Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izabrani najbolji urbani baštovani

Zeleni gradovi - svetlija budućnost
Srpska ekonomija

Kompanija Nestlé Srbija po drugi put je organizovala konkurs za najbolje urbane baštovane, s ciljem da doprinese širenju svesti o važnosti stvaranja zelenih oaza u gradskim sredinama, koje, pored toga što oplemenjuju životni prostor, utiču i na stvaranje zdravijeg okruženja. Ove godine pobedu je odneo Miodrag Miletić, koji je nagrađen baštenskom ljuljaškom i paketom Nestlé proizvoda.

Miodrag Miletić je kao najboljeg baštovana nominovao svog deku Mirka Kovačevića i oni će zajedno, sa komšijama i prijateljima, uživati u nagradama i nastaviti da neguju duh zajedništva i dobrih komšijskih odnosa.

Konkurs je bio osmišljen tako da istakne značaj zajedništva i urbanog baštovanstva, koje podrazumeva da svaki pojedinac doprinosi stvaranju zelenijih i održivijih gradova. Urbano baštovanstvo ima ključnu ulogu u promovisanju odgovornosti prema životnoj sredini, a ova inicijativa je samo jedan od načina na koji se kompanije mogu povezati sa lokalnim zajednicama i pozitivno uticati i na širu okolinu.

Ove godine, Facebook korisnici su imali priliku da nominuju svoje prijatelje, komšije, kolege ili članove porodice kao najbolje urbane baštovane podelivši fotografiju njihove bašte, dvorišta, terase ili nekog drugog zelenog kutka na zvaničnoj Facebook stranici kompanije Nestlé. Na konkurs je stiglo 125 prijava, a najlepšu baštu odabrao je žiri u sastavu: Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj u kompaniji Nestlé, Biljana Marinov, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture i članica Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije, Maja Čorbić, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture i hortikulture iz JKP „Srbijašume“ i Dejan Dragićević, baštovan, TV voditelj i kreator digitalnog sadržaja.

„Ponosni smo na to koliko građana je prihvatilo ideju urbanog baštovanstva. Inspirišuće je videti kako mali, individualni napori mogu imati veliki uticaj na životnu sredinu“, istakla je Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj u kompaniji Nestlé i dodala:

„Nastavljamo da promovišemo i druge prakse održivosti, kao što je regenerativna poljoprivreda. Pružajući podršku poljoprivrednim proizvođačima, Nestlé svojim primerom podstiče i druge kompanije i pojedince da se okrenu održivijim praksama proizvodnje. Kao najveći svetski proizvođač hrane težimo tome da do 2030. godine 50 odsto ključnih sirovina svih Nestlé proizvoda bude iz regenerativne poljoprivrede.“

Podsetimo, kompanija Nestle Srbija je 2021. godine zasadila 225 Pančićevih omorika duž bulevara Milutina Milankovića na Novom Beogradu, dok je 2022. u saradnji sa JKP „Srbijašume“ posađeno 400 stabala Pančićeve omorike, crnog bora, tuje, tise, breze, japanske crne šljive, lavande, hibiskusa i drugih kultura u teniskim juniorskim klubovima u Beogradu. Prošle godine je posađeno čak 7.638 mladica hrasta lužnjaka u šumskom kompleksu Crni Lug u Surčinu, kao i više stotina stabala oko poljoprivrednih gazdinstava dobavljača.

Ostali naslovi

Novi medicinski tim Vojske Srbije u mirovnoj operaciji u Somaliji
Srpska ekonomija
Redovna zamena medicinskog kontingenta Vojske Srbije u vojnoj operaciji Evropske unije za obuku bezbednosnih snaga Somalije izvršena je prethodnih dana u glavnom gradu te istočnoafričke zemlje, Mogadišu
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije do 28. februara
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Više od 30.000 posetilaca i 2.000 B2B susreta obeležilo 47. Međunarodni sajam turizma
Srpska ekonomija
Na Beogradskom sajmu završena je jedna od najpopularnijih sajamskih manifestacija u zemlji i regionu - 47. Međunarodni sajam turizma i 21. Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Horeca-oprema
Konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj do 2. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Pokrenut trogodišnji program pošumljavanja
Srpska ekonomija
Kompanija Al Dahra Srbija započela je projekat pošumljavanja u rejonu Padinske Skele, gde se i odvija većina poslovanja ovog poljoprivrednog preduzeća. U cilju održivog upravljanja zemljištem i šumskim resursima predviđena je sadnja na površini između 35 i 40 hektara godišnje, i to tokom tri godine, a prva faza već je u toku
Bečki klimatski bijenale 2026.
Srpska ekonomija
Od 9. aprila do 10. maja 2026. godine u glavnom gradu Austrije održava se drugi po redu Bijenale posvećen klimatskim promenama, koji će okupiti umetnost, nauku i civilno društvo. Uz moto „Unspeakable Worlds“ fokus će biti na formatima koji čine vidljivim složene stvarnosti koje izmiču jeziku. Poseban akcenat biće na javnom prostoru, naročito na Karlsplacu
Nova fišing kampanja zloupotrebljava Google Tasks
Srpska ekonomija
Kaspersky je otkrio novu fišing šemu koja zloupotrebljava legitimna Google Tasks obaveštenja kako bi navela korporativne korisnike da otkriju svoje podatke za prijavu na poslovne naloge. Iskorišćavanjem pouzdanog Google imejl domena @google.com i sistema obaveštenja, napadači zaobilaze tradicionalne bezbednosne filtere za imejl i koriste poverenje korisnika u poznate servise
Borbena obuka u helikopterskim jedinicama Vojske Srbije
Srpska ekonomija
U okviru redovne borbene obuke u vazduhoplovnim jedinicama Vojske Srbije, realizovano je taktičko uvežbavanje 119. mešovite helikopterske eskadrile uz prebaziranje sa matičnog aerodroma u Nišu na aerodrom kod Leskovca
Muzej Beča otvorio vrata na 25 jezika
Srpska ekonomija
Povodom Dana maternjeg jezika, koji je obeležen 21. februara, Muzej Beča (Wien Museum) organizovao je besplatnu posetu uz vodiče na 25 jezika. Program odražava jezičku raznolikost bečkog stanovništva
Potrebno rešiti pravni status više od 50.000 državnih nepokretnosti  
Srpska ekonomija
Više od 50.000 nepokretnosti koje su u vlasništvu države i dalje imaju nerešen pravni status, a njihovo evidentiranje u skladu sa Zakonom o javnoj imovini omogućilo bi značajne budžetske prihode kroz prodaju, zakup i naplatu poreza na imovinu, kao i pokretanje novih investicionih projekata širom zemlje, pokazuje nova analiza NALED-a o upisu javne svojine u katastar nepokretnosti