Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Transformacija prehrambenih sistema je odgovor na izazove sa kojima se Srbija suočava

Niš
Srpska ekonomija

Srbija ima priliku da izgradi prehrambeni sistem koji ne samo da hrani, već i štiti – ljude, prirodu i buduće generacije. Ta transformacija mora početi od sveobuhvatnih politika i jasne strategije, uz jednake šanse za sve - zaključak je skupa održanog u Nišu, u okviru „Subnacionalnog dijaloga o transformaciji prehrambenih sistema u Srbiji“.

„Prehrambeni sistem Srbije 2030. ne zamišljamo kao daleku viziju, već kao stvarnost koju gradimo već danas: žene predvode promene, deca jedu lokalno i zdravo, a priroda se čuva — ne deklarativno, već kroz konkretne odluke i lokalne akcije. Ova transformacija mora biti zajednički napor — i već je počela.“ – rekla je Lorenca Jahia, viši ekonomista u Kancelariji stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji.

U prisustvu brojnih lokalnih zvaničnika, poljoprivrednih proizvođača, predstavnika akademskih institucija, organizacija civilnog društva, kao i kancelarije Stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji i UN agencija, razgovaralo se o hitnosti promena i rešenjima koje će podržati lokalne zajednice da postanu nosioci transformacije prehrambenog sistema, jednog od najvažnijih privrednih sektora u ekonomiji Republike Srbije.

„Pristup UN programa „Jedno zdravlje“ nas podseća da su zdravlje ljudi, životinja i životne sredine duboko povezani — a prehrambeni sistemi se nalaze na preseku tih odnosa. Izgradnja prehrambenih sistema, koji su otporni na klimatske promene, u skladu s prirodom i podstiču zdravlje, su od suštinskog značaja za rešavanje izazova našeg vremena. Bilo da se radi o agroekologiji, smanjenju zagađenja ili očuvanju biodiverziteta, lokalne akcije igraju ključnu ulogu u stvaranju otpornijih zajednica“ – naglasio je Pablo Sagredo Martín, specijalista za javno zdravlje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Trostruka planetarna kriza u zaštiti životne sredine — prirodne raznovrsnosti, posledice klimatskih promena i zagađenje — zajedno sa ogromnim gubicima u celokupnom lancu snabdevanja hranom i nedostatkom pristupa zdravoj ishrani, bile su u središtu pažnje stručnih prezentacija i diskusije. Da se posledice ovih izazova već snažno osećaju u Srbiji potvrđuju i podaci prema kojima su ekstremni vremenski uslovi od 2000. godine izazvali štetu veću od 6,8 milijardi evra, od čega se čak 70% odnosi na suše i visoke temperature.

„Očuvanje zdravlja ljudi i prirode je ključno pitanje opstanka civilizacije, a promene počinju od nas – uz jasne i odlučne javne politike koje stavljaju zdravlje i solidarnost ispred profita i potrošnje“ istakao je profesor dr Denis Kučević sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, dok je dr Mirjam Vujadinović Mandić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, dodala da „obezbeđivanje dovoljne količine kvalitetne hrane zahteva sistematsko prilagođavanje klimatskim promenama na svim nivoima, uz očuvanje i pametno korišćenje ključnih resursa poput vode i zemljišta.“

Veliku pažnju prisutnih izazvala je razmena mišljenja o potencijalu udruživanja u biodistrikte i prelasku na organsku poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji, posebno imajući u vidu da je trenutno manje od 1% obradivog zemljišta pod organskim zasadima.

Biodistrikti su geografske oblasti zasnovane na principima i modelu organske poljoprivrede, u kojima poljoprivrednici, građani, pružaoci turističkih i ugostiteljskih usluga, obrazovne i naučne institucije, javne institucije i udruženja uspostavljaju saradnju sa ciljem razvijanja održivih lokalnih prehrambenih sistema, unapređenja upravljanja lokalnim resursima, kao i pospešivanja ekonomskog i socio-kulturnog razvoja oblasti.

U razgovoru je istaknuta i ključna uloga inovacija u unapređenju celokupnog lanca vrednosti hrane, a koje mogu podržati brži i efikasniji razvoj, kao i smanjenje otpada koji nastaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Učesnici su analizirali primere dobre prakse iz Srbije i Evropske unije, i razmatrali konkretna rešenja koja se mogu primeniti u domaćem kontekstu.

„Inovacije su ključ za smanjenje gubitaka hrane, ali njihova uspešna primena zahteva jaku institucionalnu podršku i pravičnu raspodelu resursa za sve, posebno najranjivije,“ - istakla je dr Kata Trifković iz irske kompanije Inlecom Commercial Pathways, dok je Marko Marić, direktor Eko Agrara iz Čajetine, dodao: „Globalne mere i kolektivna svest su izuzetno važne, ali je još važnije da lokalni akteri preuzmu odgovornost i aktivno stvaraju rešenja koja mogu poslužiti kao primer drugima.“


Subnacionalni dijalog o transformaciji prehrambenih sistema je samo jedan od događaja održanih sa ciljem da pripremi Srbiju za učešće na narednom samitu UN o prehrambenim sistemima (UNFSS+4) koji će biti održan u julu 2025. u Etiopiji, kao i da olakša učešće nacionalnih i lokalnih aktera u procesu planiranja i sprovođenja pravedne transformacije prehrambenih sistema u Srbiji.

Dijalog je deo projekta ,,Od zrna do održivosti – prehrambeni sistemi za sve’’ je jednogodišnja inicijativa koju finansira Zajednički SDG fond (Fond za Ciljeve održivog razvoja), uz podršku Evropske unije i vlada Belgije, Danske, Nemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Monaka, Holandije, Norveške, Poljske, Portugala, Republike Koreje, Saudijske Arabije, Španije, Švedske i Švajcarske. Ovu inicijativu u Srbiji vodi Kancelarija stalnog koordinatora UN, a sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), zajedno sa Programom UN za životnu sredinu (UNEP) i Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz podršku Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i drugim nacionalnim partnerima.

Događaj je organizovao Centar za unapređenje životne sredine u svojstvu implementacionog partnera UNEP-a, u saradnji sa lokalnim partnerom – udruženjem ENECA.

Ostali naslovi

CSG postala član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD)
Srpska ekonomija
Industrijska i tehnološka grupa CSG postala je novi član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD), nakon jednoglasne odluke Upravnog odbora ove organizacije
Na uslove za dobijanje priključka za struju se u 2025. u proseku čekalo osam dana
Srpska ekonomija
Procedura dobijanja priključka za struju u Srbiji je ubrzana, pa se tako elektroenergetski uslovi koji predstavljaju tehničku dokumentaciju za projektovanje i priključenje na elektrodistributivnu mrežu u proseku izdaju za 8,2 dana
Pomoć mališanima
Srpska ekonomija
EKO Serbia nastavlja dugogodišnju podršku humanitarnim aktivnostima, koje realizuju organizacije Fondacija „SOS Dečija sela Srbija“ i „maliVeliki ljudi“, kako bi deci i mladima omogućili lepše novogodišnje praznike i vratili veru u bolju budućnost
Provera individualne obučenosti najmlađih vojnika
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom decembra prošle godine
U toku je konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Jedna od najboljih godina u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču
Srpska ekonomija
Prva preliminarna analiza celokupne prethodne godine, koju je sprovela Bečka mreža za merenje kvaliteta vazduha, pokazuje da je kvalitet vazduha u Beču 2025. ponovo dostigao veoma visok nivo ostvaren poslednjih godina, i bio čak i bolji. Zakonski propisane granične vrednosti poštovane su 2025. godine na svim mernim stanicama
Ko su top pet najvećih donatora u Srbiji?
Srpska ekonomija
Evropska unija je, u poslednjih dvadeset godina, kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, sa godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 miliona evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom u Srbiji
Održivo i zeleno poslovanje, digitalizacija i inovacije među ključnim prioritetima NALED-a u 2026.
Srpska ekonomija
Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini. Kao primer dobre prakse ističe se uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, čime se građani potpuno oslobađaju različitih odlazaka na šaltere tokom bolesti
Prvi pozitivno rešen zahtev u okviru ciljane konvalidacije
Srpska ekonomija
Prvi zahtev podnet putem aplikacije za Ciljanu konvalidaciju, odnosno za lakši i jednostavniji upis u katastar nepokretnosti na osnovu stare dokumentacije, imao je pozitivan ishod dana 15. januara 2026. godine
Dobrodošlica najmlađim Palilulcima
Srpska ekonomija
Gradska opština Palilula pokrenula je akciju „Bebi Palilule na dar” u okviru koje će bebe rođene tokom 2026. godine biti darivane paketima dobrodošlice, s ciljem podrške porodicama i najmlađim sugrađanima, saopštavaju iz ove gradske opštine