Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekološka mobilnost u milionskom gradu

Beč
Foto: (c)bokehdesignstudio
Srpska ekonomija

Kako su ekološke inicijative Grada Beča uticale na porast klimatski prihvatljivog načina kretanja građana potvrđuje najnovije istraživanje: Bečlije prelaze više od tri četvrtine svojih ruta u gradu klimatski prihvatljivim načinima. Sa 34 odsto, javni prevoz je najpopularniji način kretanja, slede pešačenje sa oko 30 odsto, dok prevoz biciklom beleži dinamičan porast od 11 odsto i svakim danom je sve popularniji. Automobilski saobraćaj je opao na 25 odsto. Poređenja radi, 1993. godine iznosio je 40 odsto.

„Naši napori poslednjih nekoliko godina su se isplatili. Samo prošle godine uložili smo oko 52 miliona evra u biciklističku infrastrukturu, a broj biciklista kontinuirano raste. Kombinujemo proširenje ekološke mobilnosti sa projektima 'Rešimo se asfalta', u okviru kojih širom grada hladimo i ozelenjavamo trgove i ulice, čime povećavamo kvalitet života u gradu. Takođe, pokrenute su 3 nove tramvajske linije 12, 18, i 27 čime se dalje podstiče javni prevoz“, istakla je član gradskog veća za mobilnost, Uli Zima. „Porast korišćenja javnog prevoza u poređenju sa prethodnim godinama jasno pokazuje da javni prevoz čini osnovu ekološki prihvatljive mobilnosti u gradu“, navela je direktorka Bečkih linija (Wiener Linien), Aleksandra Rajnagl.

Tokom 2024. godine zabeležen je porast od više od pola miliona biciklista na 17 gradskih brojača u poređenju sa 2023. godinom. Za 2025. godinu najavljeno je više od 20 km novih biciklističkih staza. Trend pešačenja je takođe u porastu: 30 odsto svih ruta građani prelaze pešice. Javni prevoz i pešačenje idu ruku pod ruku, jer, više od 90 odsto korisnika javnog prevoza pešači do stanice, što se računa kao deo udela javnog prevoza. Nikada od početka merenja načina kretanja 1993. godine nije zabeležen manji udeo korišćenja automobila u Beču. To se vidi i kroz smanjenje stepena motorizacije, koji je sa 284 privatna vozila na 1.000 stanovnika najniži u poređenju sa drugim gradovima u Austriji. Na primer, prosečan broj u Austriji iznosi 484/1.000. Samo nešto više od polovine bečkih domaćinstava ima sopstveni automobil, a car sharing postaje sve popularniji.

Za istraživanje koje je naručio Grad Beč u saradnji sa gradskim prevoznikom anketirano je više od 2.000 građana Beča o njihovom načinu kretanja određenog dana, a anketni dani su ravnomerno raspoređeni tokom godine. Tako je dobijena reprezentativna slika mobilnosti bečke populacije koja omogućava da se tačno prati razvoj i po potrebi interveniše.

Ostali naslovi

Predsednik Vlade i ministar odbrane obišli „Prvi partizan“ u Užicu i „Valjaonicu bakra Sevojno“
Srpska ekonomija
Predsednik Vlade Republike Srbije Đuro Macut i ministar odbrane Bratislav Gašić posetili su danas kompanije „Prvi partizan a.d.“ u Užicu i „Valjaonica bakra Sevojno“, gde su se upoznali sa aktuelnim poslovanjem i planovima za modernizaciju proizvodnje
Letačka obuka pilota helikoptera Vojske Srbije
Srpska ekonomija
Na vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici i u širem rejonu Beograda realizuje se intenzivna obuka letačkog osoblja 890. mešovite helikopterske eskadrile „Pegazi“ iz sastava 204. vazduhoplovne brigade
Beč: Do 1.500 evra subvencije za zaštitu od sunca
Srpska ekonomija
Spoljašnje roletne i žaluzine, kao i vertikalne fasadne tende i prozorski kapci, mogu pomoći da stan ostane hladan tokom vrelih letnjih meseci. Od 2020. godine Grad Beč subvencioniše naknadnu ugradnju spoljne zaštite od sunca kako bi se stanovi bolje zaštitili od vrućine
Podrška paraolimpijskom timu Srbije koji se vraća na Zimske igre
Srpska ekonomija
Nakon gotovo decenije u okviru koje je podržavao razvoj paraolimpijskog sporta u Srbiji, Super Vero je posebno ponosan što će Srbija na predstojećim Zimskim paraolimpijskim igrama Milano–Cortina 2026 imati svog predstavnika. Biće to povratak Srbije na zimsku paraolimpijsku scenu nakon više godina, što ovaj nastup čini dodatno značajnim za domaći paraolimpijski sport
Sajam automobila i motocikala od 18. do 24. marta
Srpska ekonomija
Beogradski sajam je i ove godine mesto koje spaja sve pasionirane zaljubljenike u vožnju i automobilizam. Sajam automobila DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme MOTOPASSION održaće se od 18. do 24. marta
Dan žena u znaku bezvremenske elegancije
Srpska ekonomija
Od 1912. godine, kada je prvi put otvorio svoja vrata svetu, hotel Bristol bio je mnogo više od mesta za boravak. Bio je pozornica gradskog života, tiha kulisa susreta, razgovora i dama koje su sopstvenim stilom definisale epohu. U tim pričama, žene su oduvek bile u prvom planu. Ne samo kao gošće, već kao energija prostora, one koje unose dinamiku, eleganciju i karakter
Sajber napadi na lance snabdevanja
Srpska ekonomija
Napadi na lanac snabdevanja izdvojili su se kao najčešća sajber-pretnja sa kojom su se preduzeća suočavala tokom protekle godine, pokazuje nova globalna studija kompanije Kaspersky. Nalazi istraživanja ukazuju da se gotovo svaka treća kompanija tokom protekle godine suočila sa pretnjom usmerenom na lanac snabdevanja
Taktička uvežbavanja i bojeva gađanja jedinica Kopnene vojske
Srpska ekonomija
Jedinice Treće brigade kopnene vojske nalaze se na poligonu „Pasuljanske livade“, gde realizuju taktička ubežbavanja i bojeva gađanja iz široke lepeze naoružanja. Angažovane su pešadijske, artiljerijske, tenkovske i mehanizovane jedinice, uz podršku inžinjerijskih i logističkih sastava
Završen Kopaonik Bizn is forum 2026.
Srpska ekonomija
Tokom prethodna četiri dana, na 33. Kopaonik biznis forumu održano je 35 panela, tri plenarne sesije i šest specijalnih događaja sa više od 200 panelista, a uz učešće više od 1500 predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija, među kojima je oko 210 panelista
Srbija dobila prve inovacione lidere – strateški tim za jačanje domaće startap scene
Srpska ekonomija
Srbija je dobila svoju prvu generaciju Inolidera – istaknutih predstavnika inovacionog i akademskog sektora koji će svojim znanjem, iskustvom i institucionalnim kapacitetima doprineti daljem razvoju nacionalnog inovacionog ekosistema i snažnijem povezivanju nauke i privrede