Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li su elektronske nabavke ispunile očekivanja?

Istraživanja
Srpska ekonomija

Elektronske javne nabavke unapredile su transparentnost postupaka, pokrenut je novi portal na kojem je tokom prošle godine registrovano 1.930 novih naručilaca i 11.800 ponuđača, dok je učešće nabavki u BDP-u dostiglo najviši nivo u poslednjih 20 godina i iznosi 8,93%. To je posebno značajan rezultat imajući u vidu visoki privredni rast u prošloj godini, ali i uslove poslovanja u pandemijskom periodu.

Novi sistem u primeni je od 1. jula 2020. Međutim, uprkos pojedinim dobrim rezultatima do promena nije došlo u drugim važnim segmentima. Prosečan broj ponuda na tenderima i dalje je isti i iznosi samo 2,5, a najniža cena je bila jedini kriterijum za odabir ponuđača u čak 95% postupaka tokom 2021.

- Novi portal javnih nabavki doprineo je da postupci budu ekonomičniji i efikasniji, a ponuđačima je sada dosta lakše da u fazi podnošenja ponude dokažu da li ispunjavaju sve uslove. Stavljen je akcenat na širu primenu socijalnih i ekoloških kriterijuma i poštovanje propisa zaštite životne sredine, što predstavlja značajno unapređenje. Međutim, određeni nedostaci su i dalje prisutni. Na primer, novi zakon i dalje dozvoljava da se kroz dodatna objašnjenja i ispravke, neprihvatljiva ponuda ispravi i učini prihvatljivom, što kod fer ponuđača stvara nepoverenje u javne nabavke i mehanizme zaštite. Isto tako, nije prevaziđena ni situacija u kojoj ponuđač da cenu od 1 dinar, a naručilac ima diskreciono pravo da prihvati takvu ponudu, dok ostali ponuđači nemaju uvid u kasniju realizaciju ugovora – kaže Stanica Antelj, stručni konsultant Udruženja „Ponuđači Srbije“.

Takođe, Zakon ostavlja naručiocu da sam proceni da li će zahtevati od ponuđača da dokaže da je upisan u profesionalni ili drugi registar,a pravna zaštita u postupcima čija je procenjena vrednost manja od milion dinara za dobra i usluge i tri miliona za radove, koji se sprovode u otvorenom postupku, ne postoji.

Analiza dvogodišnje primene elektronskih javnih nabavki ukazuje da naručioci moraju dalje da unapređuju kvalitet istraživanja tržišta koje prethodi raspisivanju poziva, kao i da pažljivije propisuju uslove za učešće. Na to su ukazala i istraživanja NALED-a na primerima nabavki softvera, konsultantskih i arhitektonskih usluga, gde je utvrđeno da su najčešći razlozi za mali broj ponuda bili zahtevni kriterijumi, koji su ograničavali konkurenciju.

Analize u ove tri oblasti izrađene su u okviru projekta „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta“, koji sprovodi NALED, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida), a u kojima se kao ostali razlozi za mali broj prijava po tenderu navode i nedosledno navođenje predmeta nabavke i nepodudaranje kriterijuma sa tehničkim specifikacijama.

Kroz projekat, ostvarena je saradnja sa Kancelarijom za javne nabavke na izradi mobilne aplikacije ePortala, a do kraja godine biće gotova i platforma za učenje, koja će na jednom mestu obuhvatiti sve neophodne informacije za ponuđače i naručioce. Dodatno, biće razvijen i elektronski upis u Registar ponuđača pri APR-u, koji će se automatski uvezivati sa bazama Poreske uprave, lokalne poreske administracije, MUP-a i Ministarstva pravde. Na ovaj način, ponuđači više neće morati da obilaze četiri različita šaltera, već će na jednom mestu moći da sakupe sve što im je potrebno od dokumentacije za učešće u postupku, a institucijama će moći brže da provere da li privrednici ispunjavaju uslove za učešće na tenderima.

- Ono što nedostaje, a za šta se NALED i udruženje „Ponuđači Srbije“ zalažu jeste uspostavljanje baze kvaliteta izvršenog posla i pruženih usluga, a koja bi mogla da bude napravljena po uzoru na nemački Registar o javnim nabavkama u koji naručioci upisuju negativne ocene kod ponuđača za koje je sud utvrdio da su prekršili zakon. Da je javno objavljivanje nalaza kontrole kvaliteta neophodno i u Srbiji, prema istraživanju NALED-a, smatra 72% naručilaca i 89% ponuđača – dodaje Antelj

Značajan deo aktivnosti na projektu su obuke za naručioce i ponuđače za rad u novom sistemu, kao i za širu primenu kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, ekoloških i socijalnih kriterijuma, koji bi osigurali kvalitet odabranih dobara, radova ili usluga. Tokom prošle godine, prema izveštaju Kancelarije za javne nabavke, zabeleženo je 650 postupaka u kojima su korišćeni ekološki kriterijumi i 86 gde je prednost dodeljivana socijalnim elementima.

Podaci Kancelarije za javne nabavke pokazuju da je broj zaključenih ugovora u 2020. povećan sa 122.000 na 135.000 da bi u prošloj njihov broj skočio na gotovo 183.000. Takođe, vrednost nabavki u 2021. porasla je za 50% u odnosu na prethodnu godinu, sa 3,2 milijarde na 4,7 milijardi evra, što bi moglo da doprinese razvoju domaće privrede, ukoliko bi se omogućilo većem broju ponuđača da učestvuje na tenderima.

Ostali naslovi

Galenika jača tržišno prisustvo u Adria regionu
Srpska ekonomija
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100% udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju na tržištima Slovenije i Hrvatske i nastavlja strateško širenje poslovanja u Evropskoj uniji
Javni objekti u Srbiji i Hrvatskoj dobili solarne elektrane
Srpska ekonomija
Lokal­ne samouprave iz Srbije i Hrvatske pokazale su kako prekogranična saradnja može da donese konkretne i merljive koristi građanima – od nižih troškova energije do čistijeg vazduha. Kroz projekat „Energetski efikasne zajednice – ENGAGE“, vredan više od dva miliona evra i finansiran uz podršku Evropske unije, postavljene su solarne elektrane na 30 javnih objekata
Beč gradi najveći zatvoreni rezervoar pijaće vode na svetu
Srpska ekonomija
Prema prognozama, Beč će do 2050. godine porasti približno za veličinu grada Graca. Bečki vodovod zato računa sa porastom ukupne potrošnje vode od oko 15 odsto. Istovremeno, klimatske promene sve češće dovode do ekstremnih vremenskih pojava poput suše, poplava i obilnih padavina
Istorija Roma na Balkanu od srednjeg veka do Velikog rata
Srpska ekonomija
U okviru ciklusa srpsko-francuskih razgovora o istoriji Balkana, Francuski institut u Srbiji ima čast da ugosti istoričara Bernara Lorija, koji će učestvovati u tribinama o istoriji Roma na Balkanu, u Beogradu, u utorak 3. februara 2026. u 18 sati u Francuskom institutu, a potom u Nišu, u sredu 4. februara 2026, u Evropskoj kući
Novi Sad će 3. februara biti domaćin prvog regionalnog hakatona
Srpska ekonomija
AI transformiše dizajn a najbolji dizajneri će dobiti nagradu od 1000$ na takmičenju u Novom Sadu
Otvorena vrata katastra svakog radnog dana od 13.00 do 14.30 časova
Srpska ekonomija
Na inicijativu predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, Republički geodetski zavod i pored niza postojećih digitalnih kanala komunikacije, omogućava građanima i direktan razgovor sa rukovodiocima službi za katastar nepokretnosti kroz program „Otvorena vrata katastra“, koji počinje od 28.01.2026. godine
Zamena kontingenta Vojske Srbije u mirovnoj operaciji u Libanu
Srpska ekonomija
U mirovnu operaciju Ujedinjenih nacija u Libanu upućen je novi kontingent Vojske Srbije, koji čine pešadijska četa iz sastava Druge brigade kopnene vojske, štabni oficiri i grupa specijalističkih oficira
U toku je konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Bečki metro-vozovi i tramvaji prešli na LED-rasvetu
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije gradski prevoznik je zamenio ukupno 27.000 sijalica novim LED-lampama u vozilima javnog prevoza. Na taj način mesečno bi trebalo da se uštedi oko 150.000 kilovat-sati električne energije
Beograd dobija novi kvart
Srpska ekonomija
Belgrade Waterfront Marina, nova gradska četvrt koju razvija Beograd na vodi, predstavlja sledeće poglavlje u razvoju srpske prestonice. Smeštena na desnoj obali save, oivičena Mostom na Adi s jedne i revitalizovanim pešačkim mostom s druge strane, Belgrade Waterfront Marina ponudiće sugrađanima i gostima glavnog grada obilje mogućnosti