Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pitali smo beogradske vozače koliko su odgovorni, a evo koji su njihovi izgovori

Beograd
Foto: Stefan Danilović
Srpska ekonomija

Prva lekcija svakog vozača početnika jeste da se upozna s vozilom – da podesi sedište, da namesti retrovizore, da komotno može da dohvati papučice. I što više iskustva ima, vozač preskače jedan važan korak, zato što ga podrazumeva – da „podesi“ sebe. Odnosno, da proveri da li je dovoljno usredsređen za vožnju i odmoran. To, naravno, znači i – bez alkohola u krvi. Jer, zna se: kad ide tura, ne ide gas.
Ipak, pojedini vozači umeju da prenebregnu ovaj važan korak; misle – „mogu ja to“, ili „neće se ništa loše desiti“, a zapravo – mnogo rizikuju. Zatim sebe pravdaju različitim izgovorima: „tu sam na pet minuta“, „nema žive duše na ulicama“, pa čak i da se „pažljivije vozi kad se popije“.
Kao da im izgovori daju lažnu super moć, zbog koje će bezbedno upravljati vozilom. Ključna reč je „lažnu“.
Zato je u cilju bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, važno ove izgovore doživeti kao mitove, a te mitove raskrinkati. Jer, nema ničeg važnijeg od ljudskih života, a nažalost – svedoci smo da se oni olako gube usled nemara, nepažnje i neodgovornosti – svega što možemo sprečiti. Pogotovo kada podaci “na terenu” pokazuju ne baš sjajne rezultate. Tako je nedavno u Beogradu anketirano više od 400 vozača, a skoro svaki šesti je rekao da će sesti za volan jer je “popio samo jedno pivo”, dok je svaki sedmi pokušao da bude duhovit pa sa vozačkog mesta poručio da “mora tetki da odnese lek”.
Svaka osma osoba potvrdila je da će voziti kad smatra da je dovoljno dobro jela, a isti je broj i onih koji se pravdaju “da su tu na pet minuta”. Svaki šesti vozač kaže da posustane pod pritiskom društva, odnosno da i posle pića vozi, kako ne bi slušao “prozivke”, dok je petina ispitanika pristupila misteriozno i rekla da “nikad ne vozi kad pije – ali…”
- „Popio/la sam samo jedno piće“
Čak i mala količina alkohola može uticati na sposobnost vozača da pravilno proceni situaciju i reaguje na vreme, čime se povećava rizik od saobraćajnih nesreća. Alkohol smanjuje sposobnost logičkog razmišljanja, vozač postaje samouvereniji nego što bi trebalo, što vodi ka rizičnom ponašanju (brza vožnja, preticanje gde ne treba i drugo).
Vid je slabiji, refleksi sporiji, pokreti usporeniji, a vozač čak može postati razdražljiv, agresivan, euforičan, ili pospan. Dakle, ovaj izgovor vam odmah „pada u vodu“.
- „Tu sam na pet minuta“
Udaljenost ne znači ništa – niste jedini učesnik u saobraćaju i nikad se ne zna na kakvu situaciju možete naići: možda „iskoči“ pešak, možda vas „iseče“ drugo vozilo – a za to morate da budete pribrani i imate brze reflekse. A ko vam garantuje da se ovo neće desiti u samo 500 metara – jeste li spremni da rizikujete život(e)?
- „Nema žive duše na ulicama“
Ovo nikada ne možete pouzdano da znate, a sve i da je tako, da ste potpuno sami – dovodite u opasnost sebe. To nije malo.
Koliko ste puta pročitali u crnoj hronici: „zaspao/la za volanom, skrenuo/la s puta, zakucao/la se u banderu“? Ovaj primer je slikovit i nimalo prijatan, ali ako vas odbije od sedanja za volan u alkoholisanom stanju – nešto smo postigli.
- „Samo tetki da odnesem lek“
Ova rečenica iz filma „Balkan ekspres“ toliko je kultna, da se preliva i na svakodnevni govor. I baš kao i u filmu, u životu se koristi onda kad hoćemo da izbegnemo neku situaciju. Tako i ovde – čim ste je pomislili, budite svesni da od neke odgovornosti hoćete da pobegnete, a to znači da u osnovi niste u pravu. Odnesite tetki lek pešaka, javnim prevozom, ili taksijem.
- „Ortak će mi reći da sam nula od čoveka“
Ne podležite pritisku okoline, i začikavanju drugara. Odnosno – „drugara“, jer vas pravi prijatelj nikada ne bi podsticao da dovodite sebe u nebezbednu situaciju. Pravi prijatelj bi se poneo kao Zero Hero – heroj koji ima nula tolerancije na izgovore i ne vozi pod uticajem alkohola.
Šta je tačno Zero Hero ?
Kroz jedinstven koncept oličen u ideji da svi vozači treba da budu „ZERO HERO“, HEINEKEN Srbija raskrinkava varljiva uverenja koja se javljaju pod dejstvom alkohola i motiviše pojedince da postanu heroji sopstvenih odluka, ne sedajući za volan ukoliko su konzumirali alkohol.
Cilj ove jedinstvene inicijative jeste prepoznavanje svih vozača, koje zbog odgovornog ponašanja, možemo smatrati herojima. Ovaj koncept deo je kampanje o odgovornoj konzumaciji – „Kad ide tura, ne ide gas“.
HEINEKEN, kao jedan od lidera u društveno odgovornom poslovanju, ovu kampanju već četvrtu godinu zaredom sprovodi zajedno sa Auto-moto savezom Srbije.

Ostali naslovi

Digitalizacija geografskih zona za letenje bespilotnih vazduhoplova
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod i Direktorat civilnog vazduhoplovstva ostvarili su prve rezultate u procesu digitalizacije geografskih zona za letenje bespilotnih vazduhoplova, nakon godinu dana intenzivne saradnje
Ideje, inovacije i rasprave koje oblikuju današnjicu
Srpska ekonomija
Nakon što je prošle godine AI.Weekend doveo istaknute govornike iz OpenAI-a, Tindera i drugih vodećih globalnih tech kompanija, ove jeseni događaj ide korak dalje. Od 18. do 21. septembra, Rovinj ponovno postaje centar najvažnijih razgovora o veštačkoj inteligenciji, s posebnim naglaskom na inovacije koje dolaze iz srca Silicijumske doline i globalnih tehnoloških lidera
Ljudi sve usamljeniji, rešenje stiže kroz muziku
Srpska ekonomija
Prema najnovijem globalnom istraživanju kompanije LG, čak 68 odsto ljudi smatra da im je danas teže nego ranije da ostvare prave prijateljske veze, dok je trećina ispitanika izjavila da su tokom prethodnog meseca imali jednu ili nijednu značajnu vezu – a čak osam odsto kaže da nijednom nisu doživeli stvarnu povezanost s nekim
Tržište nepokretnosti Srbije nastavlja rast
Srpska ekonomija
Vrednost tržišta nepokretnosti u Republici Srbiji u 2024. godini iznosila je 7,4 milijarde evra, što je rast od 15% u odnosu na 2023. Sa 126.787 zaključena kupoprodajna ugovora, zabeležen je rast broja transakcija od 4,2% u odnosu na 2023. godinu
Objavljena bodovna lista za nabavku novih traktora u okviru IPARD III
Srpska ekonomija
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije objavila je bodovnu listu zahteva za odobravanje projekata podnetih po Drugom javnom pozivu za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u nabavku novog traktora u okviru IPARD III programa
Beč postao deo Međunarodne mreže za posmatranje održivog turizma
Srpska ekonomija
„Strategija turističke ekonomije“ glavnog grada Austrije datira iz 2019. godine. U cilju postizanja rasta koji jača kvalitete samog grada, a da ih ne troši, Grad Beč je revidirao svoju turističku strategiju i u tu svrhu postavio tri cilja: očuvanje visokog nivoa prihvatljivosti turizma i zadovoljstvo gostiju, privlačenje „poželjnih gostiju“ i fokus na kongresnim gostima
Život je krv: Mesec solidarnosti i humane akcije
Srpska ekonomija
Jul u Beogradu biće u znaku davanja – onog koje život znači. Tokom celog meseca, u prostorijama Instituta za transfuziju krvi Srbije (ul. Svetog Save 39), održava se velika akcija dobrovoljnog davanja krvi pod nazivom „Život je krv“, koju uspešno organizuje kompanija MaxBet u saradnji sa Institutom
Država finansira prvu fazu obnove Sokolane u Kragujevcu
Srpska ekonomija
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić potpisali su u Kragujevcu Ugovor o finansiranju prve faze rekonstrukcije Sokolane, jednog od najznačajnijih objekata kulturno-istorijskog nasleđa tog grada
Saradnja medicinskih fakulteta Beča i Banja Luke
Srpska ekonomija
Rektor Medicinskog univerziteta u Beču, Markus Miler, i dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci, Ranko Škrbić, potpisali su Memorandum o razumevanju kojim se potvrđuje namera za intenziviranje akademske razmene i naučne saradnje
Taktička obuka novih pripadnika u jedinicama vojne policije
Srpska ekonomija
U bataljonima vojne policije iz sastava Kopnene vojske u toku je intenzivna obuka profesionalnih vojnika koji su u jedinice vojne policije primljeni po javnom konkursu iz građanstva ili su po internom konkursu došli iz drugih sastava Vojske Srbije