Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini. Kao primer dobre prakse ističe se uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, čime se građani potpuno oslobađaju različitih odlazaka na šaltere tokom bolesti.
Govoreći u podkastu „Reformske priče“, programska direktorka NALED-a Jelena Bojović istakla je da digitalizacija ne predstavlja samo administrativno rasterećenje, već i važan korak ka većoj transparentnosti u donošenju odluka.
– Srbija još od 2011. godine radi na digitalizaciji zdravstva. Zdravstveni kartoni su već digitalizovani, ali u narednom periodu očekujemo integraciju postojećih sistema i elektronsku razmenu podataka, kako se pregledi i dijagnostika ne bi nepotrebno ponavljali u različitim zdravstvenim ustanovama. Pacijentima je važno da svaki lekar ima pravovremeni uvid u njihovo zdravstveno stanje, kako bi mogao brže i efikasnije da reaguje – ispričala je Bojović.
Pored digitalizacije ni oko održivosti danas gotovo da više nema dileme - na evropskom tržištu sve je teže opstati ako se ne posluje u skladu sa društveno-odgovornim standardima.
– Na primer, švedske kompanije kada u svoje lance snabdevanja uključuju dobavljače iz Srbije i drugih zemalja traže da poslovanje bude u skladu sa njihovim pravilima. To nije samo pitanje regulative, već i vrednosti koje te kompanije i njihove države zastupaju. U Srbiji se kroz javne nabavke godišnje troši oko devet milijardi evra, što predstavlja veliku priliku da država dodatno vrednuje kompanije koje posluju održivo ili zapošljavaju osetljive društvene grupe. To je odgovornije korišćenje budžetskih sredstava i snažan podsticaj domaćoj privredi – poručila je Ana Ilić, direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u.
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj u NALED-u, istakao je da paralelno treba raditi na uređenju nacionalnih politika u oblasti ekologije, hrane i energetske stabilnosti.
– U 2026. očekujemo nastavak reformi, posebno u oblasti upravljanja otpadom i uvođenje depozitnog sistema za ambalažu. Platforma eAgrar je od nedavno u funkciji, a kao naredni korak za koji se zalažemo je objavljivanje javnog registra podsticaja u poljoprivredi. Time bi se dodatno unapredila transparentnost sistema podrške u ovoj oblasti i omogućio bi se bolji uvid u dostupne mere, što je još jedan način kako digitalizacija može da doprinese – navodi Krstović.
Kada je reč o energetici, Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u, ističe da će u narednom periodu biti u fokusu šira primena obnovljivih izvora energije, kao i razvoj ugovora o kupovini električne energije (PPA) između privrednih subjekata.
– Predlažemo da se uvede jedna vrsta one-stop šopa za dozvole za energetsku infrastrukturu. Mi kao društvo imamo snažan interes da te projekte tretiramo kao nacionalni prioritet i da fokusiramo ograničene resurse da se ti zahtevi što brže procesuiraju – objašnjava Vasiljević.
Kao jednu od ključnih reformi čije će se sprovođenje nastaviti i u 2026. godini, Vasiljević je izdvojio upis prava svojine u katastar. Rešavanje problema neupisanih 4,8 miliona nepokretnosti, čija se vrednost meri u milijardama evra, donosi pravnu sigurnost za vlasnike i veliki potencijal na tržištu nekretnina.
NALED u 2026. nastavlja sa zagovaranjem mera za suzbijanje sive ekonomije, pre svega kroz razvoj bezgotovinskog društva, jačanje kapaciteta inspekcijskog nadzora i olakšavanje spoljne trgovine. Takođe, planirano je intenzivnije zalaganje za unapređenje poslovnog okruženja za mala i srednja preduzeća, povezivanje nauke i privrede, uređenje parafiskalnih nameta, razvoj modela regenerativne poljoprivrede, kao i praćenje i podrška institucijama u sprovođenju reforme „Svoj na svome“.