Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Novi medicinski tim Vojske Srbije u mirovnoj operaciji u Somaliji
Srpska ekonomija
Redovna zamena medicinskog kontingenta Vojske Srbije u vojnoj operaciji Evropske unije za obuku bezbednosnih snaga Somalije izvršena je prethodnih dana u glavnom gradu te istočnoafričke zemlje, Mogadišu
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije do 28. februara
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Više od 30.000 posetilaca i 2.000 B2B susreta obeležilo 47. Međunarodni sajam turizma
Srpska ekonomija
Na Beogradskom sajmu završena je jedna od najpopularnijih sajamskih manifestacija u zemlji i regionu - 47. Međunarodni sajam turizma i 21. Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Horeca-oprema
Konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj do 2. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Pokrenut trogodišnji program pošumljavanja
Srpska ekonomija
Kompanija Al Dahra Srbija započela je projekat pošumljavanja u rejonu Padinske Skele, gde se i odvija većina poslovanja ovog poljoprivrednog preduzeća. U cilju održivog upravljanja zemljištem i šumskim resursima predviđena je sadnja na površini između 35 i 40 hektara godišnje, i to tokom tri godine, a prva faza već je u toku
Bečki klimatski bijenale 2026.
Srpska ekonomija
Od 9. aprila do 10. maja 2026. godine u glavnom gradu Austrije održava se drugi po redu Bijenale posvećen klimatskim promenama, koji će okupiti umetnost, nauku i civilno društvo. Uz moto „Unspeakable Worlds“ fokus će biti na formatima koji čine vidljivim složene stvarnosti koje izmiču jeziku. Poseban akcenat biće na javnom prostoru, naročito na Karlsplacu
Nova fišing kampanja zloupotrebljava Google Tasks
Srpska ekonomija
Kaspersky je otkrio novu fišing šemu koja zloupotrebljava legitimna Google Tasks obaveštenja kako bi navela korporativne korisnike da otkriju svoje podatke za prijavu na poslovne naloge. Iskorišćavanjem pouzdanog Google imejl domena @google.com i sistema obaveštenja, napadači zaobilaze tradicionalne bezbednosne filtere za imejl i koriste poverenje korisnika u poznate servise
Borbena obuka u helikopterskim jedinicama Vojske Srbije
Srpska ekonomija
U okviru redovne borbene obuke u vazduhoplovnim jedinicama Vojske Srbije, realizovano je taktičko uvežbavanje 119. mešovite helikopterske eskadrile uz prebaziranje sa matičnog aerodroma u Nišu na aerodrom kod Leskovca
Muzej Beča otvorio vrata na 25 jezika
Srpska ekonomija
Povodom Dana maternjeg jezika, koji je obeležen 21. februara, Muzej Beča (Wien Museum) organizovao je besplatnu posetu uz vodiče na 25 jezika. Program odražava jezičku raznolikost bečkog stanovništva
Potrebno rešiti pravni status više od 50.000 državnih nepokretnosti  
Srpska ekonomija
Više od 50.000 nepokretnosti koje su u vlasništvu države i dalje imaju nerešen pravni status, a njihovo evidentiranje u skladu sa Zakonom o javnoj imovini omogućilo bi značajne budžetske prihode kroz prodaju, zakup i naplatu poreza na imovinu, kao i pokretanje novih investicionih projekata širom zemlje, pokazuje nova analiza NALED-a o upisu javne svojine u katastar nepokretnosti