Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zlato ponovo u fokusu

Kako sukob Irana i Izraela menja situaciju na tržištu žutog metala
Srpska ekonomija

Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!

Analitičari upozoravaju da bi produženi ili prošireni konflikt mogao ponovo pokrenuti investitore ka ovom plemenitom metalu, kao što se dešavalo u gotovo svim kriznim periodima prethodnih decenija. To ne iznenađuje, jer je zlato čuvar vrednosti i brana od inflacije.

Srbija ne zaostaje, potražnja za zlatom već pokazuje znakove rasta. Prema podacima kompanije Tavex zlato&srebro, koja se bavi prodajom investicionog zlata, potražnja među investitorima u Srbiji i širem regionu uglavnom prati globalne trendove i evidentno raste. Ukoliko bi se tenzije koje potresaju svet produžile, investitori – kako maloprodajni tako i institucionalni – bi svakako razmatrali povećanje zlatnih rezervi.

“Od 2025. godine, zlato je zvanično prepoznato kao imovina broj jedan među centralnim bankama. Ista tendencija primećuje se i kod lokalnog stanovništva. Sve više pojedinaca odlučuje se na investiranje u zlato i svesni su njegovih dugoročnih prednosti. Iz godine u godinu, primećujemo stabilan rast broja novih investitora na tržištu”, kaže Georgi Hristov iz Tavex zlato&srebro.

Zlato na krizu reaguje na duži rok

Kako Hristov dodaje, geopolitički događaji imaju uticaj na cene zlata na duži rok.

“To je zato što investitori prvo žele da razumeju i analiziraju pravac u kojem bi konflikt mogao da se razvije. Tako da zlato reaguje postepeno na rast geopolitičkog rizika. Procenjuje se da taj indeks od jedan odsto dovodi do povećanja cene zlata između 0,08 i 0,15 procenata. To znači da cene zlata ne skaču odmah nakon geopolitičkih događaja, ali da postojani porast rizika dovodi do rasta cena tokom vremena. Važnu ulogu ima i to koje su zemlje uključene u konflikt – razvijene ekonomije imaju daleko veći uticaj na globalni ekonomski sistem”, objašnjava naš sagovornik i dodaje da, ako tenzije na Bliskom istoku potraju ili eskaliraju, može da se očekuje jači skok traženje.

U protekle četiri godine svet su potresle brojne krize, pandemija, ratovi, među kojima sukob između Ukrajine i Rusije, pa globalne trgovinske tenzije i poslednji, sukob između Izraela i Irana.

“Tokom svih tih turbulentnih perioda, fizičko investiciono zlato se dosledno pokazalo kao krajnje sigurno utočište, nadmašivši većinu drugih investicionih instrumenata”, podvlači Hristov. „Od pandemije pa nadalje pokazalo se da tradicionalne investicione strategije – poput 60/40 portfolija (60% akcije, 40% obveznice) više ne donose stabilne prinose na duži rok.“

Prema njegovim rečima, i države se ponašaju slično. Centralne banke sistematski povećavaju svoje rezerve zlata.

“Od 2025. godine, investiciono zlato je i zvanično prepoznato kao najpoželjnija imovina među centralnim bankama. Zemlje – naročito one sa visokim prihodima – prilagođavaju svoje devizne rezerve tako što povećavaju udeo zlata kao strateški odgovor na geopolitičke rizike. Kada je reč o Srbiji, koja je ekonomski i politički povezana i sa Evropskom unijom i sa regionalnim tržištima, možemo videti da su odluke Narodne banke Srbije o povećanju zlatnih rezervi u skladu sa politikom Poljske, Češke i Mađarske”, kaže Hristov i dodaje da ako tenzije na Bliskom istoku potraju ili dodatno eskaliraju, može se očekivati i porast potražnje za zlatom, i globalno i u Srbiji, podstaknuto izbegavanjem rizika, manjkom poverenja u fiat valute tokom kriza i percepcijom zlata kao stabilne i neutralne imovine.

“Isti trend primećujemo i među lokalnim stanovništvom. Sve više pojedinaca se odlučuje da investira u zlato i sve više ih je svesno njegovih dugoročnih prednosti. Svake godine vidimo konstantan rast novih investitora” – navodi naš sagovornik.

Zlato je sigurna luka

Prema rečima Hristova, zlato se naziva “sigurnom lukom” jer omogućava da mirno spavate, znajući da je vaša imovina zaštićena.

“Ono zadržava svoju vrednost kroz vreme, naročito u periodima inflacije. Što je inflacija viša, to cena zlata obično više raste. Takođe, posedovanje fizičkog zlata znači da ste izvan tradicionalnog monetarnog sistema, što mnogima daje osećaj slobode i nezavisnosti”, kaže naš sagovornik.

Domaći kupci zlata rado kupuju dukate, ali i poluge.

“Naši klijenti su i fizička i pravna lica. Dok su pojedinci i dalje većina, primećuje se značajan porast interesovanja kompanija i institucija. Ovaj trend ukazuje na širu svest i prihvatanje zlata kao strateške imovine”, kaže Hristov i naglašava da trenutno imaju atraktivan program pretplate.

“Ko kupi po jednu zlatnu polugu od 1 gram mesečno tokom 12 meseci, dobija 13. na poklon. To znači da ulažu oko 110 evra mesečno i na kraju imaju 13 grama zlata po ceni 12. To je idealan način za početnike da testiraju tržište, steknu samopouzdanje i iz prve ruke iskuse kako funkcioniše ulaganje u zlato”, zaključuje naš sagovornik.

Još jači skok cene zlata mogao bi da se dogodi, kako analitičari kažu, ako bi ultra-bogate osobe i porodični investicioni fondovi koji imaju samo 1-2% alokacije u zlato, odlučile da povećaju ulaganja u plemenite metale.

“Takve odluke bi značile milijarde dolara koje ulaze na globalno tržište zlata, što bi vršilo snažan pritisak na rast cena žutog metala.”

Ostali naslovi

TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu