Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Državni i industrijski sektor primarne mete sajber kriminalaca
Srpska ekonomija
Prema globalnom izveštaju kompanije Kaspersky Security Services pod nazivom „Anatomija sajber sveta“, državni sektor se drugu godinu zaredom izdvojio kao najčešća meta napada, čineći 19% svih incidenata visokog stepena ozbiljnosti u 2025. godini. Industrijski sektor je odmah iza sa 17%, dok je IT sektor zauzeo treće mesto sa 15%
Nedostatak kvalifikovanog kadra u oblasti sajber-bezbednosti
Srpska ekonomija
Novo globalno istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da su nedostatak kvalifikovanih stručnjaka za IT bezbednost i potreba da globalne organizacije postavljaju prioritete među različitim bezbednosnim zadacima među glavnim faktorima koji otežavaju ublažavanje rizika od napada na lanac snabdevanja i napada putem odnosa poverenja (trusted relationship attacks)
Srbija ubrzava klimatsku otpornost kroz EXPO 2027
Srpska ekonomija
Na konferenciji „Adaptacija na klimatske promene – Igraj za vodu“, u okviru panela o uticaju EXPO 2027 na razvoj infrastrukture i klimatsku otpornost Srbije, okupili su se predstavnici ključnih državnih institucija, uključujući resorna ministarstva, stručne organizacije i javne službe koje imaju važnu ulogu u planiranju i upravljanju infrastrukturom i rizicima
Otvoren konkurs za prijem kandidata na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Na konkurs se mogu prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, koji su rođeni 1990. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne
Potražnja za AI stručnjacima u Srbiji udvostručena u godinu dana
Srpska ekonomija
Dok se debate o tome hoće li veštačka inteligencija ukinuti radna mesta, srpsko tržište rada šalje drugačiju poruku. Podaci HelloWorld sajta pokazuju da je potražnja za AI stručnjacima u 2025. godini porasla za više od 80% u poređenju sa 2024
Pokloni i osmesi za gotovo 1.000 dece
Srpska ekonomija
Povodom Uskršnjih praznika, Fondacija Nj.K.V. Princeze Katarine organizovala je tradicionalni humanitarni događaj tokom kojeg je gotovo 1.000 dece iz Srbije i Republike Srpske dobilo praznične poklone. Među njima su bila deca bez roditeljskog staranja, deca sa intelektualnim teškoćama u razvoju, kao i mališani iz socijalno ugroženih porodica, domova, udruženja i škola
Milioni za zdravstveni i digitalni sektor
Srpska ekonomija
Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. U fondu se nalazi sedam miliona evra
U Beču u prvom kvartalu bez ijednog poginulog na putevima
Srpska ekonomija
Po prvi put je glavni grad Austrije u prvom godišnjem kvartalu dostigao cilj „nula poginulih“ u saobraćaju, saopštila je organizacija za mobilnost VCÖ. U prvom kvartalu 2025. godine u Beču su četiri osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama. Na nivou cele Austrije, u prva tri meseca ove godine 64 osobe su smrtno stradale u saobraćaju
Obuka na usavršenim samohodnim haubicama
Srpska ekonomija
Na poligonu „Karapandža“ kod Kraljeva realizovana je zajednička obuka posluga iz artiljerijskih diviziona Kopnene vojske na usavršenim samohodnim haubicama 122 mm 2S1 M-21
Poslednja bečka manufaktura četki
Srpska ekonomija
Kreativnost, preciznost, tradicija: „Evropski dani zanatske umetnosti“ i ove godine približavaju bečke stare zanate široj publici. Od 7. do 12. aprila brojne zanatske radionice u Beču otvaraju svoja vrata i pozivaju posetioce da uživo vide kako se srebro pretvara u pribor za jelo, kako se nameštaj i kožne torbe individualno oblikuju ili kako se izrađuju istorijski dekorativni manastirski predmeti