Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izložba Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda već tradicionalno, u okviru programa „Dani Beograda”, realizuje izložbe na kojima predstavlja beogradsko nasleđe. Ove godine bavi se i poznatim činjenicama, ali i manje poznatim podacima koje predstavlja izložbom „Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe”, a kojom je otvorena ova manifestacija na Terazijama kod Terazijske česme, saopšteno je iz ove ustanove.

Izložba je rezultat rada autorskog tima koji čine Olivera Vučković, dr Marina Pavlović i Ljubica Radovanović. Predstavljene fotografije su deo zbirke Miloša Jurišića koji je iste ustupio ekskluzivno za potrebe realizacije izložbe i kome Zavod duguje posebnu zahvalnost.

Terazije – mesto gde se prepliću istorija i tradicija, tranzitni trg, ali i prostor koji se vezuje za srpske vladare i vladarske dinastije – ujedno i riznica arhitektonske baštine Beograda od kraja devetnaestog pa sve do druge polovine dvadesetog veka. Svoje ime duguje periodu otomanske vladavine, kada je u 17. veku na mestu današnjeg hotela „Moskva” stajao najveći rezervoar za vodu s kulom. Takvi rezervoari su nazivani terazijama. Početkom 19. veka Terazije postaju stecište društvenog života Beograda, kao glavna kolska stanica na ulazu u Beograd, na mestu ukrštanja dva najvažnija druma – Kragujevačkog i Smederevskog.

Izložba prikazuje i prati arhitektonski i urbani razvoj ovog područja, s posebnim osvrtom na njegov značaj u svakodnevnom životu Beograđana. Terazije su bile mesto okupljanja i odmora, ali i mesto na kome su se dešavale neke od najbitnijih smotri i povorki. Takođe, bile su mesto obeležavanja rođendana vladara, kao i značajnih jubileja i događaja.

Zbog nespornih arhitektonskih, kulturnih, istorijskih i društvenih vrednosti, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je 2021. godine izradio Predlog za utvrđivanje Prostorne kulturno-istorijske celine Terazije, koja je iste godine i utvrđena odlukom Vlade Republike Srbije.

S aspekta zaštite kulturnog nasleđa Beograda, ova prostorna kulturno-istorijska celina predstavlja zbirku arhitektonskih dostignuća i dela najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih arhitekata, a neki od najprepoznatljivijih simbola grada i najznačajniji graditeljski reperi Terazija su: zgrada Starog dvora i zgrada Novog dvora, hotel „Moskva”, karakteristična tačka gradske siluete i jedan od prvih objekata koji je obeležio modernizaciju Terazija, kao i palate Anker, Atina, Igumanov, Albanija… Svaka od ovih građevina antologijski je primer srpske arhitekture, zbog čega imaju status kulturnog dobra, navodi se u saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Ostali naslovi

Program za osnaživanje mladih talentovanih žena
Srpska ekonomija
Međunarodni projekat „Her frame“, koji se bavi rodnom nejednakošću u oblasti medijske umetnosti i filmske industrije na Zapadnom Balkanu, započet je otvorenim pozivom usmerenim ka mladim umetnicama i rediteljkama koje žele da unaprede svoje znanje i veštine, uz podršku renomiranih stručnjaka iz sveta filma, kroz onlajn radionice i mentorski program
Susret evropskih diplomata i lidera bilateralnih poslovnih organizacija u okviru CEBAC-a
Srpska ekonomija
U prestižnom hotelu The Bristol danas je održan ekskluzivni radni doručak Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC), koji je okupio istaknute diplomate i predstavnike evropske poslovne zajednice
 Inovacije iz laboratorije spremne za privredu
Srpska ekonomija
Drugi sajam inovacija „Nauka u akciji“ održan u Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) okupio je brojne istraživače, privrednike i predstavnike institucija. Na sajmu  je predstavljeno ukupno 17 projekata i usluga iz tri renomirane naučne institucije – INEP-a, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) i Instituta za medicinska istraživanja (IMI)
Srpska gejming industrija raste
Srpska ekonomija
Industrija video-igara Srbije zabeležila je u 2024. godini rast prihoda od čak 22 odsto, istaknuto je na predstavljanju novog godišnjeg izveštaj o industriji video-igara Srbije u Privrednoj komori Srbije (PKS)
Specijalistička obuka vojnika i budućih podoficira RV i PVO
Srpska ekonomija
U Centru za obuku Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici u toku je specijalistička obuka vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka generacije „mart 2025“ i polaznika druge klase Kursa za podoficire
Niška NeoMedica širi poslovanje na Severu Afrike
Srpska ekonomija
Kompanija NeoMedica, domaći inovator u oblasti dijagnostičkih testova, potpisala je Memorandum o razumevanju sa strateškim partnerom u Alžiru, čime je ozvaničen početak zajedničkog ulaganja u lokalnu proizvodnju „Naissa“ testova
Do 1. januara 2026. rok poslodavcima da usklade poslovanje sa propisima bezbednosti na radu
Srpska ekonomija
Na inicijativu Privredne komore Srbije i Unije poslodavaca Srbije da se produži rok u kojem su poslodavci dužni da organizuju svoje poslovanje u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlja na radu, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izmenilo je pravilnike i produžilo rok do 1. januara 2026. sa ciljem efikasne primene propisa u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
RGZ u globanom telu Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod sa ponosom obaveštava javnost da je 14. sednici Radne grupe Ujedinjenih nacija za zemljišnu administraciju (WPLA) u Ženevi, pomoćnik direktora RGZ za razvoj i inovacije, Darko Vučetić, izabran za člana Biroa UNECE WPLA
Martovski festival od 30. septembra do 4. oktobra u Domu omladine Beograda
Srpska ekonomija
Martovski festival – Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, kao jedan od najznačajnijih i najstarijih filmskih festivala u regionu, i ove godine okupiće autore, producente, profesionalce iz oblasti filmske i audio-vizuelne umetnosti, kao i vernu festivalsku publiku, uz bogat takmičarski i prateći program
Kilometri dobrote
Srpska ekonomija
Kako bi pomogli da se prikupi novac za lečenje petorice dečaka obolelih od Dišenove mišićne distrofije, bratstvo hodočasnika, koje čine meštani Mrčajevaca, Gorevnice, Ostre, Trepče i drugih okolnih sela, 4. maja pešačili su oko 35 kilometara