Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?

Beograd
Srpska ekonomija

Evropska unija sa udelom od gotovo 60% ukupnog izvoza Srbije u prošloj godini najveći je trgovinski partner naše zemlje i kada od 1. januara 2026. u skladu sa CBAM uredbom (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika) na snagu stupi naplata taksi za emitovane količine ugljen dioksida za proizvode koji ulaze na tržišta evropskih država, biće direktno pogođeno šest industrija – cementna, gvožđa i čelika, električne energije, alumunijuma, đubriva i vodonika - ali će posledice neminovno osetiti cela srpska privreda. Mogu li nova briselska pravila osim pretnje da budu i prilika za pogođene sektore da očuvaju i povećaju konkurentnost na tržištu EU?

NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo. Cilj rada na regulatornoj reformi jeste da se zajedno sa predstavnicima institucija i industrijama pogođenih CBAM regulativom dođe do najboljih rešenja koja će smanjiti emisiju CO2 i zaštiti domaće tržište, u skladu sa evropskim praksama.

Veliki korporativni sistemi kao što je Holcim grupa, u okviru koje posluje i kompanija Lafarge Srbija, imaju obavezu izveštavanja o ukupnim emisijama ugljen-dioksida regulatornim telima EU, dok istovremeno finansijska tržišta prate i analiziraju šta je od najavljenih akcija na smanjenju emisija CO2 i izvršeno.

- To znači da CBAM nije stvar izbora, već prioritet svake kompanije koja se nalazi na berzi i još jedan pokazatelj  na osnovu koga se potencijalni investitori opredeljuju da investiraju u industriju koja je danas opterećena zahtevima vezanim za CO2 regulativu. Kompanije ne traže subvencije niti materijalnu podršku bilo koje prirode, međutim, ono što se očekuje je hitna podrška regulatornih tela Vlade Srbije kroz donošenje ključnih mera kako bi srce srpske privrede kucalo i posle januara 2026 – kaže Dimitrije Knjeginjić, direktor Lafarge Srbija.

Ukazuje da dok EU konutinuirano usavršava mehanizme uz pomoć kojih bi industrije smanjile emisiju CO2 i bila zaštićena tržišta njihovih zemalja, u Srbiju se bez ikakve kontrole dozvoljava uvoz proizvoda sa najvišim emisijama ugljen-dioksida, često i sumnjivog porekla, čime se obesmišljava napor domaćih proizvođača da smanje emisije CO2.

- Ovakva realnost na tržištu je u potpunoj suprotnosti sa strategijom Evropske unije za trajnim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Osim obaveze da kao država primenjujemo sva pravila koja važe u EU kako bi srpski proizvođači roba mogli da izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, nužno je da se identična pravila uvedu i za sve uvoznike proizvoda na srpsko tržište, a koji su predmet CBAM - ističe naš sagovornik.

U suprotnom, ukazuje Knjeginjić, srpsko tržište biće preplavljeno proizvodima koji svoje mesto više ne mogu pronaći na tržištu EU usled CBAM regulative, što će dovesti do tektonskih poremećaja tržišta gde će domaća industrija čelika, cementa, veštačkih đubriva biti izbrisana. Navodi i da se cementna industrija smatra odgovornom za oko 7-8% ukupnih globalnih emisija CO2 i zbog toga je suočena sa različitim društvenim i tehničkim izazovima kako bi dekarbonizovanu i cirkularnu ekonomiju primenila u praksi.

- Saradnja NALED-a sa ključnim industrijskim akterima može doprineti najvažnijem zajedničkom cilju - očuvanju i jačanju konkurentnosti srpske privrede, pa samim tim i cementne industrije. Dobro pripremljen privredni ambijent ne samo da će sačuvati radna mesta u industriji, već će stvoriti priliku da se taj broj poveća. Kreiranje nacionalnog regulatornog sistema koji će obezbediti energetski intenzivnoj industriji mehanizme i alate da pruži odgovor na CBAM, smanji svoje GHG emisije, jeste jedan od najvećih izazova donosiocima odluka u Srbiji – ističe Knjeginjić.

U cilju što bržeg i efikasnijeg prilagođavanja cementne industrije novim privrednim okolnostima uslovljenih CBAM regulativom, Knjeginjić navodi pet mera kao neizostavne: obezbediti dostupnost alternativnih sirovinskih materijala koji smanjuju emisije CO2, dozvoliti uvoz otpada u energetske svrhe kao što su to omogućile sve zemlje iz našeg okruženja, ograničiti uvoz roba koje imaju veći ugljenični otisak od istih proizvoda proizvedenih u Srbiji, usvojiti poseban zakonski okvir za industriju pogođenu CBAM regulativom i uvesti identična pravila na emisije CO2 koja važe unutar zemalja EU (monitoring, izveštavanje, verifikacija, trgovina i oporezivanje uvoza).

Cementna industrija jeste najbolja praksa EU za korišćenje alternativnih goriva, odnosno trajno zbrinjavanje otpada, a procene su da bi kompanije u Srbiji mogle da utroše više od milion tona građevinskog otpada kao sirovinu za proizvodnju klinkera i kao mineralni dodatak za proizvodnju cementa i time značajno smanje emisije CO2.

Ostali naslovi

Program za osnaživanje mladih talentovanih žena
Srpska ekonomija
Međunarodni projekat „Her frame“, koji se bavi rodnom nejednakošću u oblasti medijske umetnosti i filmske industrije na Zapadnom Balkanu, započet je otvorenim pozivom usmerenim ka mladim umetnicama i rediteljkama koje žele da unaprede svoje znanje i veštine, uz podršku renomiranih stručnjaka iz sveta filma, kroz onlajn radionice i mentorski program
Susret evropskih diplomata i lidera bilateralnih poslovnih organizacija u okviru CEBAC-a
Srpska ekonomija
U prestižnom hotelu The Bristol danas je održan ekskluzivni radni doručak Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC), koji je okupio istaknute diplomate i predstavnike evropske poslovne zajednice
 Inovacije iz laboratorije spremne za privredu
Srpska ekonomija
Drugi sajam inovacija „Nauka u akciji“ održan u Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) okupio je brojne istraživače, privrednike i predstavnike institucija. Na sajmu  je predstavljeno ukupno 17 projekata i usluga iz tri renomirane naučne institucije – INEP-a, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) i Instituta za medicinska istraživanja (IMI)
Srpska gejming industrija raste
Srpska ekonomija
Industrija video-igara Srbije zabeležila je u 2024. godini rast prihoda od čak 22 odsto, istaknuto je na predstavljanju novog godišnjeg izveštaj o industriji video-igara Srbije u Privrednoj komori Srbije (PKS)
Specijalistička obuka vojnika i budućih podoficira RV i PVO
Srpska ekonomija
U Centru za obuku Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici u toku je specijalistička obuka vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka generacije „mart 2025“ i polaznika druge klase Kursa za podoficire
Niška NeoMedica širi poslovanje na Severu Afrike
Srpska ekonomija
Kompanija NeoMedica, domaći inovator u oblasti dijagnostičkih testova, potpisala je Memorandum o razumevanju sa strateškim partnerom u Alžiru, čime je ozvaničen početak zajedničkog ulaganja u lokalnu proizvodnju „Naissa“ testova
Do 1. januara 2026. rok poslodavcima da usklade poslovanje sa propisima bezbednosti na radu
Srpska ekonomija
Na inicijativu Privredne komore Srbije i Unije poslodavaca Srbije da se produži rok u kojem su poslodavci dužni da organizuju svoje poslovanje u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlja na radu, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izmenilo je pravilnike i produžilo rok do 1. januara 2026. sa ciljem efikasne primene propisa u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
RGZ u globanom telu Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod sa ponosom obaveštava javnost da je 14. sednici Radne grupe Ujedinjenih nacija za zemljišnu administraciju (WPLA) u Ženevi, pomoćnik direktora RGZ za razvoj i inovacije, Darko Vučetić, izabran za člana Biroa UNECE WPLA
Martovski festival od 30. septembra do 4. oktobra u Domu omladine Beograda
Srpska ekonomija
Martovski festival – Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, kao jedan od najznačajnijih i najstarijih filmskih festivala u regionu, i ove godine okupiće autore, producente, profesionalce iz oblasti filmske i audio-vizuelne umetnosti, kao i vernu festivalsku publiku, uz bogat takmičarski i prateći program
Kilometri dobrote
Srpska ekonomija
Kako bi pomogli da se prikupi novac za lečenje petorice dečaka obolelih od Dišenove mišićne distrofije, bratstvo hodočasnika, koje čine meštani Mrčajevaca, Gorevnice, Ostre, Trepče i drugih okolnih sela, 4. maja pešačili su oko 35 kilometara