Evropska komisija objavila je vodič za ispitivanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske izazove poput poplava, toplotnog udara i slično, a investitori moraju da se pridržavaju ovih propisa ako žele da obezbede novac iz evropskih fondova, piše regionalni poslovni portal SEEbiz.eu.
Katastrofalne poplave koje su u julu pogodile severozapadnu Evropu jasno su pokazale da čak i u nekim od najbogatijih zemalja sveta infrastruktura nije na visini zadatka da se nosi sa klimatskim promenama jer su ekstremni vremenski događaji, nekad retki, sve učestaliji. Zbog toga će vodič, zvanično nazvan „Nove tehničke smernice za obezbeđivanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promene 2021-2027“, pomoći Uniji da primeni „Evropski zeleni plan“, što znači ispunjavanje zahteva evropskog klimatskog zakonodavstva i zelenije trošenje.
Oni koji novac traže iz evropskih fondova moraju u projektu za koji žele da dobiju novac EU dokazati da su putevi, železnice i elektrane koje planiraju da grade sposobni da se nose sa ekstremnim vremenskim prilikama. Neki od ovih zahteva ponuđači moraju da ispune da bi pristupili novcu od 17,5 milijardi evra iz Fonda za poštenu tranziciju, koji bi trebalo da pomogne regionima zavisnim od fosila da postepeno pređu na zelenije izvore.
U svom vodiču Komisija navodi da investitori moraju priložiti procenu klimatskih rizika kojima će njihov projekat biti izložen u narednim godinama. Podaci kao što su prognoze klimatskih promena na nacionalnom i regionalnom nivou mogu se koristiti za ovu procenu ili mogu sačekati avgust kada treba da bude objavljen ažurirani izveštaj UN-ovog Klimatskog naučnog panela. Ako procene upozoravaju da postoje glavni rizici, projekat treba modifikovati tako da se može nositi s tim rizicima, piše Komisija. Na primer, možda će biti potrebno obezbediti sistem za brzo reagovanje u slučaju poplave. Procena bi takođe trebalo da izračuna projekcije emisija stakleničkih gasova kako bi se projekti uskladili sa klimatskim ciljevima EU, od kojih je jedna nulta stopa emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Cilj Evropske unije je da osigura da mostovi, železnice i elektrane koji će se danas graditi budu u stanju da izdrže efekte klimatskih promena na planeti koja se zagreva.