Srbija ima priliku da izgradi prehrambeni sistem koji ne samo da hrani, već i štiti – ljude, prirodu i buduće generacije. Ta transformacija mora početi od sveobuhvatnih politika i jasne strategije, uz jednake šanse za sve - zaključak je skupa održanog u Nišu, u okviru „Subnacionalnog dijaloga o transformaciji prehrambenih sistema u Srbiji“.
„Prehrambeni sistem Srbije 2030. ne zamišljamo kao daleku viziju, već kao stvarnost koju gradimo već danas: žene predvode promene, deca jedu lokalno i zdravo, a priroda se čuva — ne deklarativno, već kroz konkretne odluke i lokalne akcije. Ova transformacija mora biti zajednički napor — i već je počela.“ – rekla je Lorenca Jahia, viši ekonomista u Kancelariji stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji.
U prisustvu brojnih lokalnih zvaničnika, poljoprivrednih proizvođača, predstavnika akademskih institucija, organizacija civilnog društva, kao i kancelarije Stalne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Srbiji i UN agencija, razgovaralo se o hitnosti promena i rešenjima koje će podržati lokalne zajednice da postanu nosioci transformacije prehrambenog sistema, jednog od najvažnijih privrednih sektora u ekonomiji Republike Srbije.
„Pristup UN programa „Jedno zdravlje“ nas podseća da su zdravlje ljudi, životinja i životne sredine duboko povezani — a prehrambeni sistemi se nalaze na preseku tih odnosa. Izgradnja prehrambenih sistema, koji su otporni na klimatske promene, u skladu s prirodom i podstiču zdravlje, su od suštinskog značaja za rešavanje izazova našeg vremena. Bilo da se radi o agroekologiji, smanjenju zagađenja ili očuvanju biodiverziteta, lokalne akcije igraju ključnu ulogu u stvaranju otpornijih zajednica“ – naglasio je Pablo Sagredo Martín, specijalista za javno zdravlje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.
Trostruka planetarna kriza u zaštiti životne sredine — prirodne raznovrsnosti, posledice klimatskih promena i zagađenje — zajedno sa ogromnim gubicima u celokupnom lancu snabdevanja hranom i nedostatkom pristupa zdravoj ishrani, bile su u središtu pažnje stručnih prezentacija i diskusije. Da se posledice ovih izazova već snažno osećaju u Srbiji potvrđuju i podaci prema kojima su ekstremni vremenski uslovi od 2000. godine izazvali štetu veću od 6,8 milijardi evra, od čega se čak 70% odnosi na suše i visoke temperature.
„Očuvanje zdravlja ljudi i prirode je ključno pitanje opstanka civilizacije, a promene počinju od nas – uz jasne i odlučne javne politike koje stavljaju zdravlje i solidarnost ispred profita i potrošnje“ istakao je profesor dr Denis Kučević sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, dok je dr Mirjam Vujadinović Mandić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, dodala da „obezbeđivanje dovoljne količine kvalitetne hrane zahteva sistematsko prilagođavanje klimatskim promenama na svim nivoima, uz očuvanje i pametno korišćenje ključnih resursa poput vode i zemljišta.“
Veliku pažnju prisutnih izazvala je razmena mišljenja o potencijalu udruživanja u biodistrikte i prelasku na organsku poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji, posebno imajući u vidu da je trenutno manje od 1% obradivog zemljišta pod organskim zasadima.
Biodistrikti su geografske oblasti zasnovane na principima i modelu organske poljoprivrede, u kojima poljoprivrednici, građani, pružaoci turističkih i ugostiteljskih usluga, obrazovne i naučne institucije, javne institucije i udruženja uspostavljaju saradnju sa ciljem razvijanja održivih lokalnih prehrambenih sistema, unapređenja upravljanja lokalnim resursima, kao i pospešivanja ekonomskog i socio-kulturnog razvoja oblasti.
U razgovoru je istaknuta i ključna uloga inovacija u unapređenju celokupnog lanca vrednosti hrane, a koje mogu podržati brži i efikasniji razvoj, kao i smanjenje otpada koji nastaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Učesnici su analizirali primere dobre prakse iz Srbije i Evropske unije, i razmatrali konkretna rešenja koja se mogu primeniti u domaćem kontekstu.
„Inovacije su ključ za smanjenje gubitaka hrane, ali njihova uspešna primena zahteva jaku institucionalnu podršku i pravičnu raspodelu resursa za sve, posebno najranjivije,“ - istakla je dr Kata Trifković iz irske kompanije Inlecom Commercial Pathways, dok je Marko Marić, direktor Eko Agrara iz Čajetine, dodao: „Globalne mere i kolektivna svest su izuzetno važne, ali je još važnije da lokalni akteri preuzmu odgovornost i aktivno stvaraju rešenja koja mogu poslužiti kao primer drugima.“
Subnacionalni dijalog o transformaciji prehrambenih sistema je samo jedan od događaja održanih sa ciljem da pripremi Srbiju za učešće na narednom samitu UN o prehrambenim sistemima (UNFSS+4) koji će biti održan u julu 2025. u Etiopiji, kao i da olakša učešće nacionalnih i lokalnih aktera u procesu planiranja i sprovođenja pravedne transformacije prehrambenih sistema u Srbiji.
Dijalog je deo projekta ,,Od zrna do održivosti – prehrambeni sistemi za sve’’ je jednogodišnja inicijativa koju finansira Zajednički SDG fond (Fond za Ciljeve održivog razvoja), uz podršku Evropske unije i vlada Belgije, Danske, Nemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Monaka, Holandije, Norveške, Poljske, Portugala, Republike Koreje, Saudijske Arabije, Španije, Švedske i Švajcarske. Ovu inicijativu u Srbiji vodi Kancelarija stalnog koordinatora UN, a sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), zajedno sa Programom UN za životnu sredinu (UNEP) i Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz podršku Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i drugim nacionalnim partnerima.
Događaj je organizovao Centar za unapređenje životne sredine u svojstvu implementacionog partnera UNEP-a, u saradnji sa lokalnim partnerom – udruženjem ENECA.