Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekivana smanjenja kamatnih stopa i neznatne promene u stanju globalne trgovine

Istraživanje
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka početkom juna je, donekle očekivano, smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, a većina centralnih banaka u ovom trenutku predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine. Uprkos tome, analitičari Erste Grupe podsećaju da su podaci o inflaciji u evrozoni u prvih nekoliko meseci ove godine bili relativno nepovoljni – zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu sniženja kamatnih stopa za oko 100 baznih poena, a na tržištu obveznica nastavili su se usponi i padovi.

Očekivana smanjenja kamatnih stopa, kretanje inflacije i dalje neizvesno

Iako su u proteklom periodu kretanja stope inflacije bila nestabilna, ona je zabeležila drastičan pad nakon dostignutog vrhunca 2022. godine. Postizanje stope inflacije od 2 odsto predstavlja važan cilj Evropske centralne banke, ali usled promenljive situacije, teško je odrediti tačan trenutak kada će doći do daljeg smanjenja kamatnih stopa. Međutim, analitičari Erste Grupe smatraju da će inflatorni pritisak popustiti u evrozoni, s obzirom na to da je ECB smanjila kamatne stope 6. juna, na šta su ukazivali objavljeni podaci o inflaciji za april, koji su, nakon dugo vremena, pokazali pad pritiska na cene usluga. Stope inflacije za usluge, međutim, još uvek nisu na željenom nivou. Sami podaci o inflaciji trenutno nisu dovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cene nastaviti da popušta, što čini kretanje inflacije veoma neizvesnim.

Sa druge strane, usporavanje rasta zarada podstiče očekivanja da će inflacija u budućnosti zaista popustiti. Promena pravca koja se već može videti još uvek je relativno nova, ali analitičari Erste Grupe tvrde da najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljane inflacije od 2 odsto na srednji rok. ECB posmatra dugačak niz pokazatelja, od kojih je najvažniji „naknada po zaposlenom“, a ovaj pokazatelj pokazuje da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB.

Savet guvernera ECB očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mesecima i da će pasti tek kasnije tokom godine. Za sada, nepostojanje daljeg pada stope inflacije ili čak manji rast ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Umesto toga, presudno će biti kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cene. U slučaju pritiska, fokus će biti na promenama cena na mesečnom nivou, a naročito na tome da li dodatno popuštaju cene usluga. Budući da ekonomija u evrozoni već nekoliko meseci pokazuje znake oporavka, ECB predviđa jači ekonomski rast tokom godine.

Nakon junskog smanjenja kamatnih stopa, analitičari Erste Grupe očekuju još tri talasa smanjenja do kraja godine, i to za po 25 baznih poena. Kamatne stope bi stoga trebalo da zabeleže relativno brz pad sa trenutnog restriktivnog nivoa. U prvoj polovini 2025. godine, očekuje se da ciljana inflacija još uvek neće biti u potpunosti postignuta, ali da bi ekonomija trebalo da zabeleži dobre rezultate.

Stanje globalne trgovine

Proteklih godina, po pitanju trgovine uslugama, zabeležene su tek neznatne promene u globalnim udelima velikih ekonomskih blokova – SAD, EU i Kine. Udeo SAD se smanjio, dok su Kina i EU uspele da neznatno povećaju svoje udele.

Analitičari Erste Grupe smatraju da nema znakova usporavanja globalne trgovine – ukupan izvoz zabeležio je neznatan pad u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Međutim, iako je 2022. godina obeležena naglim porastom globalne trgovine, bilo je izvesno da visok nivo neće potrajati (iako je i dalje znatno iznad nivoa iz 2019. godine).

Kada se posmatraju države članice EU, primećuje se smanjenje tržišnog udela Nemačke, dok su Italija, Španija i Austrija uspele da očuvaju svoje udele u globalnoj trgovini. Ukoliko se izostave fosilna goriva, uvoz EU najviše se od 2019. godine povećao u četiri grupe proizvoda – električnim uređajima, vozilima, farmaceutskim proizvodima i mašinama.

Pored toga što je rast uvoza električnih uređaja, preciznije poluprovodnika izvan EU bio sporiji, on se ipak udvostručio, što je značajno povećalo zavisnost EU od Kine. Ipak, globalni udeo EU u izvozu električnih automobila još uvek je dvaput veći od udela Kine – samo izvoz putničkih automobila s električnim pogonom Nemačke veći je od izvoza Kine. U pogledu farmaceutskih proizvoda, izvoz iz zemalja EU se sveukupno dobro razvija od 2019. godine. Holandija, Belgija i Nemačka beleže najviše stope rasta, dok je udeo uvoza iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji opao sa 38 odsto na 34 odsto. Sa izuzetkom „mašina za obradu podataka“, zemlje EU su uspele da povećaju svoj udeo uvoza u kategorijama nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i uređaja, što se može videti kao znak dobre konkurentnosti.

Pandemija koronavirusa, kao i rat u Ukrajini, pokazali su rizike zavisnosti od autokratskih režima i dugih lanaca snabdevanja. Ono što se nameće kao zaključak jeste da EU, sa uspešnim sektorom spoljne trgovine, treba da teži širenju snabdevanja između dobavljača unutar i izvan EU, kao i to da je široka diversifikacija ipak ključna za buduću otpornost trgovine.

Ostali naslovi

Obuka na radarskom položaju
Srpska ekonomija
Pripadnici 126. brigade vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja, iz sastava Ratnog vazduhoplovstva i PVO, neprekidno su angažovani na osmatranju, otkrivanju, praćenju i identifikaciji ciljeva u vazdušnom prostoru
Srbija i dalje jedan od regionalnih lidera u razvoju IKT sektora
Srpska ekonomija
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović saopštio je da je u prvih pet meseci 2025. godine izvoz usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija dostigao 1,836 milijardi evra, što je 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine
Regionalna konferencija posvećena prevenciji zloupotreba platnih kartica
Srpska ekonomija
Forum za prevenciju zloupotreba platnih kartica Privredne komore Srbije 27. i 28. oktobra 2025. godine u Beogradu organizuje 19. Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba  platnih kartica. Do 11. avgusta prijava radova za Regionalnu konferenciju posvećenu prevenciji zloupotreba platnih kartica
Otvorena prijava za Inženjerku godine u Srbiji
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije, kompanija Simens Srbija i udruženje „Inženjerka godine“ raspisali su izbor za inženjerku 2025. godine kako bi inspirisali i motivisali mlade žene u Srbiji za studije i kasniju karijeru u inženjerskoj struci i oblasti STEM-a (nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike) generalno. Prijava je otvorena do 7. septembra
Čadež: Više od 100 B2B sastanaka prvog dana na sajmu u Pekingu
Srpska ekonomija
Već prvog dana nastupa Srbije i naših kompanija na 3. Kineskom međunarodnom sajmu lanaca dobavljača u Pekingu, interesovanje za naš paviljon je ogromno, a ostvareno je preko 100 B2B sastanaka srpskih i kineskih firmi. Posebno je značajan sastanak sa potpredsednikom Alibaba klauda Jangom Jiangbom na kojem se razgovaralo o strateškoj saradnji
Vojska Srbije u misiji očuvanja mira: Redovna zamena snaga u Libanu
Srpska ekonomija
U skladu sa Godišnjim planom realizacije učešća Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama, u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu je izvršena redovna zamena kontingenta Vojske Srbije koji je raspoređen u sektoru „Istok“
Kako Beč brine o mladim stablima?
Srpska ekonomija
Za više od 500.000 stabala u Beču tokom cele godine brine 70 specijalno obučenih zaposlenih Gradskog zelenila. Leti je 150 zaposlenih zaduženo isključivo za zalivanje. Oni svakog dana zalivaju mlada stabla sa oko 400.000 litara vode
Promet robe na Veletržnici
Srpska ekonomija
Prethodne nedelje na „Veletržnici Beograd” na prvom mestu po obimu trgovanja našla se lubenica, a slede paradajz, dinja, krastavac, kupus i krompir. U odnosu na prethodni period za 40 odsto je porastao promet lubenice, zabeležen je duplo veći promet kupine i kukuruza, dok je primetan i porast prometa šljive i tikvice
Nova elektronska usluga za osobe sa invaliditetom
Srpska ekonomija
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije Mihailo Jovanović i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski predstavili su novu elektronsku uslugu ostvarivanja prava na refundaciju PDV-a plaćenog pri uvozu motornih vozila od strane osoba sa invaliditetom
RGZ podržava sindikalne inicijative koje unapređuju standard zaposlenih
Srpska ekonomija
Kada život iznenadi – pravo je bogatstvo znati da niste sami. Upravo to je suština nove inicijative Geosindikata: Sindikalna kasa uzajamne pomoći – mehanizam solidarnosti koji vraća poverenje u zajedništvo