Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podzakonska akta kasne

Beograd
Srpska ekonomija

Institucije su se tokom prošle godine najbolje pokazale u ažurnom odgovaranju na upite građana i privrede i u kvalitetnoj pripremi propisa, budući da su sva ministarstva odgovorila na upite privrede putem mejla, kao i da je za 98% zakona rađena i analiza efekata. S druge strane, visoko regulatorno opterećenje privrede i kašnjenje u usvajanju podzakonskih akata ostaju najniže ocenjene komponente Regulatornog indeksa Srbije (RIS), objavio je NALED.

Ukupna vrednost NALED-ovog Indeksa koji prati način i kvalitet donošenja i sprovođenja propisa iznosi 55 od ukupno 100 poena, što je i dalje na pola puta do idealnog, zaključeno je na zvaničnom predstavljanju rezultata u rezidenciji ambasade Kraljevine Švedske. 

Kao pozitivan pomak primećuje se da je prekinuta stara praksa usvajanja zakona po hitnom postupku, a za čak 83% zakona održana je kvalitetna javna rasprava. Međutim, jedna od češćih zamerki privrede i organizacija civilnog društva je da se na javnim raspravama ne može značajnije uticati na bilo koje izmene, te je neophodna veća inkluzivnost u inicijalnoj fazi izrade nacrta zakona, na šta ukazuju i rezultati RIS-a.

- RIS je važan alat koji zakonodavce usmerava ka izgradnji snažnijeg i inkluzivnijeg regulatornog procesa. Zato je važno da ova metodologija nastavi da se razvija i da se o njoj javno raspravlja, jer je dijalog moćno sredstvo u izgradnji transparentnijeg poslovnog okruženja – istakla je ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji Anika Ben David, a Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) putem projekta “Javne nabavke i dobra uprava za veću konkurentnost”, koji sprovodi NALED, podržala je izradu RIS-a.

U 2023. godini usvojen je ukupno 161 zakon, iako je Planom zakonodavnih aktivnosti predviđeno čak 346. Mimo toga usvojeno je 49 novih propisa, a svako odstupanje od Plana utiče na smanjenje predvidivosti regulatornog okruženja. 

- Izdanje RIS-a za 2023/24. godinu donosi brojne novine, među kojima je i merenje kvaliteta parlamentarne diskusije. Zato bih istakla da je NALED inicirao i novi saziv Ekonomskog kokusa koji kao neformalno telo, doprinosi kvalitetu dijaloga u parlamentu. Kokus je forum u kojem poslanici svih opcija mogu da se informišu o važnim ekonomskim pitanjima, kako bi bili spremni za konstruktivnu razmenu argumenata o zakonskim predlozima koji se tiču poslovnog okruženja – iznela je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Kada je reč o ažurnosti sprovođenja zakona, RIS ukazuje da je tokom 2023. usvojeno 58 podzakonskih akata od zakonima predviđenih 261, a u proseku se sa usvajanjem kasnilo 421 dan. Nedostatak pravnih akata, ministarstva su probala nadomestiti izdavanjem više od 600 pojedinačnih mišljenja na odredbe iz svoje nadležnosti, što ne treba da bude zamena za jasne i precizne propise.

Iako je došlo do neznatnog poboljšanja, regulatorno opterećenje privrede je i dalje visoko. RIS je napravio profil tipskog preduzeća koje posluje u Srbiji i definiše ga kao mikro preduzeće, koje je obveznik PDV-a i godišnje izdaje 500 faktura. Jedno takvo preduzeća svake godine za samo 10 najčešćih administrativnih zahteva izdvaja 2,6% ukupnih poslovnih prihoda. 

RIS je nastao pre više od decenije i tokom godina njegova metodologija je unapređivana sa ciljem da utiče na unapređenje transparetnosti i kvaliteta propisa i pruži uvid u način donošenja i sprovođenja propisa. Meri se predvidivosti i stabilnosti ekonomske politike i pravne sigurnosti koja se ogleda u doslednoj primeni zakona, efikasnoj administraciji i komunikaciji sa državnim organima. Sastoji se od šest komponenti koje kroz 25 indikatora prate životni vek više od 200 propisa relevantnih za privredu, od čega je 64 važno i za proces pregovora Srbije sa Evropskom unijom.

Ostali naslovi

Chapter 4 iz Srbije sa svetskim ekspertima potpisao Rimsku deklaraciju
Srpska ekonomija
Tokom PR Roman Foruma 2026, međunarodnog događaja posvećenog održivoj i etičnoj komunikaciji, zvanično je potpisana „Rimska deklaracija o odgovornosti zelene komunikacije“. Dokument definiše načela i smernice za komunikaciju o održivosti, društvenoj odgovornosti i ESG kriterijumima
Pomoć za vinogradare i voćare: AgAR kao neumorni radnik u polju
Srpska ekonomija
Na strmim obroncima vinograda, među redovima jabuka, krušaka i šljiva, gde je svaki prolaz traktorom rizičan, a ljudska snaga sve ređa i skuplja, poljoprivreda poslednjih godina traži nova rešenja. Upravo tu, na terenu koji zahteva preciznost, izdržljivost i neprekidan rad, domaći autonomni robot AgAR pronalazi svoju trenutno najvažniju ulogu - u voćarstvu i vinogradarstvu
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Novi Sad domaćin prvog regionalnog hakatona
Srpska ekonomija
AI transformiše dizajn a najbolji dizajneri će dobiti nagradu od 1000$ na takmičenju u Novom Sadu
SG i HDS osnivaju zajedničko preduzeće Hellenic Ammunition u Lavriju
Srpska ekonomija
CZECHOSLOVAK GROUP, preko svoje podružnice MSM Greece, i grčka državna kompanija Hellenic Defence Systems S.A. (HDS/EAS) potpisali su ključna osnivačka dokumenta za osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju municije velikog kalibra u Grčkoj
Rekord: 20 miliona noćenja 2025.
Srpska ekonomija
„Bečki turizam“ je 2025. godine zabeležio 20 miliona noćenja i time ostvario najbolju godinu od početka vođenja evidencije. Glavni grad Austrije je bio naročito popularan u periodu pred božićne praznike: za decembar je u statistici zabeleženo 2,1 milion noćenja, što predstavlja rast od devet odsto
Galenika jača tržišno prisustvo u Adria regionu
Srpska ekonomija
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100% udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju na tržištima Slovenije i Hrvatske i nastavlja strateško širenje poslovanja u Evropskoj uniji
Javni objekti u Srbiji i Hrvatskoj dobili solarne elektrane
Srpska ekonomija
Lokal­ne samouprave iz Srbije i Hrvatske pokazale su kako prekogranična saradnja može da donese konkretne i merljive koristi građanima – od nižih troškova energije do čistijeg vazduha. Kroz projekat „Energetski efikasne zajednice – ENGAGE“, vredan više od dva miliona evra i finansiran uz podršku Evropske unije, postavljene su solarne elektrane na 30 javnih objekata
Beč gradi najveći zatvoreni rezervoar pijaće vode na svetu
Srpska ekonomija
Prema prognozama, Beč će do 2050. godine porasti približno za veličinu grada Graca. Bečki vodovod zato računa sa porastom ukupne potrošnje vode od oko 15 odsto. Istovremeno, klimatske promene sve češće dovode do ekstremnih vremenskih pojava poput suše, poplava i obilnih padavina
Istorija Roma na Balkanu od srednjeg veka do Velikog rata
Srpska ekonomija
U okviru ciklusa srpsko-francuskih razgovora o istoriji Balkana, Francuski institut u Srbiji ima čast da ugosti istoričara Bernara Lorija, koji će učestvovati u tribinama o istoriji Roma na Balkanu, u Beogradu, u utorak 3. februara 2026. u 18 sati u Francuskom institutu, a potom u Nišu, u sredu 4. februara 2026, u Evropskoj kući