Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Počeli radovi na rekonstrukciji Hitne pomoći

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Na adresi Bulevar Franše d'Eperea broj 5 počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg objekta, ali i na izgradnji novog dela Hitne pomoći koji će pružiti najsavremenije uslove za rad ovog veoma važnog medicinskog objekta u Beogradu. Kompleks Zavoda za urgentnu medicinu izgrađen je 1957. godine i do sada nije doživeo značajnija ulaganja. Sastoji se od tri zgrade sa pripadajućim parkingom, ukupne površine od 5.227 kvadratnih metara. Novim planom predviđeni su proširenje kapaciteta i modernizacija prostora, sa ukupnom bruto površinom od oko 11.000 kvadratnih metara, javlja Beoinfo.

– Modernizacija Zavoda za urgentnu medicinu u Beogradu predstavlja ključnu investiciju koja će značajno poboljšati zdravstvenu zaštitu naših građana. Ovaj projekat je primer kako naša politika stavlja građane na prvo mesto, osiguravajući im na taj način brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama i unapređujući im kvalitet života boljom i dostupnijom medicinskom zaštitom. Ulaganja u zdravstvo danas jesu naša obaveza za stabilniji i sigurniji Beograd – izjavio je gradski sekretar za investicije Luka Petrović.

Iz Sekretarijata za investicije Grada Beograda najavili su da će projekat biti podeljen u tri faze. Prva faza obuhvata rušenje postojećeg Bloka A i izgradnju nove zgrade sa potrebnim sadržajima i 33 garažna mesta za sanitetska vozila. Druga faza podrazumeva rekonstrukciju i dogradnju Bloka B, kao i izgradnju nove nadstrešnice sa 10 parking-mesta za sanitetska vozila. Finalna faza, Faza 3 , fokusira se na rekonstrukciju Bloka C.

– Važna informacija za sve građane jeste da projekat izgradnje u tri faze ima za cilj neometano vršenje svih dosadašnjih aktivnosti u Hitnoj pomoći. Planirane faze će osigurati kontinuitet rada i neometano izlaženje na teren za sve zaposlene u Hitnoj medicinskoj službi, čime će se garantovati brza i efikasna reakcija u svim hitnim situacijama – dodao je Petrović.

Kada projekat bude završen, očekuje se znatno povećanje kapaciteta i prostora za oko 800 zaposlenih, koji će raditi u smenama. Osim toga, nakon implementacije projekta očekuje se da će objekat Hitne pomoći ostvariti konačnu uštedu energije od 49 odsto, kao i uštedu primarne energije od 16 procenata.

Sa ugovorenom vrednošću od 1.591.489.168,68 dinara, bez PDV- a, i rokom izvođenja od 730 dana, ovaj projekat predstavlja ključni korak ka unapređenju medicinskih usluga u našoj prestonici.

Ostali naslovi

Konkurs za upis u vojne škole do 31. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole, koji je otvoren do 31. marta. Predviđen je upis 240 kadeta Vojne akademije, 33 kadeta Medicinskog fakulteta VMA, 110 učenika Vojne gimnazije – 80 za Opšti, 20 za Vazduhoplovni smer, pet za prijem u drugi i pet za prijem u treći razred Opšteg smera i 80 učenika Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara“
Er Srbija i Obučena za uspeh zajedno u kampanji Kao avion snažna i odvažna
Srpska ekonomija
Kampanja je zvanično počela donacijom više od 500 komada ženskih odevnih predmeta koji su bili deo ranije korišćenih uniformi letačke i kabinske posade Er Srbije, a koji će sada dobiti novu svrhu i doprineti većem samopouzdanju žena koje podržava organizacija „Obučena za uspeh”. U narednih mesec dana, tim Ljudskih resursa Er Srbije održaće i niz edukativnih radionica
U PKS formiran Centar za privredne inicijative i brze odgovore
Srpska ekonomija
Centar za privredne inicijative i brze odgovore čiji je cilj dodatno unapređenje poslovnog ambijenta u Srbiji kroz stalni dijalog privrede i države formiran je u Privrednoj komori Srbije. Pokretanje ovog Centra bio je jedan od zaključaka razgovora najvećih privrednika Srbije sa predsednikom Aleksandrom Vučićem koji je u PKS održan 28. februara
Vojna akademija bogatija za tri savremene laboratorije
Srpska ekonomija
Vojna akademija bogatija je za modernizovani bataljonski pokretni komutacioni čvor u laboratorijskim uslovima, laboratoriju za ispitivanje vazduhoplovnih elektrofenskih propulzora, kao i za laboratoriju za merenje radarskih antena i ciljeva
Kompanije iz Srbije na tri svetska sajma
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS), u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije (RAS), organizovala je nastup 36 srpskih kompanija na tri prestižna međunarodna sajma Foodex u Tokiju, Embedded World u nemačkom gradu Nirnbergu, Wine Warsaw Expo u glavnom gradu Poljske
Veštačka inteligencija u medicini
Srpska ekonomija
Bečki zdravstveni sistem se sve više oslanja na inovacije u MRT-snimanju. Nedavno je zabeležen novi napredak u vidu optimizacije MRT-slika uz pomoć veštačke inteligencije. Aparati za magnetnu rezonancu u klinikama Donauštat i Floridsdorf unapređeni su najsavremenijom tehnologijom podržanom veštačkom inteligencijom
Školarine za studente manje za 50 odsto
Srpska ekonomija
Profesor dr Vladimir Jakovljević, posebni savetnik ministarke prosvete Slaviće Đukić Dejanović, govorio je za Newsmax Balkans o izglasanim izmenama Zakona o visokom obrazovanju, istakavši da će školarine za samofinansirajuće studente biti umanjene za 50 odsto, dok će onima koji su unapred uplatili više novac biti vraćen
Međunarodni kurs u Centru ABHO
Srpska ekonomija
U Centru atomsko-biološko-hemijske odbrane Vojske Srbije u Kruševcu ove nedelje se realizuje međunarodni kurs o biološkom oružju i toksikologiji, koji pohađaju pripadnici oružanih snaga iz devet zemalja
Iskustva Francuske u razvoju sektora nuklearne energije dragocena za Srbiju
Srpska ekonomija
Na marginama Srpsko-francuskog poslovnog foruma koji se održava u Lionu u Francuskoj, privredna delegacija Srbije razgovarala je o potencijalima jačanja saradnje Srbije i Francuske u oblasti nuklearne energije sa predstavnicima Regiona Overnja-Rona-Alpi, industrijskog klastera Nuclear Valley, kao i sa predstavnicima kompanija Reel International, EKIUM i EGIS
Srpska fabrika otvorila pogon u Egiptu
Srpska ekonomija
Kompanija Neomedica uspešno je počela proizvodnju hematoloških reagenasa u svojoj novoizgrađenoj fabrici u Kairu.  Poslednje nedelje februara pokrenuta je proizvodnja nulte serije reagenasa čime je postignut važan korak ka uspostavljanju proizvodnih kapaciteta za podršku zdravstvenom sektoru Egipta, ali i šireg regiona Severne Afrike i Bliskog istoka