Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

BFC opštine izdale četiri puta više dozvola za gradnju od ostatka Srbije

Beograd
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

U Srbiji je prošle godine podneto ukupno 148.907 zahteva za gradnju, a porast u broju izdatih dozvola zabeležen je u svim krajevima. Ipak, lokalne samouprave koje poseduju certifikat o povoljnom poslovnom okruženju (BFC) ili su u procesu certifikacije izdale su čak četiri puta više dozvola i to za duplo kraće vreme, govori nova statistika NALED-a, prema podacima APR-a i Centralne evidencije objedinjene procedure (CEOP), objavio je NALED.

Dok prosečna opština izda oko 600 dozvola za gradnju godišnje, gradovi i opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem u proseku izdaju oko 2.400. Među njima, najveći broj dozvola je prošle godine izdat u gradovima - Novom Sadu gde je rešeno 15.325 zahteva, a slede Kragujevac i Niš sa oko 5.500, odnosno 4.300 rešenih zahteva. S druge strane, BFC certifikat je značio i manjim sredinama i opštinama za privlačenje investitora, što pokazuje i broj izdatih lokacijskih uslova koji su se u 2023. godini gotovo udvostručili u odnosu na prethodnu godinu u mestima kao što su Lapovo, Paraćin i Ćuprija.

Takođe, u BFC opštinama od prvog do poslednjeg zahteva investitor u proseku čeka 108 dana na sve potrebne dozvole, što je više nego dvostruko kraće vreme u odnosu na ostatak Srbije. Najbrže među lokalnim samoupravama su Šabac, Čačak, Ćuprija, Kragujevac i Ruma u kojima ceo postupak bude gotov za nešto više od mesec dana.

– Uspostavljanje efikasnog sistema za izdavanje građevinskih dozvola jedan je od uslova za dobijanje BFC certifikata, a analiza napretka tokom procesa certifikacije pokazala je da su lokalne samouprave najviše uspeha ostvarile baš u ovoj oblasti. Za postojeću privredu i potencijalne investitore, činjenica da grad ili opština poseduju ovaj certifikat znači da tu mogu da računaju na predvidiv poslovni ambijent. Poverenje investitora potvrđuje podatak da je prethodne godine vrednost gradnje svuda opala, dok je u BFC lokalnim samoupravama porasla za 35% u odnosu na 2022. – rekao je Dejan Ružić, zamenik gradonačelnika Grada Kragujevca, koji je u predsedništvu BFC Kluba gradova i opština u NALED-u.

Ipak, prostora za rad i dalje ima, jer gotovo tri petine lokalnih samouprava na nivou čitave Srbije (59%), kasni u izdavanju svih dozvola u odnosu na zakonom utvrđene rokove. Izdavanje upotrebne dozvole je u proseku trajalo devet dana duže nego što je zakonski propisano, dok je prosečan rok za dobijanje građevinske dozvole ostao isti kao i 2022, odnosno 10 radnih dana, u odnosu na propisanih pet. Dobra vest je da su javna preduzeća i drugi organi koji izdaju različite uslove u postupku gradnje, sada 30% efikasniji, što podrazumeva brže izdavanje lokacijskih uslova do kojih se dolazi u proseku za 26 dana, odnosno u okviru zakonskog roka.

Elektronske građevinske dozvole prva su zaokružena javna elektronska usluga uspostavljena 2016, na inicijativu i uz podršku NALED-a, koji je razvio softver i predao ga državi, a Svetska banka, tom prilikom, ocenila je ovu reformu kao jednu od 10 najvećih u međunarodnim okvirima. Digitalizacija administrativnih procedura ostala je prioritet i kod uslova za izdavanje BFC certifikata kako bi se ubrzao i podržao ovaj proces, s obzirom da je do sada digitalizovano tek oko 20% postupaka u lokalnoj nadležnosti, i da tek 14% gradova i opština ima strategiju razvoja eUprave.

BFC SEE program se realizuje u zemljama regiona pod okriljem Partnerstva za konkurentni region (CORE Partnership) koji okuplja više od 20 institucija i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova*.

Više od 100 gradova i opština ukupno je prošlo kroz proces certifikacije, od kojih 21 poseduje validni BFC certifikat, a 17 je u procesu recertifikacije po novom standardu. U Srbiji je od 2012. do sada 15 gradova i opština uspešno steklo ovo priznanje - Ruma, Pirot, Leskovac, Stara Pazova, Pančevo, Novi Sad, Šabac, Sombor, Pećinci, Ćuprija, Požarevac, Bor, Čačak, Paraćin i Niš. Trenutno su u procesu Novi Sad, Kragujevac, Raška, Loznica, Mionica, Lapovo, Kula, Šabac, Pećinci, Velika Plana, Sombor, Ćuprija i Užice.

Ostali naslovi

Svetlosni buket u bečkom Gradskom parku
Srpska ekonomija
Umetnička instalacija „Buket svetlosti“ (LichtStrauss) u bečkom Gradskom parku kao deo proslave 200. godišnjice Johana Štrausa otvara se 21. marta i trajaće do 25. maja. Umetnica Viktorija Koeln svojom umetničkom kreacijom povezuje umetnost, tehnologiju i feminističke perspektive
Uspeh pripadnika vojske na 32. Novosadskom polumaratonu
Srpska ekonomija
Pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije postigli su sjajne rezultate na 32. Međunarodnom novosadskom polumaratonu. U štafetnoj trci na 21,097 kilometara pobedila je ekipa 72. brigade za specijalne operacije, ekipa 63. padobranske brigade bila je druga, dok je ekipa Odreda vojne policije specijalne namene „Kobre“ zauzela treće mesto
Plastenici za poljoprivredna gazdinstva iz Prijepolja
Srpska ekonomija
Planirana je podrška za najmanje 20 poljoprivrednika i poljoprivrednica, koji imaju registrovana gazdinstva na teritoriji opštine Prijepolje, a koji žele da otpočnu ili prošire svoj posao vezan za plasteničku proizvodnju, sa ciljem ekonomskog jačanja porodica na selu. Ukupna raspoloživa sredstva po ovom konkursu su 5,6 miliona dinara
Konkurs za upis u vojne škole do 31. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole, koji je otvoren do 31. marta. Predviđen je upis 240 kadeta Vojne akademije, 33 kadeta Medicinskog fakulteta VMA, 110 učenika Vojne gimnazije – 80 za Opšti, 20 za Vazduhoplovni smer, pet za prijem u drugi i pet za prijem u treći razred Opšteg smera i 80 učenika Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara“
Air France predstavio redizajniranu kabinu prve klase
Srpska ekonomija
Francuska avio-kompanija Air France predstavila je novu, redizajniranu kabinu prve klase, odnosno La Premiere klase. U pitanju su kabine površine čak 3,5 metara kvadratnih koje obuhvataju pet prozora, sedište koje se pretvara u ležaj dužine dva metra, a na njihovom dizajnu kompanija je radila pune tri godine
Ekološka mobilnost u milionskom gradu
Srpska ekonomija
Bečlije prelaze više od tri četvrtine svojih ruta u gradu klimatski prihvatljivim načinima. Sa 34 odsto, javni prevoz je najpopularniji način kretanja, slede pešačenje sa oko 30 odsto, dok prevoz biciklom beleži dinamičan porast od 11 odsto i svakim danom je sve popularniji. Automobilski saobraćaj je opao na 25 odsto, sa 40 procenata 1993. godine
Pretpremijera dokumentarnog filma o 175 godina Vojne akademije
Srpska ekonomija
Pretpremijera dokumentarnog filma o 175 godina Vojne akademije „Nasleđe časti i znanja“, u produkciji Vojnofilmskog centra „Zastava film“ Uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane, održana je u kasarni „General Jovan Mišković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Dana te vojne visokoškolske ustanove
Pomoć porodicama nastradalih u Severnoj Makedoniji
Srpska ekonomija
Saosećajući sa porodicama nastradalih i svim građanima Severne Makedonije pogođenim tragičnim požarom koji se dogodio, a u duhu solidarnosti i podrške, MaxBet donira 20.000 evra na žiro račun koji je otvorio Crveni krst Srbije, namenjen pomoći porodicama koje su pretrpele nenadoknadiv gubitak
Obilazak jedinica Vojske Srbije u garnizonu Prokuplje
Srpska ekonomija
Zamenik načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Tiosav Janković obišao je jedinice Vojske Srbije u garnizonu Prokuplje. Tokom obilaska je ostvario uvid u organizaciju života i rada, razgovarao je sa vojnicima i starešinama i primio izveštaje komandanata i komandira o stanju i stepenu realizacije težišnih zadataka
Opština Senta novim osvetljenjem uštedeće više od 14 miliona dinara za 15 godina
Srpska ekonomija
Opština Senta uspešno je realizovala projekat rekonstrukcije, modernizacije i održavanja javnog osvetljenja kroz model javno-privatnog partnerstva, bez dodatnog kreditnog zaduživanja, uz značajne finansijske i energetske uštede. Pre realizacije ovog projekta, godišnji izdaci opštine za javno osvetljenje iznosili su oko 27 miliona dinara