Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Letačka obuka pilota helikoptera Vojske Srbije

Vojska Srbije
Foto: mod.gov.rs
Srpska ekonomija

Na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici i u širem rejonu Beograda realizuje se intenzivna obuka letačkog osoblja 890. mešovite helikopterske eskadrile „Pegazi“ iz sastava 204. vazduhoplovne brigade.

Leti se na helikopterima Mi-17, H-145 i „gazela“, a obuka se realizuje sa ciljem održavanja i unapređenje stepena borbene osposobljenosti pilota i sposobnosti jedinice za realizaciju dodeljenih zadataka. 

U eskadrili je u toku i primenjena nastava kadeta Vojne akademije — budućih pilota helikoptera, koji se osposobljavaju za rad na početnim dužnostima u jedinicama Vojske Srbije.

Instruktor letenja na helikopterima kapetan prve klase Jovica Vasić objašnjava kako izgleda letački dan u jedinici.

— Na razigri letenja nastavnik letenja zajedno sa svojim kadetima još jednom prolazi način izvršenja leta za taj dan i uverava se da li su kadeti spremni za letenje i da li su pravilno shvatili zadatak. Nastavnici i kadeti potom prelaze u salu izvršne pripreme gde ih rukovodilac letenja upoznaje i sa letenjem drugih jedinica, gde se vrši lekarski pregled svih pilota koji lete tog dana, kao i informisanje o meteo-situaciji. Nakon izvršene pripreme odlazi se na letački zadatak i vrši se obuka pilota u vazduhu — rekao je kapetan Vasić i dodao da se nakon završenog leta vrši analiza i priprema za letenje za naredni dan.

Kapetan Aleksandar Ćirić, nastavnik letenja, ističe da je letačka obuka kadeta i slušalaca vojnostručnog osposobljavanja za rezervne oficire Vojske Srbije roda avijacije vrlo slična.

— Kada govorimo o obuci slušalaca, njihova obuka se sastoji iz dva dela, od kojih se prvi sprovodi na Vojnoj akademiji i traje tri meseca, a drugi, takođe u trajanju od tri meseca, u 890. mešovitoj helikopterskoj eskadrili, u kojoj se letenje obavlja po razdelu osnovnog letenja na helikopteru „gazela“. Nakon ovih šest meseci slušaoci dobijaju zvanje oficira i u tom zvanju dolaze u letačku jedinicu, nastavljajući letenje po preostala četiri razdela — reč je o navigacijskom, instrumentalnom, grupnom i noćnom letenju na helikopteru „gazela“ — rekao je kapetan Ćirić i dodao da je dosadašnje iskustvo u radu sa slušaocima pokazalo da se uspešno nose sa izazovima profesije vojnog pilota.

Mladići i devojke koji žele da budu piloti Vojske Srbije imaju priliku da se za to prijave do 31. marta. Svršeni diplomci koji su završili četvorogodišnje studije mogu da se jave na oglas za Vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire Vojske Srbije roda avijacije, dok oni koji su završili četvorogodišnju srednju školu ili pohađaju četvrti razred srednje škole mogu da konkurišu za studijski program Vojno vazduhoplovstvo na Vojnoj akademiji.

Ostali naslovi

Konkurentna privreda i ekonomske integracije sa EU
Srpska ekonomija
Jaka i inovativna privreda, konkurentna na tržištu EU i regiona, ključ je boljeg života građana Srbije, poručeno je na Skupštini NALED-a povodom obeležavanja 20 godina rada asocijacije
75. jubilej Bečkih festivalskih nedelja
Srpska ekonomija
Počeo je program Bečkih festivalskih nedelja, još pre zvaničnog otvaranja. U Muzejskoj četvrti (nem. MuseumsQuartier) predstava „Najbolji komad svih vremena“ osvrće se na 75 godina istorije festivala. Zvanično otvaranje biće održano nedelju dana kasnije, nakon završetka Pesme Evrovizije
Zvanično otvoren JUSDA strateški distributivni centar u Zrenjaninu
Srpska ekonomija
Kompanija JUSDA Europe, deo multinacionalne kompanije Hon Hai Technology Group (Foxconn), zvanično je otvorila savremeni distributivni centar u Zrenjaninu, potvrđujući strateški značaj Srbije kao važnog logističkog i distributivnog čvorišta za tržišta Centralne i Jugoistočne Evrope
Predstavljena „Pametna parcela“
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod predstavio je 18.05.2026. godine u Kruševcu, projekat „Pametna parcela“, digitalnu platformu koja građanima i investitorima omogućava da na jednom mestu dobiju ključne informacije o parcelama, planskoj dokumentaciji, uslovima gradnje i nadležnim institucijama
Barcaffè Barista Cup 2026 u Beogradu 1. oktobra
Srpska ekonomija
Dok kafa ostaje nezaobilazan deo svakodnevice, a baristi sve češće pomeraju granice zanata pretvarajući svaku šoljicu u lični potpis, regionalna coffee scena dobija novo poglavlje. Barcaffè Barista Cup 2026, najvažnije i najprestižnije takmičenje u pripremi kafe u regionu, otvara prijave, a veliko finale održaće se 1. oktobra u Beogradu
Duh Madrida u Beogradu
Srpska ekonomija
Premium lager pivo Madrí Excepcional zvanično je lansirano na srpskom tržištu donoseći potrošačima autentični duh i energiju Madrida. Inspirisan urbanom kulturom španske prestonice, Madrí Excepcional je moderan, pitak i osvežavajući premium lager namenjen potrošačima koji traže više od standardne ponude
U poslednjih godinu dana rešeno osam preporuka Sive knjige
Srpska ekonomija
Od objavljivanja prethodnog 17. izdanja Sive knjige NALED-a, institucije su delimično ili u potpunosti sprovele osam, a započele rešavanje još 15 preporuka privrede za bolje uslove poslovanja. Iako je reformski tempo i dalje ispod ranijeg višegodišnjeg proseka od 12 preporuka, evidentno je njegovo ponovno ubrzanje nakon stagnacije tokom 2024. i u prvoj polovini 2025. godine
Klimt u digitalnom izdanju
Srpska ekonomija
Bečka ALBERTINA nedavno je predstavila prvi onlajn katalog na svetu svih crteža Gustava Klimta. Takođe predstavljeni su i katalozi dela umetnika Florentine Pakosta (crteži i slike) i Maksa Vajlera (nem. Max Weiler) (crteži)
U BEOGRADU ODRŽAN 28. REGIONALNI SASTANAK ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU MUZIČKIH AUTORSKIH PRAVA
Srpska ekonomija
Juče je u Beogradu održan 28. regionalni sastanak organizacija za kolektivno ostvarivanje i zaštitu muzičkih autorskih prava iz regiona. Domaćin sastanka bila je Organizacija muzičkih autora Srbije Sokoj, a događaj je okupio predstavnike partnerskih organizacija HDS ZAMP (Hrvatska), SAZAS (Slovenija), PAM CG (Crna Gora) i ZAMP-MK (Severna Makedonija)
Investicije kao osnova odgovornog poslovanja
Srpska ekonomija
Ulaganja od 5,3 miliona evra u savremenu poljoprivrednu opremu podržavaju prelazak na regenerativne prakse, čime se unapređuje zdravlje zemljišta i dugoročna održivost proizvodnje