Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima

Klimatske promene
Srpska ekonomija

Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda. Zbog klimatskih promena koje su iz godine u godinu sve izraženije, leto više nije samo sinonim za more, plaže i uživanje. Sve češće ga karakterišu dugotrajne i nemilosrdne suše, a ekstremno visoke temperature više ne predstavljaju izuzetak nego pravilo.

Klimatske promene kao sve veći izazov

Dugotrajni periodi bez padavina, visoke temperature i pojačano isparavanje vode dovode do opadanja nivoa podzemnih voda, isušivanja manjih izvorišta i smanjenja protoka reka. Vodostaji reka su na rekordno niskom nivou, a mnogi izvori su potpuno presušili. Problem se dodatno komplikuje i zbog povećane potrošnje vode tokom leta, a ona, pored svakodnevnih potreba, uključuje i pojačano zalivanje i rashlađivanje, pa na taj način dodatno opterećuje već opterećen sistem.

Ovo je realnost s kojom se danas suočava dobar deo Balkana. U mnogim delovima Srbije problemi sa vodosnabdevanjem traju decenijama – posebno u Vojvodini, gde su nestašice postale skoro pa uobičajene.

Skrivena kriza: Neprihodovana voda

Međutim, za nestašicu vode nije odgovorna samo klima. U mnogim gradovima i do polovine proizvedene vode nikada ne stigne do krajnjih korisnika. Voda se često gubi fizički – zbog pucanja i curenja cevi – ali i komercijalno, zbog nelegalnih priključaka, netačnih vodomera i grešaka u obračunu. Uz to, deo potrošnje koji je odobren, poput korišćenja vode za gašenje požara, često se ne naplaćuje. Ova vrsta gubitka vode, poznata kao „neprihodovana voda“ (Non-Revenue Water – NRW), predstavlja veliki trošak – kako za korisnike tako i za javna preduzeća. To znači da preduzeća ne mogu da naplate proizvodnju vode, što dodatno opterećuje njihove ionako ograničene budžete. Za građane, to znači nepouzdano snabdevanje upravo onda kada je voda najpotrebnija.

Smanjenjem ovih gubitaka, komunalna preduzeća mogu poboljšati pouzdanost usluga, uštedeti novac, zaštititi životnu sredinu i obezbediti dostupnost vode kada je najpotrebnija. Investiranje u otkrivanje curenja, precizno merenje i upravljanje mrežom jeste put ka efikasnijem i održivijem sistemu.

Na globalnom nivou, Svetska banka procenjuje da komunalna preduzeća godišnje izgube oko 126 milijardi kubnih metara vode, što je dovoljno za snabdevanje 800 miliona ljudi svake godine. U finansijskom smislu, to predstavlja gubitak veći od 39 milijardi američkih dolara godišnje. Pored ekonomske štete, visoka stopa neprihodovane vode znači i dodatnu potrošnju energije za pumpanje i prečišćavanje vode koja nikada ne stigne do potrošača – što dodatno povećava emisiju ugljen-dioksida i ostavlja društvene i ekološke posledice.

U zemljama Evropske unije problem neprihodovane vode je umnogome rešen, pa tako tamošnji gubici iznose od 15 do 30 odsto. Kada je u pitanju Srbija, taj procenat je mnogo veći. Procenjuje se da u mnogim gradovima i opštinama oko 50 odsto proizvedene vode nikada ne stigne do krajnjih korisnika. Ovakve brojke pozicioniraju Srbiju daleko izvan međunarodnih standarda i ukazuju na hitnu potrebu za investiranjem i modernizacijom.

Nova era vodosnabdevanja u Srbiji

Srbija sada ima priliku ne samo da smanji procenat gubitka vode u sistemu, već i da značajno unapredi kvalitet vodosnabdevanja, uključujući i stanovnike Zrenjanina, grada koji decenijama ima problem sa adekvatnim vodosnabdevanjem.

Kroz javno-privatno partnerstvo na projektu fabrike za prečišćavanje vode u Zrenjaninu, kompanija Metito Utilities već ulaže u rešavanje dugogodišnjih problema, radeći na uspostavljanju održivog i pouzdanog sistema vodosnabdevanja. Ovaj projekat predstavlja prvi takav primer u Srbiji i primer je za to kako internacionalna stručnost i dugoročna partnerstva mogu doprineti rešavanju ključnih infrastrukturnih izazova.

Na temelju toga, DouroECI, portugalska podružnica kompanije Metito Utilities, specijalizovana za smanjenje gubitaka vode i modernizaciju vodovodnih sistema širom sveta, blisko sarađuje sa Metito Utilities u Srbiji. Njihova ekspertiza i napredna softverska rešenja pomažu lokalnim zajednicama da usvoje najviše evropske standarde. Kroz strateško planiranje, digitalne tehnologije i blisku saradnju sa lokalnim partnerima, cilj je obezbediti stabilno i sigurno vodosnabdevanje tokom cele godine.

Ključ otpornosti: Pametno upravljanje vodom

Izgradnja otpornog sistema vodosnabdevanja zahteva dugoročne, strateške mere, a ne samo kratkoročna rešenja – neophodna je modernizacija sistema upravljanja vodnim resursima, sprovođenje adekvatnih strategija i korišćenje najboljih dostupnih tehnologija. Od zamene dotrajalih cevi (uz precizno određivanje prioriteta), do aktivnih mera kontrole, pametnog nadzora i upravljanja – sve to doprinosi postizanju uspešnih rezultata.

Važno je razumeti da se ulaganje u vodovodnu infrastrukturu ne sme posmatrati kao trošak, već kao temelj održivog razvoja. Rešavanje problema neprihodovane vode je jedan od najbržih i najisplativijih načina za povećanje dostupnosti vode, jačanje otpornosti na suše i stvaranje uslova za dalji ekonomski razvoj – uz istovremenu podršku kvalitetu života građana i očuvanju životne sredine.

Prilagođavanje klimatskim promenama zahteva promenu i sistema i navika. Ne zaboravimo – bez obzira na to koliko tehnologija bude napredovala, ne može biti zdravih zajednica, uspešnih gradova ni snažne ekonomije bez vode.

Ostali naslovi

Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu