Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novi satelitski snimak pokazuje najzlatnije doba srpskog građevinarstva

Srbija
Srpska ekonomija

Republički geodetski zavod objavio je novi digitalni ortofoto mozaik odnosno satelitski snimak objekata i zemljišnih parcela koji je iz epohe 2020/2021. Na snimku se mogu videti svi novoizgrađeni objekti odnosno sve ono što je u prirodi veće od 30 centimetara. Reč je o snimcima za komercijalne potrebe i to katastra nepokretnosti visoke rezolucije i tačnosti koji je uradila američka kompanija svetskog renomea Maksar.

Na novom satelitskom snimku novih objekata ima najviše na teritoriji Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, ali i oko magistralnih koridora i turističkih centara, rekao je gostujući na RTS-u direktor Republilčkog geodetskog zavoda mr Borko Drašković.

- Došlo je do uvećanja od 20 odsto u odnosu na prethodni snimak. Približno milion objekata je izgrađeno u periodu od epohe 2015/2016. do epohe 2020/2021, što u ovom trenutku predstavlja deset posto ukupno ikad izgrađenih objekata u Srbiji. Kao što se u snegu pokaže trag svake zverke tako se i na ovom satelitskom snimku o digitalnom katastru nepogrešivo vidi šta je društvo za pet godina izgradilo. Ovo je impozantan podatak koji pokazuje ekspanziju građevinarstva, možda najzlatnijeg doba u oblasti građevinarstva u Srbiji.

Nedavno je na Savskom vencu pušten u rad novi informacini sistem za koji sagovornik naglašava da je početak jedne istorije. On objašnjava da je u pitanju treća faza projekta koju RGZ realizuje sa Svetskom bankom od 2015. godine. Ranija dva pokušaja da se uvede novi softver nisu uspela. Sada ćemo softver star 30 godina zameniti novim.

- Posle Savskog venca novi informacioni sistem dobiće Sopot i tako ćemo osvajati ostale katastarske službe u Srbiji. To značiti da ćemo imati jednu centralnu bazu, a sada ih imamo 176. Sve će biti onlajn, dok će svaki službenik u Srbiji moći da radi predmete tamo gde je zagušenje. Ako se, na primer radi o komasaciji u Subotici mogu se aktivirati da pomognu ljudi u Nišu ili Pirotu.

Najviše nerešenih predmeeta ima tamo gde ja gradnja i najintezivnija, a to su Beogad, Novi Sad, Kragujevac, Niš. Mr Borko Drašković kaže da je zemljišna administracija najkompleksnija oblast jedne države i da to podrazumeva utvrđivanje prava vlasništva čime se bave sudovi, lokalne samouprave, javni beležnici. Od toga kako se uradi pravo vlasništva zavisi i upis određene imovine. Takođe, na upis utiču nepotpuni podaci, kao i neosnovane zabeležbe.

Prvi problem je RGZ rešio uvođenjem automatskog evidentianja predmeta, tako da sve što bi moglo da se podvede pod ljudsku grešku biće otklonjeno, a povećana pravna sigurnost građana. Kada je reč o drugom problemu Drašković ističe da je nepokretnost veliki biznis zbog kojeg bi neki zloupotrebili zakon i to stavljanjem neosnovane zabeležbe na nepokretnost. Službenicima u katastru data su tačna uputstva kako da takve pokušaje iznude prepoznaju i spreče da uđu u proceduru.

Drašković je još istakao da je 2015. godine bilo pola miliona transakcija na godišnjem nivou dok danas imamo blizu million transakcija što je sto posto povećanje, a finansijski je više do dva puta. Građevinska ekspanzija nije samo u oblasti stanogradnje i poslovnog prostora, već i u oblasti infrastrukturnih objekata, što je, u stvari i nateralo RGZ da uđe u proces digitalizacije kako bi mogao da isprati tu dinamiku. Direktor RGZ-a tvrdi da se sve radi u zakonskom roku.

- Svi zahtevi koji stižu od 2018. i nadalje završavaju se na prvom stepenu za pet dana, a nekada je to bilo 43 dana. Predmeti na drugom stepenu za koje je trebalo nekada dve do tri godine danas se rešavaju u roku od dva meseca. To važi samo za predmete koji nemaju prethodni zahtev.

Građani Srbije moraju da znaju da je RGZ jedan pouzdan i efikasan sistem. Na poboljšanju zemljišne admistracije zajedno rade Zavod i Vlada Srbije koja je nedavno odborila zapošljavanje novih 132 stručnjaka. Taj konkurs je završen, a za desetak dana biće otvoren novi konkurs preko Svetske banke za novih 60 radnih mesta.

Ostali naslovi

Otvoreni Balkan za bolju ekonomsku saradnju Srbije, Albanije i Severne Makedonije
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije saopštila je da su na kraju skupa regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, koji je održan u Nišu od 12. do 14. novembra, a gde su se okupili ministri finansija, poljoprivrede, rada i zapošljavanja vlada Srbije, Albanije i Severne Makedonije, potpisana dva zaključka sa radnih sastanaka
Srbija i Rusija jačaju saradnju na strateškim osnovama
Srpska ekonomija
Nenad Popović je istakao da je predstojeća poseta predsednika Aleksandra Vučića Moskvi, planirana za 25. novembar, prilika da dve zemlje potvrde najbolje političke i ekonomske odnose, koji su dostigli najviši nivo u istoriji
Ostvareni pozitivni makroekonomski rezultati uprkos pandemiji
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je da je naša zemlja brzom reakcijom uspela da održi makroekonomsku stabilnost u vreme pandemije, što je za privredu bilo od izuzetnog značaja
Konačnu odluku o projektu Jadar daće građani
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je sinoć da je litijum jedna od kritičnih sirovina u svetu, da ne postoje projekti u rudarstvu i energetici na globalnom nivou bez litijuma, a da će se u projektu „Jadar“ koristiti najnovije tehnologije
Veći promet u industriji
Srpska ekonomija
Ukupan promet u industriji u Srbiji u septembru veći je za 26,4 odsto u odnosu na isti mesec 2020. godine, dok je u poređenju sa prošlogodišnjim prosekom veći za 42,5 odsto. Najveći rast zabeležen u sektoru Rudarstva
Predstavljena Bela knjiga 2021 Saveta stranih investitora
Srpska ekonomija
Savet stranih investitora predstavio je „Belu knjigu 2021“ najvišim predstavnicima Vlade Republike Srbije i time obeležio 19 godina svog postojanja. Na ovogodišnjem predstavljanju „Bele knjige“ prisustvovali su predstavnici brojnih državnih organa, ambasada, kao i privredne i društvene zajednice u Srbiji
Povećanje izdatih građevinskih dozvola za 39,4 odsto
Srpska ekonomija
U septembru 2021. godine izdato je 3.455 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 39,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u septembru, 85 odsto se odnosi na zgrade, a 15 odsto na ostale građevine
Saradnja Beograda i holandskih kompanija na projektu Zeleni gradovi Srbije
Srpska ekonomija
Glavni urbanista Marko Stojčić i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji Jost Reinćes zasadili su danas na platou ispred Starog dvora lale u okviru promocije projekta „Zeleni gradovi Srbije”. Stojčić je rekao da je ovo simboličan čin sadnje posebne vrste lala oko drvoreda koji već postoji u parku, te da će biti posađeno 500 lala, što je donacija članica klastera „JUB Holland"
Most u Mladenovcu pušten u redovan režim saobraćaja
Srpska ekonomija
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović i zamenik gradonačelnika Beograda  Goran Vesić istakli su da je rekonstrukcija mosta u Mladenovcu potvrda da za Vladu i Grad Beograd ne postoje razlike u važnosti i veličini infrastrukturnih projekata
Isplata dodatnih 20 evra početkom decembra
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je od ponoći počela prijava građana za 20 evra dodatne novčane podrške države, koja će biti isplaćena 7, 8. i 9 decembra, pri čemu je do 8 časova to već učinilo 3.500 građana