Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas, gostujući na TV Hepi, da će plate u javnom sektoru biti u proseku veće za 7,3 odsto, pri čemu će za većinu zaposlenih povećanje biti sedam odsto, a za zaposlene u vojsci, zdravstvu i socijalnoj pomoći osam odsto. Mali je naveo i da će penzije biti uvećane za 5,5 procenata, a budžetom je predviđena i pomoć od 20.000 dinara za najstarije građane, što, kada se spoji, u proseku daje povećanje od 11,2 odsto.
Još u septembru je doneta odluka i da minimalna zarada bude veća od 1. januara za 9,4 odsto, što znači da će iznositi 35.012 dinara.
Podsećam na to da je 2011. godine minimalna zarada iznosila 15.700 dinara, a od sledeće godine biće dvostruko veća, naglasio je on.
To je osnova naše ekonomske politike, jer rast minimalne zarade i plata u javnom sektoru pokreće i rast prosečne zarade, objasnio je ministar, napomenuvši da je stopa nezaposlenosti danas jednaka onoj iz 2019. godine, pre nego što je pandemija počela.
Takođe, Mali je ukazao na to da rast plata i penzija treba da podstakne i porast potrošnje, a da je u budžetu za narednu godinu predviđeno i 486 milijardi dinara za kapitalne investicije, što čini 7,3 odsto BDP-a.
To vodi visokim stopama rasta. Obezbeđujemo novac za auto-puteve i brze saobraćajnice, kao i za izgradnju škola, bolnica, za ekologiju. Imamo sredstva i za izgradnju metroa. Investicije novcem iz budžeta zapošljavaju domaću građevinsku industriju, a onda i ostale industrije i to je ono što gura naš BDP napred, naveo je on.
Ministar se osvrnuo i na kritike povodom inflacije i ponovio da je ove godine ona u proseku tri odsto, dodavši da imamo ubrzanje u avgustu i septembru, ali da to nije izazvano faktorima iz Srbije.
Zbog koronavirusa globalni lanci snabdevanja ne funkcionišu kao pre. Kada imamo ovakvu situaciju, nedostaje i radna snaga, na primer vozači kamiona, što su sve, uz velike restrikcije u kretanju, poremećaji koji utiču na rast cena, objasnio je Mali.
Ali, kako je dodao, i Međunarodni monetarni fond i Svetska banka i Evropska centralna banka očekuju da će se situacija stabilizovati i da je reč o kratkoročnom poremećaju.
Prema njegovim rečima, Srbija neće štampati novac i ne želi da ponovo ulazi u vrtlog iz 90-ih godina, jer se bavi odgovornom ekonomskom politikom.
Mali je podsetio i na to da je prošle godine, kada je pandemija počela, država reagovala pravovremeno i prvo uplatila pomoć penzionerima po 4.000 dinara, a potom su povećane plate zdravstvenim radnicima, isplaćivane su minimalne zarade, a ekstra novac je uplaćen turističkom sektoru.
Rezultati najbolje govore o tome koliko su naše mere bile pravovremene i dobro odmerene. Pad našeg BDP-a prošle godine je bio svega 0,9 odsto, a ove godine će rast možda ići i do 7,5 procenata. Ta dva rezultata svrstaće Srbiju među tri najbolje zemlje u Evropi, objasnio je Mali.
On je dodao da pojedinci nisu verovali kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će na kraju 2019. godine prosečna plata biti 500 evra, a da je to ispunjeno.
Ove godine ćemo u decembru imati prosečnu zaradu od 618 evra. Plate rastu i na dobrom smo putu da ispunimo cilj programa „Srbija 2025“ da prosečna plata bude 900 evra. Dakle, u celom svetu su poremećaji neviđenih razmera, ali Srbija ide napred, ponovio je ministar.
Mali se osvrnuo i na teške reforme koje je inicirao Vučić, kada je bio predsednik Vlade, jer je, kako je objasnio, prethodna vlast ostavila ogromne dugove i nije bilo novca ni za isplatu jedne penzije i država je bila pred ambisom.
Tada su započete teške reforme kako bi se otvorio prostor za bolju budućnost zemlje, da završimo velike projekte, a posledica je rast životnog standarda od 2017. godine. Od tada pa nadalje, građani vide efekte reformi, povukao je ministar.
Mi smo pre pandemije četiri godine zaredom imali suficit u budžetu, što se nikada ranije nije desilo. Imali smo stabilne finansije i rezervu koja nam je omogućila da reagujemo na ovakvu krizu, naveo je on.
Da nije bilo aktuelne zdravstvene krize još jače i brže bismo gradili Srbiju. Nekada je novac završavao na računima političara koji su bili na vlasti, a mi, za razliku od njih, gradimo ono od čega građani pre svega imaju korist, rekao je Mali i zaključio da buduće generacije ne treba da razmišljaju o krizi, deficitu i konsolidaciji, već o boljim školama i dobrim poslovima.