Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekološka mobilnost u milionskom gradu

Beč
Foto: (c)bokehdesignstudio
Srpska ekonomija

Kako su ekološke inicijative Grada Beča uticale na porast klimatski prihvatljivog načina kretanja građana potvrđuje najnovije istraživanje: Bečlije prelaze više od tri četvrtine svojih ruta u gradu klimatski prihvatljivim načinima. Sa 34 odsto, javni prevoz je najpopularniji način kretanja, slede pešačenje sa oko 30 odsto, dok prevoz biciklom beleži dinamičan porast od 11 odsto i svakim danom je sve popularniji. Automobilski saobraćaj je opao na 25 odsto. Poređenja radi, 1993. godine iznosio je 40 odsto.

„Naši napori poslednjih nekoliko godina su se isplatili. Samo prošle godine uložili smo oko 52 miliona evra u biciklističku infrastrukturu, a broj biciklista kontinuirano raste. Kombinujemo proširenje ekološke mobilnosti sa projektima 'Rešimo se asfalta', u okviru kojih širom grada hladimo i ozelenjavamo trgove i ulice, čime povećavamo kvalitet života u gradu. Takođe, pokrenute su 3 nove tramvajske linije 12, 18, i 27 čime se dalje podstiče javni prevoz“, istakla je član gradskog veća za mobilnost, Uli Zima. „Porast korišćenja javnog prevoza u poređenju sa prethodnim godinama jasno pokazuje da javni prevoz čini osnovu ekološki prihvatljive mobilnosti u gradu“, navela je direktorka Bečkih linija (Wiener Linien), Aleksandra Rajnagl.

Tokom 2024. godine zabeležen je porast od više od pola miliona biciklista na 17 gradskih brojača u poređenju sa 2023. godinom. Za 2025. godinu najavljeno je više od 20 km novih biciklističkih staza. Trend pešačenja je takođe u porastu: 30 odsto svih ruta građani prelaze pešice. Javni prevoz i pešačenje idu ruku pod ruku, jer, više od 90 odsto korisnika javnog prevoza pešači do stanice, što se računa kao deo udela javnog prevoza. Nikada od početka merenja načina kretanja 1993. godine nije zabeležen manji udeo korišćenja automobila u Beču. To se vidi i kroz smanjenje stepena motorizacije, koji je sa 284 privatna vozila na 1.000 stanovnika najniži u poređenju sa drugim gradovima u Austriji. Na primer, prosečan broj u Austriji iznosi 484/1.000. Samo nešto više od polovine bečkih domaćinstava ima sopstveni automobil, a car sharing postaje sve popularniji.

Za istraživanje koje je naručio Grad Beč u saradnji sa gradskim prevoznikom anketirano je više od 2.000 građana Beča o njihovom načinu kretanja određenog dana, a anketni dani su ravnomerno raspoređeni tokom godine. Tako je dobijena reprezentativna slika mobilnosti bečke populacije koja omogućava da se tačno prati razvoj i po potrebi interveniše.

Ostali naslovi

Plastenici za poljoprivredna gazdinstva iz Nove Varoši
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac i opština Nova Varoš, raspisale su novi konkurs za dodelu plastenika poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije ove opštine  koji je otvoren do 22. aprila 2026. godine
U kojoj se fazi trenutno nalazi zlato – i šta sledi dalje
Srpska ekonomija
U poslednjih nekoliko nedelja, cena investicionog zlata prošla je kroz naglu korekciju, iznenadivši značajan broj investitora. Očekivani rast cene zbog geopolitičkih okolnosti na Bliskom istoku se nije desio. Razlog za to ne leži u samom zlatu, već u načinu na koji se tržišta ponašaju u kratkom roku
Otvoren konkurs za prijem kandidata na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Na konkurs se mogu prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, koji su rođeni 1990. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne
Za brži razvoj startapa i tehnološke privrede u Srbiji 45 preporuka
Srpska ekonomija
Zakonsko uređenje regulatornog sendboksa, uvođenje testa uticaja na inovacije i primenu veštačke inteligencije, usklađivanje definicija startapa, unapređenje poreskog tretmana digitalne imovine, olakšavanje istraživanja i razvoja, deo su reformskih preporuka koje NALED predstavlja u trećem izdanju Sive knjige inovacija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu u užem izboru za prestižnu svetsku nagradu
Srpska ekonomija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026
Rečni monitor „Sava“ otvoren za posetioce od 1. aprila
Srpska ekonomija
Brod „Sava“ izrađen je 1904. godine u brodogradilištu u Budimpešti pod imenom „Bodrog“ i učestvovao je u dejstvima na početku Prvog svetskog rata. Nakon završetka rata, dodeljen je Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Brod je 1919. godine preimenovan u „Sava“, po naređenju kralja Petra Prvog Karađorđevića i bio je u upotrebi sve do 1959. godine
Digitalna transformacija katastarskog sistema
Srpska ekonomija
Pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda, Darko Vučetić, obišao je Službu za katastar nepokretnosti Kraljevo, gde ga je dočekala načelnica službe Danijela Ranković, u kojoj se sprovodi implementacija treće faze informacionog katastarskog sistema – ključnog koraka ka potpunoj digitalizaciji
Rast cena stanova od 5,70% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,70% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa trećim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,34%
Javni poziv za diplomirane doktore medicine
Srpska ekonomija
Univerzitet odbrane Ministarstva odbrane poziva sve zainteresovane diplomirane doktore medicine da se do 8. aprila 2026. godine prijave za upis u Evidenciju lica zainteresovanih za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, radi prijema u radni odnos na određeno vreme i završetka specijalizacije
Više od polovine ponuđača zadovoljno sistemom javnih nabavki
Srpska ekonomija
Više od polovine ponuđača je zadovoljno sistemom javnih nabavki u Srbiji, mada  broj onih koji ga ocenjuju pozitivno opada, dok svaki peti kao ključni problem ističe rizik od korupcije. Da je sistem dobar smatra i trećina građana, kao i većina naručilaca, pokazalo je novo istraživanje NALED-a o percepciji javnih nabavki u Srbiji