Stručni i nezavisni konsultanti uradili su analizu efekata Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova čija je primena započeta pre tri godine. Analiza je rezultat saradnje RGZ-a i Republičkog sekretarijata za javne politike uz podršku Svetske banke i pokazala je da su efekti Zakona izvanredni i da je on doneo veliko i drastično unapređenje transparentnosti i pravne sigurnosti građana.
- Efikasnost se ogleda u tome da je sve digitalno. Kada, na primer kupujete stan obratite se javnom beležniku i tu se posao završi. Nema više odlaska u katastar, do poreske, nego je zahvaljujući Vladi Republike Srbije i RGZ-u sve umreženo, i poresko, i katastar, APR, javni beležnici. Sve se podnosi digitalno, što je bitno za ovaj drugi korak, a to je transparentnost. Kada digitalno uđe u sistem RGZ-a sve ima svoj trag, svaki proces, svaki dokument, svaki korak ima svoj trag, rekao je Darko Vučetić, iz RGZ-a gostujući na TV Vesti. On još kaže da je moguće kontrolistati sam informacioni sistem, ali i sve što u RGZ stiže za upis od strane javnih beležnika, advokata, geodetskih organizacija. To daje pravnu sigurnost građanima i zato predstavlja veliki korak.
Zahvaljujući zakonu svaki proces ima početak i kraj, a predmet se, prema poslednjim statističkim podacima u proseku rešava za 3,2 dana odnosno toliko je potrebno da prođe od kada notar podnese zahtev do donošenja rešenja. U roku se odgovara, a to je do 60 dana i za drugostepene predmete, ističe sagovornik.
Jedan od rezultata reforme katastra je i unapređenje konkurentnosti srpske privrede. Vučetić objašnjava na primeru tržišta nepokretnosti na kojem je vrednost prometa 2019. godine bila rekordna, da bi u martu prošle godine kada je bilo vanredno stanje zbog korone pad broja transakcija bio 80 odsto, a onda se za samo mesec dana, zahvaljujući elektronskim servisima od tih minus 80 otišlo na plus 20 procenata. To nikada ne bi moglo da se desi da je ostao stari sistem rada, naglašava on.
Reforma je doprinela i da sve bude javno. Podaci se nalaze na sajtu RGZ-a.
Što se tiče broja zaostalih predmeta najpre treba imati u vidu da je ove u odnosu na prethodnu godinu za 50 odsto povećan broj predmeta, kaže Vučetić.
Broj nerešenih predmeta se smanjuje, navodi sagovornik i podseća da je u julu prošle godine bilo 750.000, dok nerešenih predmeta danas ima 460.000.
Postignuti rezultati su izvanredni, ali ima još prostora za unapređenje zemljišne administracije. S obzirom da ima mnogo učesnika u tom procesu neophodno je, pre svega poštovati zakon i ono što je u njemu napisano, ističe Vučetić. Kao drugu važnu stvar navodi da je potrebno u XXI veku da se daju digitalni podaci od strane javnih beležnika i drugih profesinalnih korisnika. Samo tako predmet može da bude zaveden bez greške i dalje bude brzo distribuiran.
Vučetić očekuje da će Radna grupa za pripremu predloga za izmene i dopune Zakona o postupku upisa u katastar formirana od strane republičke vlade, prihvatiti do kraja jula predložene izmene i uneti ih u zakon, na zadovoljstvo svih građana Srbije.