Gotovo 99 odsto svetske populacije udiše zagađen vazduh, što čini aerozagađenje jednim od najvećih ekoloških problema današnjice, koji dodatno pojačava negativne posledice klimatskih promena, usporava privredni razvoj i smanjuje poljoprivrednu produktivnost.
Povodom Međunarodnog dana čistog vazduha (za plavo nebo), predstavnici Vlade Srbije, Evropske unije i Ujedinjenih nacija okupili su se u Kući Ujedinjenih nacija u Beogradu pod ovogodišnjim globalnim sloganom: „Trka za vazduh. Svaki udah je važan”. Iako se ovaj dan globalno obeležava 7. septembra, u Srbiji je obeležen 6. oktobra, kako bi se istakle nacionalne i lokalne inicijative i ojačala saradnja na unapređenju kvaliteta vazduha.
„Čist vazduh nikada ne bi trebalo da bude privilegija – to je pravo svih nas. Zagađenje vazduha direktno utiče na naše zdravlje i blagostanje, a ipak je sprečivo. Rešenja su nam na dohvat ruke: čistija energija, bolji sistem upravljanja otpadom, zeleniji gradovi i održiviji prevoz. Svaki korak koji preduzmemo čini stvarnu razliku – za naše zdravlje, za naše zajednice, za našu ekonomiju i za budućnost naše dece“, poručuje Matilde Mordt, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji.
Kvalitet vazduha ostaje ozbiljan izazov u Srbiji i širom Zapadnog Balkana. Mnogi gradovi i dalje beleže nivoe zagađenja iznad evropskih i međunarodnih standarda, naročito tokom zimskih meseci kada se zbog grejanja i saobraćaja stvara vidljiv smog. Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov ističe da u borbi sa ovim globalnim problemom ni Srbija nije izuzetak, kao i da je unapređenje kvaliteta vazduha jedan od glavnih prioriteta Vlade.
„U saradnji sa EU, kroz program IPA 2020, nabavljena je savremena oprema za unapređenje monitoringa kvaliteta vazduha i isporučena na 41 lokaciju u 28 opština. Paralelno s tim, ove godine je usvojen i novi Zakon o zaštiti vazduha, a nastavili smo i sa primenom mera za čistiji vazduh. Samo kroz javne konkurse za zamenu kotlarnica od 2021. godine uloženo je oko 1,8 milijardi dinara i zamenjeno gotovo 200 kotlarnica. Takođe, obezbedili smo kreditnu liniju od evropskih partera vrednu 50 miliona evra, za ulaganja u lokalne samouprave u kojima su beležene povišene emisije. Samo kroz saradnju, solidarnost i zajedničku akciju možemo dati pun doprinos unapređenju kvaliteta vazduha“, rekla je Pavkov.
Srbija je već načinila važne korake, uključujući i usvajanje novog nacionalnog klimatskog plana NDC 3.0 (Nacionalno utvrđeni doprinos 3.0), kojim se obavezala da će do 2035. godine smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za više od 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Ovaj plan nije samo klimatski cilj, već i razvojna i investiciona mapa puta, koja teži da uskladi Srbiju sa EU standardima i njenim ciljem da postane država članica.
“Čist vazduh nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo i temelj zdravog društva. Evropska unija odlučno stoji uz Srbiju i njene građane u suočavanju sa ovim izazovom. Kroz ‘Zelenu agendu za Zapadni Balkan’ snažno podržavamo reforme i ulaganja usmerena na smanjenje zagađenja, obezbeđivanje čistije energije i razvoj održivog transporta“, izjavio je Andreas fon Bekerat, šef Delegacije i ambasador Evropske unije u Srbiji.
Na događaju su učestvovali i predstavnici UNEP-a, UNDP-a, UNICEF-a, SZO i UNECE-a, govoreći o temama održive mobilnosti, zdravlja dece, javnog zdravlja i regionalne saradnje. Učesnici su naglasili da zagađenje vazduha ne poznaje granice i da samo zajedničkim ulaganjima vremena, resursa i napora možemo obezbediti čist vazduh za sve.
Sistem UN u Srbiji ponovo je potvrdio svoju posvećenost pružanju podrške ovim naporima, uključujući mobilizaciju inovativnog finansiranja i izgradnju partnerstava koja mogu pretvoriti obaveze u čistiji vazduh i zdravije živote.