Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Plastenici za poljoprivredna gazdinstva iz Nove Varoši
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac i opština Nova Varoš, raspisale su novi konkurs za dodelu plastenika poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije ove opštine  koji je otvoren do 22. aprila 2026. godine
U kojoj se fazi trenutno nalazi zlato – i šta sledi dalje
Srpska ekonomija
U poslednjih nekoliko nedelja, cena investicionog zlata prošla je kroz naglu korekciju, iznenadivši značajan broj investitora. Očekivani rast cene zbog geopolitičkih okolnosti na Bliskom istoku se nije desio. Razlog za to ne leži u samom zlatu, već u načinu na koji se tržišta ponašaju u kratkom roku
Otvoren konkurs za prijem kandidata na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Na konkurs se mogu prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, koji su rođeni 1990. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne
Za brži razvoj startapa i tehnološke privrede u Srbiji 45 preporuka
Srpska ekonomija
Zakonsko uređenje regulatornog sendboksa, uvođenje testa uticaja na inovacije i primenu veštačke inteligencije, usklađivanje definicija startapa, unapređenje poreskog tretmana digitalne imovine, olakšavanje istraživanja i razvoja, deo su reformskih preporuka koje NALED predstavlja u trećem izdanju Sive knjige inovacija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu u užem izboru za prestižnu svetsku nagradu
Srpska ekonomija
Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026
Rečni monitor „Sava“ otvoren za posetioce od 1. aprila
Srpska ekonomija
Brod „Sava“ izrađen je 1904. godine u brodogradilištu u Budimpešti pod imenom „Bodrog“ i učestvovao je u dejstvima na početku Prvog svetskog rata. Nakon završetka rata, dodeljen je Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Brod je 1919. godine preimenovan u „Sava“, po naređenju kralja Petra Prvog Karađorđevića i bio je u upotrebi sve do 1959. godine
Digitalna transformacija katastarskog sistema
Srpska ekonomija
Pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda, Darko Vučetić, obišao je Službu za katastar nepokretnosti Kraljevo, gde ga je dočekala načelnica službe Danijela Ranković, u kojoj se sprovodi implementacija treće faze informacionog katastarskog sistema – ključnog koraka ka potpunoj digitalizaciji
Rast cena stanova od 5,70% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,70% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa trećim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,34%
Javni poziv za diplomirane doktore medicine
Srpska ekonomija
Univerzitet odbrane Ministarstva odbrane poziva sve zainteresovane diplomirane doktore medicine da se do 8. aprila 2026. godine prijave za upis u Evidenciju lica zainteresovanih za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, radi prijema u radni odnos na određeno vreme i završetka specijalizacije
Više od polovine ponuđača zadovoljno sistemom javnih nabavki
Srpska ekonomija
Više od polovine ponuđača je zadovoljno sistemom javnih nabavki u Srbiji, mada  broj onih koji ga ocenjuju pozitivno opada, dok svaki peti kao ključni problem ističe rizik od korupcije. Da je sistem dobar smatra i trećina građana, kao i većina naručilaca, pokazalo je novo istraživanje NALED-a o percepciji javnih nabavki u Srbiji