Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Potrebno rešiti pravni status više od 50.000 državnih nepokretnosti  

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Više od 50.000 nepokretnosti koje su u vlasništvu države i dalje imaju nerešen pravni status, a njihovo evidentiranje u skladu sa Zakonom o javnoj imovini omogućilo bi značajne budžetske prihode kroz prodaju, zakup i naplatu poreza na imovinu, kao i pokretanje novih investicionih projekata širom zemlje, pokazuje nova analiza NALED-a o upisu javne svojine u katastar nepokretnosti. 

Najveći problem predstavlja oko 16.000 objekata koji su i dalje upisani kao društvena svojina, iako taj oblik vlasništva više ne postoji prema važećem Zakonu. Pored toga, za još oko 30.000 nepokretnosti, od kojih su 60% poslovni prostori, potrebno je izvršiti dodatnu proveru svih evidentiranih posebnih delova u pogledu ispunjenosti uslova za upis javne svojine u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, imajući u vidu da su rokovi za uvođenje nepokretnosti u režim javne svojine koje koriste ili kojima upravljaju lokalne samouprave, javna preduzeća ili drugi organi, istekli još 2021. godine. 

Zaključak Analize je da bi prvi korak bio da se upisi imovine u vlasništvu države pravno usklade sa kategorijama koje su prepoznate Zakonom o javnoj svojini, nakon čega je potrebno napraviti popis svih nepokretnosti i odlučiti šta će se prodavati, šta izdavati, a šta ostaje u vlasništvu države.  

– Nastavljamo sa radom koji smo, uz podršku Vlade Švedske, započeli 2023. kroz projekat „Efikasnije javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“. Tada smo pripremili predlog sveobuhvatne reforme upravljanja i raspolaganja nepokretnostima uključujući i one koje su u javnoj svojini, a preporuke iz te studije dale su i prve rezultate. Među njima su ukidanje konverzije, koje je otvorilo prostor za investicije vredne stotine miliona evra, kao i omogućavanje upisa prava svojine na nepokretnostima izgrađenim bez odgovarajuće dozvole, za koji je podneto oko 2,5 miliona prijava – rekao je direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije NALED-a Dušan Vasiljević na zajedničkoj sednici Saveza za imovinu i investicije i Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. 

Navodi se i da je državno zemljište jedan od najznačajnijih razvojnih resursa. U državnoj svojini sa upisanim korisnicima evidentirano je oko 1,95 miliona katastarskih parcela površine preko 15,6 milijardi kvadratnih metara, a struktura zemljišta razlikuje po regionima - u Beogradu dominira građevinsko, u Vojvodini poljoprivredno, dok u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, preovlađuje šumsko.  

Posebno se izdvaja fond od preko 5.000 parcela građevinskog zemljišta u susvojini, ukupne površine oko 51,5 miliona kvadratnih metara, koji predstavlja prioritet za aktivno upravljanje i privlačenje investicija. 

NALED je u svojim preporukama predložio i tzv. konvalidaciju kao deo specijalnog mehanizma za usklađivanje podataka iz katastra nepokretnosti i faktičkog stanja. Poslednjim izmenama Zakona o državnom premeru i katastru uvedena je takozvana ciljana konvalidacija za određeni broj slučajeva u kojima građani mogu da ostvare upis prava svojine na nepokretnostima u situacijama u kojima to do sada nije bilo moguće u skladu sa važećim propisima.  

– Ciljana konvalidacija predstavlja olakšan upis u katastar korišćenjem starih isprava čiji su formalni nedostaci do sada sprečavali upis na legalnim nepokretnostima. Građani i privreda mogu da podnesu dokumentaciju za upis putem portala konvalidacija.rgz.gov.rs bez dodatnih troškova. Tek kada dobiju obaveštenje da je upis po dostavljenim ispravama moguć, može se pokrenuti postupak za upis prava u katastru. Do sada je podneto oko 4.400 prijava, a očekujemo da će broj nastaviti da raste, jer ne postoji vremensko ograničenje za podnošenje zahteva – izjavio je Miloš Bjelanović, pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda u Sektoru za pravne poslove. 

Na sednici je prisutne pozdravio i predsednik NALED-ovog Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem, gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić. 

– BFC Klub je i tokom 2025. ostao snažna platforma za dijalog i pokretač sistemskih unapređenja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja.  Pokazali smo da je zajedničkim radom moguće sistemsko rešenje problema, poput pokretanja inicijative za faktičku eksproprijaciju u cilju smanjenja finansijskih rizika i jače pravne sigurnosti lokalnih samouprava. Paralelno smo radili na digitalizaciji, jačanju kapaciteta za energetsku tranziciju i unapređenju regulatornog okvira – izjavio je Pajić. 

Preporuke NALED-a odnose se i na pravičnije oporezivanje imovine, optimizovanje postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta i racionalnije sprovođenje eksproprijacije. Sve ove preporuke tiču se nepokretnosti čija se ukupna vrednost meri stotinama miliona ili milijardama evra, zbog čega je razvojni potencijal rešavanja njihovog pravnog statusa ogroman.  


   

 

Ostali naslovi

Pokrenut trogodišnji program pošumljavanja
Srpska ekonomija
Kompanija Al Dahra Srbija započela je projekat pošumljavanja u rejonu Padinske Skele, gde se i odvija većina poslovanja ovog poljoprivrednog preduzeća. U cilju održivog upravljanja zemljištem i šumskim resursima predviđena je sadnja na površini između 35 i 40 hektara godišnje, i to tokom tri godine, a prva faza već je u toku
Novi medicinski tim Vojske Srbije u mirovnoj operaciji u Somaliji
Srpska ekonomija
Redovna zamena medicinskog kontingenta Vojske Srbije u vojnoj operaciji Evropske unije za obuku bezbednosnih snaga Somalije izvršena je prethodnih dana u glavnom gradu te istočnoafričke zemlje, Mogadišu
Više od 30.000 posetilaca i 2.000 B2B susreta obeležilo 47. Međunarodni sajam turizma
Srpska ekonomija
Na Beogradskom sajmu završena je jedna od najpopularnijih sajamskih manifestacija u zemlji i regionu - 47. Međunarodni sajam turizma i 21. Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Horeca-oprema
Konkursi za prijem u elitne jedinice Vojske Srbije do 28. februara
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije pozivaju sve hrabre i odlučne mladiće i devojke da pokažu patriotizam i spremnost da služe svojoj zemlji kao pripadnici 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade
Bečki klimatski bijenale 2026.
Srpska ekonomija
Od 9. aprila do 10. maja 2026. godine u glavnom gradu Austrije održava se drugi po redu Bijenale posvećen klimatskim promenama, koji će okupiti umetnost, nauku i civilno društvo. Uz moto „Unspeakable Worlds“ fokus će biti na formatima koji čine vidljivim složene stvarnosti koje izmiču jeziku. Poseban akcenat biće na javnom prostoru, naročito na Karlsplacu
Nova fišing kampanja zloupotrebljava Google Tasks
Srpska ekonomija
Kaspersky je otkrio novu fišing šemu koja zloupotrebljava legitimna Google Tasks obaveštenja kako bi navela korporativne korisnike da otkriju svoje podatke za prijavu na poslovne naloge. Iskorišćavanjem pouzdanog Google imejl domena @google.com i sistema obaveštenja, napadači zaobilaze tradicionalne bezbednosne filtere za imejl i koriste poverenje korisnika u poznate servise
Borbena obuka u helikopterskim jedinicama Vojske Srbije
Srpska ekonomija
U okviru redovne borbene obuke u vazduhoplovnim jedinicama Vojske Srbije, realizovano je taktičko uvežbavanje 119. mešovite helikopterske eskadrile uz prebaziranje sa matičnog aerodroma u Nišu na aerodrom kod Leskovca
Muzej Beča otvorio vrata na 25 jezika
Srpska ekonomija
Povodom Dana maternjeg jezika, koji je obeležen 21. februara, Muzej Beča (Wien Museum) organizovao je besplatnu posetu uz vodiče na 25 jezika. Program odražava jezičku raznolikost bečkog stanovništva
U toku je konkurs za osnovce Naš vojnik, naš heroj
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane i ove godine poziva osnovce da sa učiteljima i nastavnicima tradicionalno učestvuju na nagradnom konkursu „Naš vojnik, naš heroj” i da radovima na temu „Srpska vojska na Krfu” iskažu svoju kreativnost i osvoje vredne nagrade
Muzej Beča otvara vrata na 25 jezika
Srpska ekonomija
Povodom Dana maternjeg jezika, koji se obeležava 21. februara, Muzej Beča (Wien Museum) poziva na besplatnu posetu uz vodiče na 25 jezika. Program odražava jezičku raznolikost bečkog stanovništva