Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
Srpska ekonomija
Trgovinski lanac Delez Srbija dobio je EU Taxonomy sertifikat za zreonicu banana u okviru svog drugog Distributivnog centra u VGP parku u Dobanovcima. Reč je o prvom sertifikatu ove vrste u Srbiji, koji potvrđuje da je objekat projektovan i izgrađen u skladu sa najvišim evropskim standardima održive gradnje
Godina ulaganja u zajednicu, mlade i održivu budućnost
Srpska ekonomija
Kompanija CWP Europe je, tokom 2025. godine, sprovela u Srbiji niz društveno odgovornih inicijativa koje su bile usmerene na jačanje lokalnih zajednica, podršku mladima, razvoj kulture i očuvanje životne sredine, potvrđujući svoju dugoročnu posvećenost održivom i odgovornom poslovanju
Budućnost mobilnosti uz AI rešenja za vozila
Srpska ekonomija
Dobitnik CES nagrade Best of Innovation redefiniše iskustvo u vozilu zahvaljujući privrženoj inteligenciji (Affectionate Intelligence)
Pripadnici Vojske Srbije u akciji darivanja novogodišnjih paketića
Srpska ekonomija
U susret Novoj godini, pripadnici Vojske Srbije su, sada već po tradiciji, organizovali akcije darivanja paketića deci i mlađim osobama sa smetnjama u razvoju i deci koja će predstojeće praznike provesti u zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite
Proglašeni pobednici nagradne igre BMW na Max
Srpska ekonomija
Kompanija MaxBet je proglasila pobednike nagradne igre „BMW na Max”, čime je završena kampanja koja je tokom prethodnih šest nedelja nagrađivala igrače na nedeljnom nivou. Završni događaj organizovan je ispred Beogradske Arene, neposredno pred utakmicu Partizan-Maccabi, a lokacija je simbolično odabrana u skladu sa višegodišnjim premijum partnerstvom MaxBeta sa Evroligom
Dejana Backović najbolji finansijski direktor u Srbiji za 2025. godinu
Srpska ekonomija
Dejana Backović iz kompanije Kappa Star najbolji je finansijski direktor u Srbiji za 2025. godinu, u izboru Udruženja finansijskih direktora Srbije (UFDS). Nagrada „CFO godine“ se već 12. godinu za redom dodeljuje za uspeh i projekte koje finansijski direktor vodi u okviru funkcije finansija i meri se rezultatima koje privredno društvo u kome je zaposlen ostvaruje na osnovu tih aktivnosti
Radno vreme tokom praznika
Srpska ekonomija
Super Vero obaveštava da će tokom predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika radno vreme marketa biti izmenjeno u skladu sa prazničnim rasporedom
Мilion dolara pomoći za najugroženije u 2025. godini
Srpska ekonomija
Uprkos mnogobrojnim izazovima koji ove godine nisu zaobišli većinu organizacija koje se bave humanitarnim radom i razvojem, Fondacija Ana i Vlade Divac je zahvaljujući podršci donatora, kompanija i pojedinaca uspela da obezbedi pomoć za više od 10.000 građana i građanki u Srbiji, donacijama u vrednosti od milion dolara
Više od 420.000 prijava za Svoj na svome od 8. do 25. decembra
Srpska ekonomija
Ovaj rezultat potvrđuje da je Srbija uspostavila postupak koji je istovremeno masovan, jednostavan, brz i potpuno besplatan, zasnovan na digitalizovanom sistemu koji omogućava da se prijava podnese neposredno i bez komplikacija
Podrška zajednici
Srpska ekonomija
Tokom 2025. godine, dm je, zahvaljujući svojim programima i aktivnostima, obezbedio donacije u ukupnoj vrednosti od 33.062.329,75 dinara, usmerene ka deci, ženama, obrazovnim ustanovama, lokalnim udruženjima, kao i projektima iz oblasti ekologije i dobrobiti životinja