Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kafa je osvojila svet, a evo kako u njoj može da se uživa na održiv i odgovoran način

Zanimljivosti
Srpska ekonomija

Jedni kažu da novac pokreće svet, a drugi bi se zakleli da je to ipak kafa bez koje ne mogu da zamisle dan. Nekada malo poznati delikates danas za veliki deo čovečanstva predstavlja prvo jutarnje „gorivo“, čije ispijanje predstavlja svojevrstan ritual uživanja u trenutku. Prevedeno u brojke, širom planete se svakog dana popije više od 2.5 milijardi šoljica „crnog napitka“, dok se u samo jednoj sekundi konzumira čak 6.000 šoljica NESCAFÉ kafe, koja je nedavno obeležila svoju 85. godišnjicu.

Svako je voli i doživljava na sopstveni način, ali je kafa svuda prepoznata kao mnogo više od tek željene doze kofeina. Ona je način povezivanja sa drugim ljudima i upravo je to iskustvo doprinelo njenoj globalnoj popularnosti.

Simbol gostoprimstva i uživanja

U regijama iz kojih je potekla, kafa je simbol gostoprimstva. Etiopljani su prvi otkrili stimulativne efekte napitka iz zrna arabike, koji je i danas važan deo njihove tradicije. Pripremaju ga satima, a ritual zvani Bunna započinje pranjem zrna. Čista zrna se peku na peći, potom drobe, pa stavljaju u posudu u koju se do vrha sipa ključala voda.

Izvan afričkog kontinenta, najposvećeniji uživaoci kafe bili su islamski mistici u Jemenu koje je održavala budnim do kasno u noć tokom verskih obreda. Nakon što su je sirijski trgovci doneli u Istanbul, brzo se širila Bliskim istokom za vreme Otomanskog carstva. Zapadni trgovci su je odatle u 17. veku nosili u svoje domovine, pa dalje u kolonije. U Turskoj je i danas važan element u svakodnevnom životu iako je čaj omiljeniji i češće konzumiran napitak. Veruje se da ispijanje kafe s nekim garantuje dugovečno prijateljstvo. Često je začinjena cimetom ili karanfilićem, a tradicionalna se služi u ibricima. Takozvana „turska kafa“ se danas više pije kod nas i u Grčkoj.

Kao narod koji je prvi doneo kafu u Evropu i način pripreme pretvorio u magiju, Italijani s pravom svoju kafu smatraju veoma posebnom. Piju uglavnom jak i bogat espreso iz malih šoljica u svako doba dana, ali vode računa da kratki espreso popiju iz najviše dva gutljaja.

U Evropi po količini ispijene kafe prednjače Finci. Piju je u svako doba dana, uglavnom filter kafu, mada imaju i neke, za naše pojmove nespojive kombinacije. Specijalitet kaffeost pravi se tako što se vrela kafa sipa preko kockica sira.

Šveđani imaju svoj ritual pod nazivom fika, koji je mnogo više od pauze za ispijanje kafe s cimet rolnicama. Najvažnija je prilika za povezivanje sa drugima. Imati vremena za drugog je suštinski važno i možda je to razlog zašto su Šveđani uvek visoko kotirani na listama najsrećnijih ljudi na planeti.

Francuzi šoljicu jake kafe mešaju sa mnogo vrućeg mleka i piju je iz velikih šoljica. Tako je nastao café au lait, koja se danas može naći i kod nas u obliku NESCAFÉ Dolce Gusto kapsula. Uz nju, naravno, najbolje ide kroasan.

Irci su, pak, zaslužni za jednu od globalno popularnijih varijanti koja se pravi od vrućeg espresa, šećera i viskija, uz dodatak kremastog šlaga na vrhu.

Ključ spasa kafe je u održivoj proizvodnji

Kako su mirisom kafe sve više opčinjene i zemlje u kojima se tradicionalno pije čaj, poput Kine, ona bi uskoro mogla da postane najpopularniji napitak na svetu. Štaviše, postoje predviđanja da će do 2050. broj uživalaca kafe porasti za čak 50 odsto. Ipak, postoje prepreke ovoj rastućoj popularnosti kafe, na prvom mestu brzonapredujuće klimatske promene koje prete da desetkuju postojeće zasade ove kulture.

Arabika je naročito osetljiva na toplotu i padavine što znači da rastuće temperature i nepredvidive vremenske prilike ugrožavaju njen dugoročni opstanak. Upravo iz tog razloga, Nestlé, kao jedan od najvećih proizvođača kafe na svetu, više od 10 godina preduzima korake kako bi u aromama arabike i robuste mogle da uživaju i buduće generacije. Zahvaljujući strategiji održivog uzgoja kafe pod nazivom NESCAFÉ Plan, već od 2022. godine 100 odsto kafe za proizvodnju ovog brenda uzgajano je na odgovoran i održiv način, emisije ugljen-dioksida po toni
proizvoda su od 2010. do 2020. godine opale za 46 odsto, a proizvodnja u fabrikama se vrši uz 53 odsto manju potrošnju vode.

Usled opasnosti da oko 125 miliona ljudi, koliko živi od uzgoja kafe, bude ugroženo zbog klimatskih promena, najveća prehrambena kompanija na svetu unapredila je svoj plan za period do 2030. godine u čijem središtu se nalazi prelazak na uzgoj kafe po principima regenerativne poljoprivrede, koji će poboljšati produktivnost farmi, povećati prihod proizvođača kafe i dodatno smanjiti emisije ugljen-dioksida u sektoru poljoprivrede. Osim toga, NESCAFÉ fabrike širom sveta energiju dobijaju koristeći potrošeni talog kafe kao biogorivo i time smanjuju otpad i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Potrošeni talog kafe čini oko 20 odsto ukupne energije koju fabrika koristi i to je samo jedan od razloga zašto NESCAFÉ, čijih se milion šoljica dnevno popije u Srbiji, nosi epitet najodrživijeg brenda kafe na svetu.

Ostali naslovi

Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu