Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

PVO sistem Korkut na platformi Tatra
Srpska ekonomija
Češka odbrambena kompanija Excalibur International, članica CSG grupe, i turski lider u oblasti odbrambene elektronike Aselsan potpisali su sporazum o strateškoj saradnji i osnivanju zajedničkog preduzeća sa sedištem u EU, uz istovremeno predstavljanje protivvazdušnog sistema Korkut integrisanog na točkaškoj platformi Tatra Force 6×6
Najpoznatiji bečki restorani od 2027. i na aerodromu
Srpska ekonomija
Planiranim puštanjem u rad proširenog Terminala 3 na bečkom aerodromu u drugom kvartalu 2027. godine, aerodrom Švehat proširuje svoje gastro i maloprodajne površine za 10.000 m² i oko 30 novih restorana i prodavnica
Herceg Novi poziva na 57. Praznik mimoze
Srpska ekonomija
Nina Badrić, Goran Karan, Kaliopi, Danijel Alibabić, Zana, Riblja čorba, YU grupa, Breskvica, Dejan Petrović Big Bend – ovo su regionalne muzičke zvezde koje će nastupiti u toku prvog vikenda 57. Praznika mimoze u Herceg Novom
Czechoslovak Group šalje ambasadora u Brisel
Srpska ekonomija
Industrijsko-tehnološka grupa CSG, čiji je većinski vlasnik i generalni direktor Michal Strnad, otvorila je početkom februara 2026. godine svoju kancelariju u Briselu. Time CSG postaje prva odbrambena kompanija poreklom iz Češke i Slovačke Republike koja je uspostavila stalno predstavništvo u Briselu. Na čelu kancelarije je Daniel Dobiáš
Izuzetan napredak Srbije u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma
Srpska ekonomija
Savet Evrope je objavio na svojoj internet prezentaciji izveštaj Manivala (Komitet eksperata za procenu mera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma) o uzajamnom evaluaciji Srbije, koji je usvojen na plenarnom zasedanju tog tela u decembru 2025. godine
Italija i Srbija jačaju ekonomsko partnerstvo
Srpska ekonomija
Konfindustrija Srbija okupila ključne aktere italijansko-srpskog privrednog i trgovinskog partnerstva na Svečanoj skupštini u Beogradu i potvrdila se kao centralna platforma za dijalog, saradnju i jačanje ekonomskih odnosa između između privrede i institucija Italije i Srbije
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Otvorena vrata katastra svakog radnog dana od 13.00 do 14.30 časova
Srpska ekonomija
Na inicijativu predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, Republički geodetski zavod i pored niza postojećih digitalnih kanala komunikacije, omogućava građanima i direktan razgovor sa rukovodiocima službi za katastar nepokretnosti kroz program „Otvorena vrata katastra“, koji počinje od 28.01.2026. godine
Chapter 4 iz Srbije sa svetskim ekspertima potpisao Rimsku deklaraciju
Srpska ekonomija
Tokom PR Roman Foruma 2026, međunarodnog događaja posvećenog održivoj i etičnoj komunikaciji, zvanično je potpisana „Rimska deklaracija o odgovornosti zelene komunikacije“. Dokument definiše načela i smernice za komunikaciju o održivosti, društvenoj odgovornosti i ESG kriterijumima
Pomoć za vinogradare i voćare: AgAR kao neumorni radnik u polju
Srpska ekonomija
Na strmim obroncima vinograda, među redovima jabuka, krušaka i šljiva, gde je svaki prolaz traktorom rizičan, a ljudska snaga sve ređa i skuplja, poljoprivreda poslednjih godina traži nova rešenja. Upravo tu, na terenu koji zahteva preciznost, izdržljivost i neprekidan rad, domaći autonomni robot AgAR pronalazi svoju trenutno najvažniju ulogu - u voćarstvu i vinogradarstvu