Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Domaću štednju inflacija još ne obezvređuje

Srbija
Srpska ekonomija

Inflacija je trenutno najvažnija tema u svetu. Zašto? Zato što ako je veća od očekivane, kao što je to sada slučaj u nekim zemljama, smanjuje realnu vrednost zarada, štednje u bankama, ulog u penzionim fondovima. To je neka vrsta nameta za ove vlasnike novca ili kako to ekonomisti stručno kažu "inflacija je porez". 

Pedantni austrijski bankar Erste banke u Beču Tomas Šaufler već je izračunao na primeru štednje o kolikom gubitku je reč. On kaže da svaki štediša u Austriji u proseku izgubi godišnje 700 evra. Banke ne plaćaju gotovo nikakve kamate, a inflacija smanjuje vrednost novca.

"U Austriji u bankama leži oko 385 milijardi evra na štednji bez ikakve kamate. Kod stope inflacije od sadašnjih 2,8 odsto, gubitak samo na osnovu toga je najmanje 6,3 milijardi evra", objasnio je Šaufler.

Kod nas to još nije slučaj. Iz Narodne banke Srbije (NBS) navode da kamatne stope, kako na dinarske, tako i na devizne depozite, ne treba porediti samo sa jednim ili nekoliko pojedinačnih stopa inflacije kako bi se doneo zaključak o isplativosti štednje i vrednosti uloga.

"Ovo naročito zato što su stope inflacije poslednjih meseci na nešto višim nivoima od centralne vrednosti cilja koji je tri odsto usled delovanja privremenih faktora – niske baze iz prethodne godine, kao i privremenog rasta cena pojedinih kategorija proizvoda, pre svega cena energenata, dok su početkom godine bile i ispod donje granice ciljanog koridora od 1,5 odsto. Zato se ne može unapred, bez uvida u kretanje kamatnih stopa ili inflacije u narednom periodu, govoriti o negativnim realnim kamatnim stopama na depozite", odgovaraju u centralnoj banci na pitanje o uticaju inflacije na uloge, piše Politika.

Kamatne stope na tržištu zavise u najvećoj meri, dodaju, od osnovnih kamatnih stopa nadležne centralne banke. NBS je od maja 2013. spustila referentnu kamatnu stopu za 10,75 procentnih poena (sa 11,75 procenata na rekordno niskih jedan odsto), čime je omogućila do sada najpovoljnije uslove finansiranja u domaćoj valuti za građane, privredu i državu.

"Kamatne stope nisu, dakle, smanjene samo na depozite nego i na kredite i to se uvek dešava usklađeno. Dodatno, smanjenje kamatnih stopa na dinarske kredite bilo je i izraženije od umanjenja osnovnih kamatnih stopa NBS, jer je smanjena i premija rizika, usled poboljšanja domaćeg makroekonomskog ambijenta tokom svih prethodnih godina. Umanjenje kamatnih stopa na depozite u stranoj valuti, u velikoj meri zavisi od odluka centralnih banaka zemalja ili unija čije su te valute. Ipak, usled poboljšanih uslova poslovanja u zemlji i znatnog pada premije rizika, i kamatne stope vezane za kredite i depozite vezane za evro smanjene su u većoj meri od smanjenja osnovnih kamatnih stopa ECB-a", navode iz centralne banke.

Naglašavaju da banke u Srbiji ni na dinarske ni na devizne depozite nisu uvele negativne kamatne stope, niti očekuju da budu uvedene, i pored, sada već, dužeg vremenskog perioda veoma niskih i negativnih kamatnih stopa unutar evrozone.

Rezultati najnovije redovne polugodišnje analize isplativosti štednje, objavljeni 4. avgusta, za period od juna 2012. do juna 2021. godine govore u prilog činjenici da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, čemu su doprineli makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost duži niz godina (pre svega, niska inflacija, relativno stabilan kurs dinara, visok iznos deviznih rezervi, nizak nivo nenaplativih potraživanja, umereni nivo javnog duga), relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima i povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti. Kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15 odsto.

Tako je, na primer, analiza isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljane u periodu od devet godina potvrdila da bi građanin koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u junu 2021. dobio oko 42.000 dinara (358 evra) više od onoga koji je na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

Ostali naslovi

Potpisan ugovor o nastavku izgradnje Centara izvrsnosti
Srpska ekonomija
Direktor Jedinice za upravljanje projektima u javnom sektoru Dušan Kovačević i Danilo Babić u ime firme ''Inobačka doo'' Novi Sad potpisali su danas Ugovor o izvođenju radova na nastavku završetka radova na izgradnji objekta Centri izvrsnosti Univerziteta u Kragujevcu
Beograd će konačno dobiti svoj rečni javni prevoz
Srpska ekonomija
Odbornici su danas usvojili Izmenu odluke o dopunama Odluke o taksi prevozu, Odluku o javnom prevozu u linijskoj plovidbi i Strategiju razvoja javnog linijskog prevoza putnika na teritoriji grada Beograda za period do 2033. godine, sa presekom 2027. godine
U Srbiju stiglo još 100.620 doza Fajzer vakcina
Srpska ekonomija
Ministarstvo zdravlja Srbije saopštilo je da je u našu zemlju danas dopremljen novi kontingent vakcina kompanije "Fajzer"
Nastava u zavisnosti od epidemiološke situacije
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić izjavio je danas da će se nastava u školama odvijati redovno ili na daljinu u zavisnosti od procene epidemiološke situacije
Država u potpunosti posvećena rastu životnog standarda
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je država izašla sa predlogom da rast minimalne zarade za sledeću godinu bude 9,4 odsto
Obezbeđena dodatna sredstva za subvencionisanje električnih i hibridnih vozila
Srpska ekonomija
Ministarstvo zaštite životne sredine je za ovu godinu prvobitno opredelilo 120 miliona dinara za subvencionisanje električnih vozila i hibrida. Prijem zahteva nedavno je prekinut, jer je iskorišćen prethodno predviđen budžet po zahtevima za kupovinu ukupno oko 370 vozila. Podrška države iznosi, u zavisnosti od vrste vozila, od 250 do 5.000 evra po vozilu
Ponovo rekord RGZ-a na Alexa rang listi
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod ponovo je ostvario rekord i popeo se na 17. mesto po posećenosti na Alexa rang listi svih internet sajtova koji se posećuju u Srbiji. Treba podsetiti i da je tokom čitavog leta sajt RGZ-a zauzimao visoke pozicije na toj listi, gotovo uvek uvek među prvih dvadeset pet
Nemačka traži obučene radnike
Srpska ekonomija
Nemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, nemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije
Predstavništvo PKS u Izraelu počelo sa radom
Srpska ekonomija
Predstavništvo Privredne komore Srbije (PKS) počelo je sa radom ovog meseca u Izraelu kao sedmo predstavništvo PKS u svetu što je još jedan u nizu koraka u osnažavanju prisustva srpske privrede na globalno važnim tržištima
KLM povećava broj letova za Beograd
Srpska ekonomija
Nakon što se maja ove godine posle tridesetogodišnje pauze vratio u Srbiju, holandski avio-prevoznik KLM Royal Dutch Airlines je odlučio da duplira broj letova za Beograd. Počev od zimskog reda letenja, pored svakodnevnih letova na relaciji Beograd-Amsterdam, KLM uvodi još pet nedeljnih letova