Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?

Beograd
Srpska ekonomija

Evropska unija sa udelom od gotovo 60% ukupnog izvoza Srbije u prošloj godini najveći je trgovinski partner naše zemlje i kada od 1. januara 2026. u skladu sa CBAM uredbom (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika) na snagu stupi naplata taksi za emitovane količine ugljen dioksida za proizvode koji ulaze na tržišta evropskih država, biće direktno pogođeno šest industrija – cementna, gvožđa i čelika, električne energije, alumunijuma, đubriva i vodonika - ali će posledice neminovno osetiti cela srpska privreda. Mogu li nova briselska pravila osim pretnje da budu i prilika za pogođene sektore da očuvaju i povećaju konkurentnost na tržištu EU?

NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo. Cilj rada na regulatornoj reformi jeste da se zajedno sa predstavnicima institucija i industrijama pogođenih CBAM regulativom dođe do najboljih rešenja koja će smanjiti emisiju CO2 i zaštiti domaće tržište, u skladu sa evropskim praksama.

Veliki korporativni sistemi kao što je Holcim grupa, u okviru koje posluje i kompanija Lafarge Srbija, imaju obavezu izveštavanja o ukupnim emisijama ugljen-dioksida regulatornim telima EU, dok istovremeno finansijska tržišta prate i analiziraju šta je od najavljenih akcija na smanjenju emisija CO2 i izvršeno.

- To znači da CBAM nije stvar izbora, već prioritet svake kompanije koja se nalazi na berzi i još jedan pokazatelj  na osnovu koga se potencijalni investitori opredeljuju da investiraju u industriju koja je danas opterećena zahtevima vezanim za CO2 regulativu. Kompanije ne traže subvencije niti materijalnu podršku bilo koje prirode, međutim, ono što se očekuje je hitna podrška regulatornih tela Vlade Srbije kroz donošenje ključnih mera kako bi srce srpske privrede kucalo i posle januara 2026 – kaže Dimitrije Knjeginjić, direktor Lafarge Srbija.

Ukazuje da dok EU konutinuirano usavršava mehanizme uz pomoć kojih bi industrije smanjile emisiju CO2 i bila zaštićena tržišta njihovih zemalja, u Srbiju se bez ikakve kontrole dozvoljava uvoz proizvoda sa najvišim emisijama ugljen-dioksida, često i sumnjivog porekla, čime se obesmišljava napor domaćih proizvođača da smanje emisije CO2.

- Ovakva realnost na tržištu je u potpunoj suprotnosti sa strategijom Evropske unije za trajnim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Osim obaveze da kao država primenjujemo sva pravila koja važe u EU kako bi srpski proizvođači roba mogli da izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, nužno je da se identična pravila uvedu i za sve uvoznike proizvoda na srpsko tržište, a koji su predmet CBAM - ističe naš sagovornik.

U suprotnom, ukazuje Knjeginjić, srpsko tržište biće preplavljeno proizvodima koji svoje mesto više ne mogu pronaći na tržištu EU usled CBAM regulative, što će dovesti do tektonskih poremećaja tržišta gde će domaća industrija čelika, cementa, veštačkih đubriva biti izbrisana. Navodi i da se cementna industrija smatra odgovornom za oko 7-8% ukupnih globalnih emisija CO2 i zbog toga je suočena sa različitim društvenim i tehničkim izazovima kako bi dekarbonizovanu i cirkularnu ekonomiju primenila u praksi.

- Saradnja NALED-a sa ključnim industrijskim akterima može doprineti najvažnijem zajedničkom cilju - očuvanju i jačanju konkurentnosti srpske privrede, pa samim tim i cementne industrije. Dobro pripremljen privredni ambijent ne samo da će sačuvati radna mesta u industriji, već će stvoriti priliku da se taj broj poveća. Kreiranje nacionalnog regulatornog sistema koji će obezbediti energetski intenzivnoj industriji mehanizme i alate da pruži odgovor na CBAM, smanji svoje GHG emisije, jeste jedan od najvećih izazova donosiocima odluka u Srbiji – ističe Knjeginjić.

U cilju što bržeg i efikasnijeg prilagođavanja cementne industrije novim privrednim okolnostima uslovljenih CBAM regulativom, Knjeginjić navodi pet mera kao neizostavne: obezbediti dostupnost alternativnih sirovinskih materijala koji smanjuju emisije CO2, dozvoliti uvoz otpada u energetske svrhe kao što su to omogućile sve zemlje iz našeg okruženja, ograničiti uvoz roba koje imaju veći ugljenični otisak od istih proizvoda proizvedenih u Srbiji, usvojiti poseban zakonski okvir za industriju pogođenu CBAM regulativom i uvesti identična pravila na emisije CO2 koja važe unutar zemalja EU (monitoring, izveštavanje, verifikacija, trgovina i oporezivanje uvoza).

Cementna industrija jeste najbolja praksa EU za korišćenje alternativnih goriva, odnosno trajno zbrinjavanje otpada, a procene su da bi kompanije u Srbiji mogle da utroše više od milion tona građevinskog otpada kao sirovinu za proizvodnju klinkera i kao mineralni dodatak za proizvodnju cementa i time značajno smanje emisije CO2.

Ostali naslovi

Srpske kompanije od 5. do 8. novembra na Međunarodnom sajmu privrede u Tirani
Srpska ekonomija
Kompanije iz Srbije predstaviće se na nacionalnom štandu Srbije na Međunarodnom opštem privrednom sajmu „Tirana International Fair 2025“, koji se održava u prestonici Albanije od 5. do 8. novembra 2025. godine, u organizaciji Privredne komore Srbije i Razvojne agencije Srbije
Trinaest srpskih firmi na listi SEE TOP 100 najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi
Srpska ekonomija
Trinaest firmi iz Srbije se našlo na rang listi SEE TOP 100 najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi u 2024. godini, koju je objavio SeeNews. EPS je zauzeo osmo mesto i najbolje je rangirana srpska firma na listi, uprkos međugodišnjem padu od 10.7% u ostvarenim prihodima, koja su u 2024. godini iznosili 3,9 milijardi evra
Podsticaj socijalnoj inkluziji
Srpska ekonomija
Na svečanosti u Beogradu Evropska investiciona banka (EIB Global) i Erste Bank a.d. Novi Sad potpisale su sporazume o zajmu vrednom 10 miliona evra i bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,3 miliona evra usmerenim na podsticanje inkluzivnog rasta i zapošljavanja, sa naglaskom na stručno usavršavanje osetljivih društvenih grupa širom Srbije
Poljoprivrednim proizvođačima iz Prijepolja donirano 53 plastenika
Srpska ekonomija
Juče je 53 poljoprivrednika i poljoprivrednica potpisalo ugovore sa Fondacijom Ana i Vlade Divac i Opštinom Prijepolje o donaciji plastenika za unapređenje poljoprivredne proizvodnje
Stabilan makroekonomski okvir Srbije
Srpska ekonomija
U Privrednoj komori Srbije je održana druga godišnja konferencija „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2025: izazovi i šanse u aktuelnoj geopolitičkoj i trgovinskoj realnosti“ na kojoj su učestvovali predstavnici domaće privrede, državnih institucija i međunarodnih organizacija
Kako da koristite AI alate i ostanete bezbedni tokom Crnog petka
Srpska ekonomija
Kako se Crni petak bude približavao, potrošači će se sve više okretati veštačkoj inteligenciji (AI). Od personalizovanih asistenata za kupovinu do virtuelnih proba proizvoda, AI obećava lakši i efikasniji put do savršene kupovine
Međunarodni kurs civilno-vojne saradnje
Srpska ekonomija
U organizaciji Odeljenja za civilno-vojnu saradnju (J-9) Generalštaba Vojske Srbije, u Kruševcu je realizovan dvonedeljni međunarodni kurs civilno-vojne saradnje
Studenti i sa manje od 48 ESPB bodova mogu konkurisati za studentske beneficije
Srpska ekonomija
Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije saopštilo je da studenti upisani na budžet sa manje od 48 ostvarenih ESPB bodova mogu da konkurišu za smeštaj i ishranu u ustanovama studentskog standarada pod istim uslovima kao i ostali studenti koji se finansiraju iz budžeta
Lakši upis svojine po starim ispravama
Srpska ekonomija
Stupio je na snagu novi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, koji donosi velike olakšice za građane i omogućava lakši upis prava svojine po starim ispravama
Donirano 34 plastenika poljoprivrednim proizvođačima iz Lučana
Srpska ekonomija
Juče su 34 poljoprivrednika i poljoprivrednica potpisali ugovore o donaciji plastenika sa Fondacijom Ana i Vlade Divac i Opštinom Lučani. Plastenici dimenzija 6x21m finansirani su većim delom iz Lokalnog fonda za razvoj plasteničke proizvodnje koji je prošle godine osnovan u ovoj opštini