovano je 3.598.048 transakcija
Beč u borbi protiv nasilja
Srpska ekonomija
Grad Beč je odlučio da sledeće godine proširi paket mera za suzbijanje nasilja. U 2022. godini grad će investirati 10 miliona evra u borbu protiv nasilja, dakle tri miliona evra više nego što je predviđeno u budžetu za 2021. godinu
Mlekara Šabac gradi fabriku u Rusiji
Srpska ekonomija
Mlekara Šabac gradiće fabriku u Rusiji i u tome ima podršku Trgovinsko industrijske komore Ruske Federacije (TIK RF), dogovoreno je danas u Sankt Peterburgu na sastanku Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije (PKS) i Sergeja Katirina, predsednika TIK RF
Guverner Jorgovanka Tabaković o odgovoru Srbije na pandemiju
Srpska ekonomija
Guverner Jorgovanka Tabaković poručila je danas, na seminaru u organizaciji Konstituence Švajcarske, čiji je Srbija član, da je, zahvaljujući onom što je urađeno u prethodnih devet godina i našem snažnom odgovoru tokom pandemije, u Srbiji očuvano tržište rada, stabilnost i osnove dugoročnog rasta
Saradnja sa EBRD na projektima u energetskom i rudarskom sektoru
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa novim direktorom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Mateom Kolanjelijem o saradnji na projektima u energetskom i rudarskom sektoru, kao i novom strateškom okviru u ovoj oblasti
Er Srbija na Terminalu 1 Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku
Srpska ekonomija
Er Srbija od 3. juna za sletanje i poletanje koristi Terminal 1 Međunarodnog aerodroma DŽon F. Kenedi u Njujorku, umesto Terminala 4 na koji od 2016. godine sleću avioni srpske nacionalne avio-kompanije. Ovom promenom, Er Srbija se na Terminalu 1 pridružio najvećim međunarodnim avio-kompanijama koje opslužuju Njujork
Upravljanje vodama u skladu sa najvišim standardima jedan je od prioriteta Rio Tinta
Srpska ekonomija
Kompanija Rio Sava Exploration, ćerka firma kompanije Rio Tinto koja u Srbiji razvija projekat Jadar, danas je održala drugi Otvoreni sastanak sa predstavnicima NVO sektora i šire javnosti, kako bi nastavila transparentan dijalog sa svim zainteresovanim stranama i pružila odgovore na pitanja u vezi sa projektom Jadar