Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Poslednja rata pomoći autoprevoznicima

Srbija
Srpska ekonomija

Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će danas biti isplaćena šesta, ujedno poslednja rata, sektorske pomoći autoprevoznicima. 

Sve to u okviru trećeg paketa podrške privredi i građanima Srbije u cilju ublažavanja posledica pandemije koronavirusa.

"Već šest meseci konstantno uplaćujemo novac autoprevoznicima. Isplata poslednje šeste rate pomoći predviđena je za 650 autobuska prevoznika koji su ispunili uslove za dobijanje ove vrste podrške države. Do sada je svaki prevoznik koji ispunjava propisane uslove, dobio šest puta po 600 evra po autobusu, što je ukupno 3.600 evra", rekao je Mali.

Pomoć se uplaćuje na namenske račune otvorene kod Uprave za trezor, za šta je danas izdvojeno oko 469 miliona dinara.

Ministar je napomenuo da je reč o sektorskoj podršci koja je pokazala opravdanost kada je reč o ublažavanju negativnih posledica koje je na autoprevoznike ostavila pandemija koronavirusa.

"Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovaj sektor se polako oporavlja. Broj prevezenih putnika u prvih šest meseci 2021. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći je za 12,2 odsto, pri čemu je prevoz putnika u unutrašnjem saobraćaju povećan za 13,1 odsto", rekao je Mali.

Mali je naveo da je potrebno, ne samo povećati obim prevezenih putnika, već i intenzivno raditi na unapređenju mreže puteva i kvalitetu tog prevoza.

"Nama je cilj da putevi budu kvalitetni i dobri, da ti autobusi imaju što manju amortizaciju, a da putnici u najkraćem mogućem vremenu stignu na odredište. Zato i gradimo puteve širom Srbije i kada pogledate našu zemlju ona sada ima mrežu puteva koji se grade i koji će se graditi u budućnosti", naveo je Mali.

Kako je rekao, cilj je, da do kraja godine imamo 10 autoputeva i brzih saobraćajnici u izgradnji.

"Deonica autoputa Miloš Veliki, Preljina-Požega, Moravski koridor, put Sremska Rača-Kuzmin i Novi Sad-Ruma, samo su neki od pravaca koje gradimo. Trenutno se gradi i projektuje više od 1.200 kilometara auto-puteva od severa ka jugu naše zemlje, a tu je i skoro 17.000 kilometara magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva na kojima se radi", naveo je ministar Mali.

Ministar je poručio da je Srbija ekonomski i finansijski stabilna zemlja.

"Napravili smo dobar temelj i zaista verujem da do kraja godine možemo dostići privredni rast od gotovo sedam procenata. Takođe, javni dug ćemo zadržati u zadatim okvirima, a očekuje nas i povećanje minimalne zarade, plata i penzija. Verujem i da će nam deficit biti mnogo manji nego što smo planirali", rekao je Mali.

On je rekao i da naša ekonomija uprkos pandemiji virusa korona funkcioniše i ide napred i da je pokazala da je otporna, i podsetio da je država pomogla i privredu i građane sa tri paketa pomoći.

"Bolja je naplata svih poreskih prihoda, što pokazuje koliko su naše mere bile opravdane", kazao je Mali.

Ministar je naglasio da je država uspešno sprovela tri paketa ekonomske podrške privredi i građanima Srbije u cilju ublažavanja posledica pandemije korona virusa, ukupno vredna oko osam milijardi evra, odnosno oko 17,4 odsto BDP-a.

Ostali naslovi

U Srbiji 1.200 republičkih taksi
Srpska ekonomija
U Srbiji je sistem od 1.200 taksi, naknada i drugih parafiskalnih nameta na republičkom nivou i oko 100 lokalnih administrativnih taksi, kao i veliki broj ostalih lokalnih neporeskih dažbina, neuređen i netransparentan, kako za građane tako i za privredu, pa je neophodno napraviti jedinstven javni registar svih neporeskih dažbina, rekla je Jelena Rančić, projektni menadžer u NALED-u
Kurs 117,5595 dinara za evro
Srpska ekonomija
Dinar vredi danas prema evru približno isto kao i u petak, a zvanični srednji kurs iznosi 117,5595 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Zeleni otpad i mulj mogu biti resursi uz pravilno upravljanje
Srpska ekonomija
U Naučno-tehnološkom parku Niš održana je treća radionica "Cirkularna ekonomija-nordijska iskustva" koji sprovode ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske sa namerom da se podigne svest lokalnih partnera o važnosti cirkularne ekonomije i da se kroz prenošenje nordijskih iskustava podrži Srbija u sprovođenju principa cirkularne ekonomije.
Digitalizacija i fiskalizacija stiže i na beogradske pijace
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obišao je danas Kalenić pijacu na kojoj je, pored Palilulske i pijace Đeram, instalirano ukupno 50 POS terminala koji omogućavaju kupovinu platnim karticama ili putem aplikacija mobilnih novčanika za android i IOS platforme
Svetska banka važan partner naše države
Srpska ekonomija
Ministar finansija Srbije Siniša Mali razgovarao je danas sa novim direktorom Kancelarije Svetske banke u Beogradu Nikolom Pontarom o ekonomskoj situaciji u Srbiji i svetu izazvanom pandemijom koronavirusa, kao i o sprovođenju zajedničkih projekata
Efikasnija kontrola robe i putnika na beogradskom aerodromu
Srpska ekonomija
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i viši koordinator Programa Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNDOC) Ketil Otersen potpisali su danas sporazum koji će doprineti boljim rezultatima u borbi protiv prekograničnog kriminala
Raspisan konkurs za dizajn metro stanica u Beogradu
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić izjavio je da je danas raspisan konkurs za idejno arhitektonsko rešenje i dizajn metro stanica za prvu fazu prve linije beogradskog metroa
Vol Strit oštro pao, niz razloga za zabrinutost
Srpska ekonomija
Na Vol Stritu su cene deonica oštro pale jer ulagače zabrinjavaju rast prinosa na obveznice, visok nivo inflacije, predstojeće povećanje poreza i neizvesni pregovori u Vašingtonu o zaduživanju države
Bankrot na pomolu
Srpska ekonomija
Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorila je u Kongresu da će vlada 18. oktobra verovatno ostati bez novca za plaćanje prispelih obaveza, ako se ne podigne granica do koje može da se zadužuje
Svetske sile u problemu, Srbija obezbeđena
Srpska ekonomija
Novog gasa za Evropu ove zime skoro da nema, skladišta su poluprazna, a Azija i Južna Amerika kupuju sve zalihe koje su još na tržištu. Razlog za ovo neki traže u ucenama iz Rusije, drugi tvrde da bi problem barem bio manji da se Evropa ne odriče uglja. Šta je istina?