Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

BFC opštine izdale četiri puta više dozvola za gradnju od ostatka Srbije

Beograd
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

U Srbiji je prošle godine podneto ukupno 148.907 zahteva za gradnju, a porast u broju izdatih dozvola zabeležen je u svim krajevima. Ipak, lokalne samouprave koje poseduju certifikat o povoljnom poslovnom okruženju (BFC) ili su u procesu certifikacije izdale su čak četiri puta više dozvola i to za duplo kraće vreme, govori nova statistika NALED-a, prema podacima APR-a i Centralne evidencije objedinjene procedure (CEOP), objavio je NALED.

Dok prosečna opština izda oko 600 dozvola za gradnju godišnje, gradovi i opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem u proseku izdaju oko 2.400. Među njima, najveći broj dozvola je prošle godine izdat u gradovima - Novom Sadu gde je rešeno 15.325 zahteva, a slede Kragujevac i Niš sa oko 5.500, odnosno 4.300 rešenih zahteva. S druge strane, BFC certifikat je značio i manjim sredinama i opštinama za privlačenje investitora, što pokazuje i broj izdatih lokacijskih uslova koji su se u 2023. godini gotovo udvostručili u odnosu na prethodnu godinu u mestima kao što su Lapovo, Paraćin i Ćuprija.

Takođe, u BFC opštinama od prvog do poslednjeg zahteva investitor u proseku čeka 108 dana na sve potrebne dozvole, što je više nego dvostruko kraće vreme u odnosu na ostatak Srbije. Najbrže među lokalnim samoupravama su Šabac, Čačak, Ćuprija, Kragujevac i Ruma u kojima ceo postupak bude gotov za nešto više od mesec dana.

– Uspostavljanje efikasnog sistema za izdavanje građevinskih dozvola jedan je od uslova za dobijanje BFC certifikata, a analiza napretka tokom procesa certifikacije pokazala je da su lokalne samouprave najviše uspeha ostvarile baš u ovoj oblasti. Za postojeću privredu i potencijalne investitore, činjenica da grad ili opština poseduju ovaj certifikat znači da tu mogu da računaju na predvidiv poslovni ambijent. Poverenje investitora potvrđuje podatak da je prethodne godine vrednost gradnje svuda opala, dok je u BFC lokalnim samoupravama porasla za 35% u odnosu na 2022. – rekao je Dejan Ružić, zamenik gradonačelnika Grada Kragujevca, koji je u predsedništvu BFC Kluba gradova i opština u NALED-u.

Ipak, prostora za rad i dalje ima, jer gotovo tri petine lokalnih samouprava na nivou čitave Srbije (59%), kasni u izdavanju svih dozvola u odnosu na zakonom utvrđene rokove. Izdavanje upotrebne dozvole je u proseku trajalo devet dana duže nego što je zakonski propisano, dok je prosečan rok za dobijanje građevinske dozvole ostao isti kao i 2022, odnosno 10 radnih dana, u odnosu na propisanih pet. Dobra vest je da su javna preduzeća i drugi organi koji izdaju različite uslove u postupku gradnje, sada 30% efikasniji, što podrazumeva brže izdavanje lokacijskih uslova do kojih se dolazi u proseku za 26 dana, odnosno u okviru zakonskog roka.

Elektronske građevinske dozvole prva su zaokružena javna elektronska usluga uspostavljena 2016, na inicijativu i uz podršku NALED-a, koji je razvio softver i predao ga državi, a Svetska banka, tom prilikom, ocenila je ovu reformu kao jednu od 10 najvećih u međunarodnim okvirima. Digitalizacija administrativnih procedura ostala je prioritet i kod uslova za izdavanje BFC certifikata kako bi se ubrzao i podržao ovaj proces, s obzirom da je do sada digitalizovano tek oko 20% postupaka u lokalnoj nadležnosti, i da tek 14% gradova i opština ima strategiju razvoja eUprave.

BFC SEE program se realizuje u zemljama regiona pod okriljem Partnerstva za konkurentni region (CORE Partnership) koji okuplja više od 20 institucija i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova*.

Više od 100 gradova i opština ukupno je prošlo kroz proces certifikacije, od kojih 21 poseduje validni BFC certifikat, a 17 je u procesu recertifikacije po novom standardu. U Srbiji je od 2012. do sada 15 gradova i opština uspešno steklo ovo priznanje - Ruma, Pirot, Leskovac, Stara Pazova, Pančevo, Novi Sad, Šabac, Sombor, Pećinci, Ćuprija, Požarevac, Bor, Čačak, Paraćin i Niš. Trenutno su u procesu Novi Sad, Kragujevac, Raška, Loznica, Mionica, Lapovo, Kula, Šabac, Pećinci, Velika Plana, Sombor, Ćuprija i Užice.

Ostali naslovi

CSG postala član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD)
Srpska ekonomija
Industrijska i tehnološka grupa CSG postala je novi član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD), nakon jednoglasne odluke Upravnog odbora ove organizacije
Na uslove za dobijanje priključka za struju se u 2025. u proseku čekalo osam dana
Srpska ekonomija
Procedura dobijanja priključka za struju u Srbiji je ubrzana, pa se tako elektroenergetski uslovi koji predstavljaju tehničku dokumentaciju za projektovanje i priključenje na elektrodistributivnu mrežu u proseku izdaju za 8,2 dana
Pomoć mališanima
Srpska ekonomija
EKO Serbia nastavlja dugogodišnju podršku humanitarnim aktivnostima, koje realizuju organizacije Fondacija „SOS Dečija sela Srbija“ i „maliVeliki ljudi“, kako bi deci i mladima omogućili lepše novogodišnje praznike i vratili veru u bolju budućnost
Provera individualne obučenosti najmlađih vojnika
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom decembra prošle godine
U toku je konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Jedna od najboljih godina u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču
Srpska ekonomija
Prva preliminarna analiza celokupne prethodne godine, koju je sprovela Bečka mreža za merenje kvaliteta vazduha, pokazuje da je kvalitet vazduha u Beču 2025. ponovo dostigao veoma visok nivo ostvaren poslednjih godina, i bio čak i bolji. Zakonski propisane granične vrednosti poštovane su 2025. godine na svim mernim stanicama
Ko su top pet najvećih donatora u Srbiji?
Srpska ekonomija
Evropska unija je, u poslednjih dvadeset godina, kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, sa godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 miliona evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom u Srbiji
Održivo i zeleno poslovanje, digitalizacija i inovacije među ključnim prioritetima NALED-a u 2026.
Srpska ekonomija
Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini. Kao primer dobre prakse ističe se uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, čime se građani potpuno oslobađaju različitih odlazaka na šaltere tokom bolesti
Prvi pozitivno rešen zahtev u okviru ciljane konvalidacije
Srpska ekonomija
Prvi zahtev podnet putem aplikacije za Ciljanu konvalidaciju, odnosno za lakši i jednostavniji upis u katastar nepokretnosti na osnovu stare dokumentacije, imao je pozitivan ishod dana 15. januara 2026. godine
Dobrodošlica najmlađim Palilulcima
Srpska ekonomija
Gradska opština Palilula pokrenula je akciju „Bebi Palilule na dar” u okviru koje će bebe rođene tokom 2026. godine biti darivane paketima dobrodošlice, s ciljem podrške porodicama i najmlađim sugrađanima, saopštavaju iz ove gradske opštine