Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Na uslove za dobijanje priključka za struju se u 2025. u proseku čekalo osam dana
Srpska ekonomija
Procedura dobijanja priključka za struju u Srbiji je ubrzana, pa se tako elektroenergetski uslovi koji predstavljaju tehničku dokumentaciju za projektovanje i priključenje na elektrodistributivnu mrežu u proseku izdaju za 8,2 dana
Pomoć mališanima
Srpska ekonomija
EKO Serbia nastavlja dugogodišnju podršku humanitarnim aktivnostima, koje realizuju organizacije Fondacija „SOS Dečija sela Srbija“ i „maliVeliki ljudi“, kako bi deci i mladima omogućili lepše novogodišnje praznike i vratili veru u bolju budućnost
Provera individualne obučenosti najmlađih vojnika
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom decembra prošle godine
U toku je konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Jedna od najboljih godina u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču
Srpska ekonomija
Prva preliminarna analiza celokupne prethodne godine, koju je sprovela Bečka mreža za merenje kvaliteta vazduha, pokazuje da je kvalitet vazduha u Beču 2025. ponovo dostigao veoma visok nivo ostvaren poslednjih godina, i bio čak i bolji. Zakonski propisane granične vrednosti poštovane su 2025. godine na svim mernim stanicama
Ko su top pet najvećih donatora u Srbiji?
Srpska ekonomija
Evropska unija je, u poslednjih dvadeset godina, kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, sa godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 miliona evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom u Srbiji
Održivo i zeleno poslovanje, digitalizacija i inovacije među ključnim prioritetima NALED-a u 2026.
Srpska ekonomija
Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini. Kao primer dobre prakse ističe se uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, čime se građani potpuno oslobađaju različitih odlazaka na šaltere tokom bolesti
Prvi pozitivno rešen zahtev u okviru ciljane konvalidacije
Srpska ekonomija
Prvi zahtev podnet putem aplikacije za Ciljanu konvalidaciju, odnosno za lakši i jednostavniji upis u katastar nepokretnosti na osnovu stare dokumentacije, imao je pozitivan ishod dana 15. januara 2026. godine
Dobrodošlica najmlađim Palilulcima
Srpska ekonomija
Gradska opština Palilula pokrenula je akciju „Bebi Palilule na dar” u okviru koje će bebe rođene tokom 2026. godine biti darivane paketima dobrodošlice, s ciljem podrške porodicama i najmlađim sugrađanima, saopštavaju iz ove gradske opštine
Rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje produžen do 31. januara 2026.
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije produžila je rok za uključivanje poslodavaca u dualno obrazovanje do 31. januara 2026. godine, čime se kompanijama daje dodatno vreme da sagledaju svoje potrebe, izaberu odgovarajuće obrazovne profile i donesu odluku o učešću u obrazovanju budućih kadrova za školsku 2026/2027. godinu