Poluvekovni san Beograđana konačno se ostvaruje, počinje gradnja metroa, a da bismo mogli da ga realizujemo potrebni su politička volja i finansije. Srbija prvi put ima dovoljno novca da može da finansira jedan tako skup infrastrukturni projekat, izjavio je predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević.
On je, gostujući u emisiji „Reč na reč” na RTS-u, naglasio da je to ostvarivo zahvaljujući ekonomskoj politici koju vodi Vlada Republike Srbije, predsednik Republike Srbije, ali i Skupština grada Beograda, prenosi Beoinfo.
– Razlika u završetku izgradnje prve i druge linije metroa je dve godine, jer će uporedo sa prvom linijom biti građena i druga. Konceptualno te dve linije su bile predviđene i ranije, ali ono šti su bili ulazni parametri pre pedeset godina za izgradnju metroa u Beogradu ne stoje danas. Velike su migracije ljudi, promenila se gustina naseljenosti, a ozbiljne renomirane kuće radile su studije na osnovu kojih su predviđene trase linija metroa – naglasio je Nikodijević.
Prva linija metroa, kako je rekao, radi se na osnovu studije koju je izradila renomirana britanska kuća WSP. Ona je pokazala da je najveća frekvencija saobraćaja iz pravca sajma ka centru gde se kreće 9.000 vozila u vršnom satu. Tu gravitiraju velike opštine kao to su Čukarica, Obrenovac, Barajevo, Lazarevac, Ub, a ogroman broj ljudi nema alternativni pravac.
– Bilo koja linija metroa da se odabere imaćemo investitore jer je Beograd trenutno najveće gradilište u Evropi. Ne postoje građani prvog i drugog reda, za nas su svi građani isti bez obzira da li žive u centru ili na periferiji. Metro je koncipiran tako da će na svim početnim stanicama postojati veliki parkinzi kako bi se smanjila upotreba privatnih automobila, a inkorporiran je zajedno sa tramvajskim saobraćajem i Bg vozom. Usvajanjem plana šinskih sistema trajno ćemo rešiti saobraćajne probleme koji muče Beograđane decenijama unazad – naveo je predsednik gradskog parlamenta.
Govoreći i deponiji u Vinči Nikodijević je rekao da je to bio još jedan problem koji decenijama, 44 godine, muči Beograđane.
– Mi smo taj problem rešili potpisivanjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu i zatvaranjem nesanitarne deponije. Ovo što sada vidite u Vinči posledica je nemara i neulaganja poslednjih 40 godina. To je jedna od najvećih deponija na svetu, a druga u Evropi. Prvi put sistemski rešavamo pitanje tretmana otpada, a otpad je u svetu resurs. U Fabriku za preradu otpada, odnosno spalionicu, ide samo onaj otpad koji ne može biti recikliran. Grad Beograd i „Gradska čistoća” se obavezuju da će otvoriti reciklažna dvorišta gde ćemo početi da prihodujemo od otpada koji smo do sada nesistemski odlagali na Vinču – naglasio je Nikodijević.
Prema njegovim rečima, četiri hiljade milijardi kubnih metara deponijskog gasa je pušteno u vazduh za 44 godine, samo godišnje 90 hiljada kubika otpadnih voda se izlivalo u Dunav.
– Sistemski rešavamo pitanje opstanka i života u Beogradu, kvaliteta vazduha, kvaliteta životne sredine. Ono što ćemo dobiti izgradnjom postrojenja je toplotna i električna energija. Toplotna energija će da pokrije osam odsto tržišta grada Beograda i pet odsto potreba za električnom energijom. To su energetski prihvatljiva postrojenja, a koristi se BREF standard Evropske unije iz 2019. godine – rekao je Nikodijević.
Kako je naveo, ove godine počela je da radi sanitarna deponija, sledeće godine počinje da radi kombinovano postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije.
– Novom sanitarnom deponijom počeo je novi način tretiranja otpada, a uplatnice Infostana za otpad nisu se promenile. Građani su i do sada plaćali tretman otpada, a sada se samo nastavlja plaćanje usluge. I Grad Beograd i „Suez” će imati svoje merne stanice na dimnjaku i na samoj deponiji gde ćemo moći u realnom vremenu da merimo kvalitet vazduha – pojasnio je Nikodijević.
Ono što decenijama nije moglo da se reši, rešavamo sada, rekao je Nikodijević i dodao da se nastavlja razvoj Beograda.
– Osim projekata kao što su Vinča i metro imamo i druge projekte koji treba da posluže boljem životu građana u Beogradu. Danas 30.000 dece više ide u vrtiće nego pre deset godina, danas u svakom selu imamo asfaltirane ulice, gradimo kanalizaciju u ruralnim područjima, nastavljamo da se borimo za bolji kvalitet života svakog građanina, ne delimo ih na građane prvog i drugog reda, svi su nam podjednako važni – zaključio je Nikola Nikodijević.