Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Samoočitavanje benefit za korisnike

Beograd
Foto: Press centar UNS
Srpska ekonomija

Samostalna prijava stanja brojila zaživela je u Srbiji i trenutno oko 400.000 korisnika prijavljuje stanje brojila putem mobilne aplikacije ED Srbije, mejlom, telefon ili direktno na šalteru Elektrodistribucije Srbije, rečeno je na Međunarodnoj stručnoj konferenciji „Kupac – samočitač kao deo evropskog distributivnog sistema“ u organizaciji portala Energija Balkana.

Predsednik Saveta Agencije za energetiku Srbije (AERS), Dejan Popović rekao je da je samoočitavanje prihvaćeno u svetu i ocenio da predstavlja veliki benefit za korisnike elektrodistributivnog sistema u Srbiji, a posebno je pozitivno što dobijaju preciznije račune za potrošnju električne energije.

„Samoočitavanje treba da se propagira da ljudi znaju da time ništa ne gube, već da samo dobijaju. Treba videti i da se uvede da se u startu da i neki mali podsticaj za onoga ko je samočitač. Što više ima samočitača, veću korist ima i elektrodistribucija, jer smanjuje troškove“, naglasio je Popović.

Ana Pavlović, direktor Direkcije za podršku tržištu u Elektrodistribuciji Srbije rekla je da najveći broj korisnika za prijavu stanja koristi mobilnu aplikaciju. Precizirala je da je prošlog meseca 270.000 građana očitalo brojila putem aplikacije, a ovog meseca se očekuje dalji rast.

„Jutros je bilo 250.000 prijava, iako je peti dan u mesecu. A rok za prijavu je od 1. do 6. u mesecu“, precizirala je Pavlović i dodala da više od 100.000 građana koristi ostale načine projave stanja brojila - internet stranicu EDS-a, besplatni poziv Kontakt centra na broj 0800 360 300 ili lično na šalteru.

Kako je naglasila, samostalna prijava stanja brojila nije obaveza, već mogućnost koja je uvedena Zakonom o energetici i precizirana uredbom.

„Najvažnije je da je građanima data opcija izbora više mogućnosti. Na njima je izaberu šta im najviše odgovara“, rekla je Pavlović i ocenila da je samoočitavanje jako bitno za one koji žive u kućama, a korisno je i za one kod kojih je brojilo unutar samog objekta, pa može da bude nedostupno čitačima zbog zaključanih vrata.

Sanja Bundalo, rukovodilac Službe za odnose sa tržištem i snabdevačima ODS Elektrokrajina iz Banja Luke rekla je da u Republici Srpskoj samoočitavanje brojila za električnu enegiju nije zakonom uređeno, ali da u praksi od ukupno 280.000 korisnika svakog meseca oko 10.000 samostalno dostavi stanje.

„Očitavanje brojila na terenu je veliki trošak za elektrodistribucije. Dodatno zaposleni čak jednu četvrtinu radnog vremena provedu u očitavanju umesto da se bave primarnim poslovima. Pažljivo ćemo razmotriti i nadam se, prepisato model koji je primenila Elektrodistribucija Srbije“, rekla je Bundalo.

Željko Marković iz Saveza enegetičara Srbije rekao je da se u nekim evropskim državama kao što su Nemačka i Austrija potrošnja električne enegije očivata jednom godišnje i da je mesečno očitavanje neracionalno za distribucije.

„Samoočitavanje bi trebalo da popuni tu prazninu dok ne automatizujemo očitavanje, odnosno uvedemo pametna brojila“, zaključio je Marković.

Ostali naslovi

Finansijska stabilnost najveći izazov 
Srpska ekonomija
Globalnu nedelju preduzetništva, koja je u toku, Srbija dočekuje sa ohrabrujućim brojkama ali i starim izazovima. Preduzetništvo u poslednjih pet godina konstantno raste. Ipak, od skoro 370.000 registrovanih preduzetnika, tek oko dve trećine je zaista aktivno i zapošljava više od 260.000 ljudi
Informacije i pomoć pri podnošenju prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima
Srpska ekonomija
Uslužni centar za građane za informisanje i pomoć prilikom podnošenja prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima uspostavljen je u zgradi Gradske uprave u Ulici kraljice Marije broj 1
Provera obučenosti jedinice Vojske Srbije za učešće u mirovnoj operaciji
Srpska ekonomija
U bazi „Jug“ i na poligonu „Borovac“ prethodne nedelje je realizovana taktička vežba „Srpski štit 26“, na kojoj su provereni obučenost i interoperabilnost pešadijske čete iz sastava Druge brigade kopnene vojske za angažovanje u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu
Beč će do 2080. godine kontinuirano rasti
Srpska ekonomija
Beč će do 2040. godine biti jedina savezna pokrajina u Austriji u kojoj će broj „radno sposobnih osoba“ rasti, i to za 13 procenata, ističe, rukovoditeljka projekta demografskih istraživanja pri organizaciji „Statistik Austria“, Paulin Pol
Transport i logistika krvotok ukupnog ekonomskog sistema
Srpska ekonomija
Infrastrukturna ulaganja, snažnija regionalna saradnja, koordinacija privrede i Vlade u donošenju kratkoročnih i dugoročnih odluka, digitalizacija, razvoj kadrova i primena inovacija ključni su faktori daljeg unapređenja sektora transporta i logistike u regionu
Akademik Matija Bećković otvara manifestaciju Dani Đure Jakšića
Srpska ekonomija
„Dani Đure Jakšića“ predstavljaju tronedeljnu kulturno-umetničku manifestaciju koji slavi život, delo i duh Đure Jakšića (1832–1878) – pesnika, slikara, učitelja, rodoljuba i jednog od najistaknutijih stvaralaca srpskog romantizma, a u organizaciji Umetničke grupe ARTE i Kuće Đure Jakšića u Beogradu
Domaći robot AgAR niže svetske uspehe
Srpska ekonomija
Poljoprivredni robot AgAR privukao veliku pažnju na sajmu AGRITECHNICA u Hanoveru i ušao u finale za prestižnu nagradu robotski traktor godine
BIGZ ulazi na gastronomsku mapu Beograda
Srpska ekonomija
U istorijskoj i kultnoj zgradi BIGZ-a, jednom od najznačajnijih ostvarenja srpskog modernizma, sinoć je otvoren restoran BIGZ 011, donoseći Beogradu novu dimenziju urbane gastronomije i spajajući istoriju, arhitekturu i kreativnu energiju ovog legendarnog prostora
Inicijativa kompanije Visa tradicionalno okupila više od hiljadu žena koje pokreću svoje biznise
Srpska ekonomija
Ove godine u beogradskoj Ložionici, organizovano je tradicionalno okupljanje preduzetnica iz čitave Srbije i to na Velikom edukativnom događaju She’s Next empowered by Visa. Tokom celodnevnog programa, posvećenog osnaživanju i umrežavanju žena u biznisu
Otvorena Akademija jedinstvenog tržišta
Srpska ekonomija
Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja novu fazu u evropskoj integraciji regiona: jačanje institucija, razvoj kompetencija i stvaranje poverenja koje je neophodno za pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije