Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Geopolitičke dimenzije zelene energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu

Beograd
Srpska ekonomija

Evropski Fond za Balkan i Savetodavna grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) predstavili su rezultate najnovijeg istraživanja BiEPAG-a Energetska dilema Srbije: kretanje kroz geopolitičke tenzije, rusko vlasništvo i put ka obnovljivim izvorima energije sa posebnim osvrtom na studiju slučaja Srbije, autora Vuje Ilića, Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu, uz doprinos članova BiEPAG- a, Tene Prelec, Dimitra Bečeva i Nikolaosa Cifakisa.

Savetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi sprovela je sveobuhvatnu studiju o geopolitičkim dimenzijama zelene energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu. Studija se oslanja na nalaze analize “Energetika na Zapadnom Balkanu” (maj 2023), kao i na regionalno istraživanje na Zapadnom Balkanu koje predstavlja rezultat terenskog rada sprovedenog u periodu mart-april 2023. Glavni nalazi ove studije zasnovani su na podacima prikupljenim putem sekundarnog istraživanja i polustrukturisanih intervjua obavljenih između marta i jula 2023. godine s devet osoba, uključujući sadašnje i bivše predstavnike vlade, aktuelne opozicione političare, stručnjake za energetiku i međunarodnu bezbednost, bivšeg direktora energetske kompanije, kao i predstavnika Energetske zajednice.

Studija se bavi složenom mrežom izazova sa kojima se suočava energetski sektor Srbije, ispitujući kombinaciju događaja tokom zime 2021-2022 koji su pokrenuli trenutnu krizu. Kvar u Termoelektrani Nikola Tesla, pogoršan nedovoljnim ulaganjima i lošim upravljanjem, podudario se sa globalnom energetskom krizom. Ruska invazija na Ukrajinu dodatno je pojačala zabrinutost, otkrivajući ranjivost u snabdevanju energijom u Srbiji, koje se u velikoj meri oslanja na subjekte u ruskom vlasništvu.

Studija pomno razmatra ulogu ruskog vlasništva u energetskom pejzažu Srbije, uglavnom se fokusirajući na NIS Naftnu kompaniju, i proširuje analizu na širu dinamiku energetske tranzicije i geopolitiku. Ona baca svetlo na istorijski kontekst ruskih investicija u naftu i gas, njihov uticaj na energetsku bezbednost Srbije i složenu interakciju između ruskih, kineskih i zapadnih interesa, lokalne politike i ekoloških perspektiva.

Dok se Srbija bori sa višestrukom energetskom krizom, identifikuju se potencijalni putevi napred, naglašavajući potrebu za diversifikacijom dobavljača gasa, olakšavanjem prelaska na obnovljive izvore energije i navigacijom u geopolitičkim zamršenostima koje se prepliću sa ekološkim brigama. Studija naglašava ključnu ulogu EU i stranih aktera u oblikovanju energetske budućnosti Srbije i nudi preporuke za usklađivanje nacionalnih strategija sa evropskim ciljevima energetske tranzicije.

Nalazi ukazuju na to da je tranzicija Srbije ka obnovljivim izvorima energije usko povezana sa njenim spoljnim odnosima, možda i u većoj meri nego u drugim zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, najveći problem zelene tranzicije u Srbiji je zavisnost od domaćeg uglja i lični interesi u proizvodnji električne energije na bazi uglja. Kompanije u ruskom vlasništvu u Srbiji zainteresovane su da ostvare profit od nafte i održe svoj monopol u snabdevanju gasom. Usled toga, gas nije proširio svoj udeo u energetskom sektoru zemlje i istisnuo ugalj. Ruske kompanije nisu bile aktivne prepreke zelenoj tranziciji. Finansijska podrška tranziciji i pritisak da se energetski sektor transformiše i udalji od uglja ne dolazi odozdo, već uglavnom spolja, pre svega iz EU.

Glavne preporuke za javne politike vezane za geopolitičkim dimenzijama zelene energetske tranzicije Srbije: EU treba da nastavi da pruža podsticaje za dekarbonizaciju u Srbiji, pre svega smanjenjem upotrebe uglja, direktnom finansijskom podrškom, blagovremenim uspostavljanjem regionalnog sistema za trgovinu emisijama i fonda za pravednu tranziciju.

EU i njene države članice treba da podrže ulaganja u ekološki prihvatljive energetske projekte, kao i podizanje svesti i angažovanje u energetskoj tranziciji, kako bi pomogli u jačanju pozitivne političke percepcije EU. EU treba da nastavi da omogućava Srbiji da postigne sigurnost po pitanju prirodnog gasa i diversifikaciju snabdevača povećanjem broja i kapaciteta interkonektora, proširenjem podzemnih kapaciteta za skladištenje gasa i kroz zajedničke sisteme kupovine gasa, sa ciljem korišćenja gasa tokom postepenog ukidanja uglja i prelaska na obnovljive izvore energije.

Savetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) je zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu (CSEES) sa ciljem promovisanja evropskih integracija Zapadnog Balkana i konsolidacije demokratskih i otvorenih zemalja u regionu. BiEPAG se temelji na vrednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava osoba koje pripadaju manjinskim grupama. Pridržava se vrednosti koje su uobičajene u društvima u kojima preovlađuju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca. Članovi i članice BiEPAG-a su istaknuti istraživači i istraživačice javih politika iz regiona i Evrope, sa dokazanom ekspertizom na temu Zapadnog Balkana i procesa koji oblikuju region. Članovi i članice su Florijan Biber (koordinator), Bojan Baća, Mateo Bonomi, Dimitar Bečev, Srđan Cvijić, Marika Djolai, Milica Delević, Nikola Dimitrov, Vedran Džihić, Ričard Grivson, Donika Emini, Dejan Jović, Marko Kmezić (pomoćnik koordinatora), Srđan Majstorović, Jovana Marović, Zoran Nečev, Damir Kapidžić, Tena Prelec, Korina Stratulat, Nikolaos Cifakis, Alida Vračić, Đerđi Vurmo, Nataša Vunš.

Ostali naslovi

RGZ održao predavanje na Oksford Univerzitetu
Srpska ekonomija
Na poziv Nacionalne kartografske institucije Velike Britanije, pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda, Darko Vučetić održao je prezentaciju na Univerzitetu Oksford, u okviru Pembruk koledža, predstavivši iskustva Srbije u sprovođenju digitalne reforme katastra i sistema upravljanja prostorom
Nagrada u čast fiziologa dr Vladimira Jakovljevića
Srpska ekonomija
U svetu nauke naši vrhunski stručnjaci retko dosegnu takav status da se po njima dodeljuju nagrade. Tako priznanje dobio je naš eminetni fiziolog, profesor doktor Vladimir Jakovljević od Internacionalne akademije kardiovaskularnih nauka, gde je predsednik Evropske sekcije u prvom mandatu. Jakovljević je godinama medju najvećim stručnjacima sa područja fiziologije u Srbiji
Otvoren konkurs za prijem kandidata iz građanstva na Kurs za podoficire
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su javni konkurs za osposobljavanje kandidata iz građanstva na Kursu za podoficire, radi prijema u profesionalnu vojnu službu u svojstvu podoficira na neodređeno vreme. Zainteresovani mladići i devojke mogu da konkurišu za 200 podoficirskih radnih mestaRok za podnošenje prijave je do 30. aprila 2025. godine
Još pola miliona dolara za inovacije
Srpska ekonomija
Peti StarTech konkurs vredan pola miliona dolara koji podržava razvoj inovativnih proizvoda i digitalnu transformaciju biznisa u Srbiji objavljen je, a svi zainteresovani preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, kao i neformalni timovi, mogu  se prijaviti do 15. maja za grantove u vrednosti  do 50.000 dolara
Čadež o konkurentnosti kompanija u regionu ZB
Srpska ekonomija
U Srbiji je, uz podršku Privredne komore Srbije, usluge EEN mreže koristilo više od 25.000 malih i srednjih preduzeća a na b2b susretima učestvovalo više od 10.000 preduzeća, što jasno govori o značaju ove mreže za jačanje konkurentnosti naših kompanija. Ipak, pristup finansiranju i dalje ostaje jedan od ključnih izazova, kao i administrativne prepreke u poslovanju sa EU
RGZ indeks pokazuje rast cena stanova od 5,05% u odnosu na prošlu godinu
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova u četvrtom tromesečju 2024. iznosi 172,32 što predstavlja rast cena stanova od 5,05% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa trećim tromesečjem 2024. cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,28%
TOB na 25. Međunarodnom sajmu turizma u Nišu
Srpska ekonomija
Turistička organizacija Beograda predstavlja i promoviše od 4. do 6. aprila turističku ponudu prestonice za domaće goste u Sportskom centru „Čair” u Nišu, gde se održava 25. Međunarodni sajam turizma, koji već godinama okuplja aktere turističke privrede iz Niša, Srbije i celog regiona
Srpski poljoprivredni robot osvaja Evropu
Srpska ekonomija
Poljoprivredni sajam u Kjelceu Agrotech, ove godine održan po 30. put, prepoznat je kao jedan od najznačajnijih događaja u poljoprivrednoj industriji. Robot AgAR, univerzalna robotska platforma dizajnirana za obavljanje širokog spektra poljoprivrednih poslova i spaja dostignuća savremene tehnologije i veštačke inteligencije, nagrađen je na Sajmu
Bečki maraton 2025.
Srpska ekonomija
Ovogodišnji bečki gradski maraton sa rekordnim brojem prijava održava se 5. i 6. aprila. Trasa, kao i svake godine, vodi kroz brojne znamenitosti grada. Trka kreće iz bečkog međunarodnog centra – UNO-City, i vodi kroz bečki zabavni park Prater, pored Bečke opere i dvorca Šenbrun, sve do cilja na ulici Ringštrase između Burgteatra i gradske većnice
Provera obučenosti pešadijske čete Vojske Srbije za angažovanje u mirovnoj operaciji
Srpska ekonomija
Pešadijska četa iz sastava Prve brigade kopnene vojske koja će na leto biti upućena u sastav Privremenih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu uspešno je prošla proveru obučenosti za angažovanje u ovoj mirovnoj operaciji