Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svetska populacija dostigla osam milijardi

Ujedinjene nacije
Srpska ekonomija

Dok svetska populacija dostiže 8 milijardi, potrebno preispitivanje populacionih politika u regionu – UNFPA.

,,Današnja prekretnica i dalji rast svetske populacije koja dostiže 8 milijardi ne sme da potisne u drugi plan potencijalno ozbiljne posledice sa kojima bi se države sa sve manjim brojem stanovnika mogle suočiti, ako ne razmisle o načinu na koji se bave demografskim promenama”, saopštila je danas Florens Bauer, direktorka Regionalne kancelarije Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

Globalno gledano, rast stanovništva je značajno usporen i počeo je da se preokreće u sve većem broju država, većinom u centralnoj i istočnoj Evropi, gde su kombinacija migracija i niskih stopa fertiliteta uticale na smanjenje broja stanovnika. Ako se ova situacija ne reši, mogla bi da utiče na budući razvoj ekonomija, infrastrukture i društva u celini. Projekcije pokazuju da će se stanovništvo Srbije do sredine XXI veka smanjiti za 1,4 miliona ili jednu petinu. Do 2041. godine skoro svaka četvrta osoba u Srbiji imaće više od 65 godina. Pad stanovništva će pogoditi celu državu, ali neće jednako pogoditi sve njene delove. Do polovine veka, najmanje će pogoditi Beograd koji će izgubiti 3,8% stanovnika, dok će najviše izgubiti jugoistočna Srbija preko 40%1 .

„U svojim odgovorima na smanjenje broja stanovnika, vlade imaju tendenciju da se fokusiraju na povećanje nataliteta i davanje finansijskih podsticaja ljudima da imaju više dece“, rekla je gospođa Bauer i naglasila da smo imali priliku da vidimo da ovakve mere ne funkcionišu.

"Ono što je potrebno je širok spektar mera koje ljudima olakšavaju da grade budućnost u svojoj državi, umesto da traže prilike na drugim mestima, kao i da imaju onoliko dece koliko žele. ,,Ovo zahteva preispitivanje načina na koji države pristupaju demografskim promenama”, istakla je gospođa Bauer i dodala da je potrebno da se udaljimo od preteranog naglašavanja broja i percepcije pretnji i da počnemo da posmatramo demografske promene kao priliku za izgradnju jačih i inkluzivnijih društava.

Veliki broj ljudi napušta svoje države da bi radili na nekim drugim mestima, stopa nataliteta je na niskom nivou, a istočna Evropa je bila prva svetska regija koja je doživela kontinuirani pad broja stanovnika tokom poslednjih decenija. Trenutno sve osim jedne od deset državau kojima se najbrže smanjuje broj stanovnika nalaze se u centralnoj i istočnoj Evropi.

„Naravno, brojevi su važni, ali preokupacija porastom i padom broja stanovnika može odvratiti pažnju od onoga što je zaista važno, a to je stvaranje društva u kojem ljudi žele da žive i zasnivaju porodice”, naglasila je gospođa Bauer.

Dokazi sugerišu da će dobra kombinacija javnih politika najverovatnije napraviti razliku. Ovo uključuje značajnu podršku porodicama koju mogu da koriste muškarci i žene, mere koje će ženama i muškarcima olakšati usklađivanje rada i roditeljstva, bolju podršku za brigu o deci, proširenje mogućnosti zapošljavanja i stanovanja za mlade ljude i pravednu raspodelu brige i zadataka u domaćinstvu između muškaraca i žena. Jačanje inkluzije je takođe ključno za osposobljavanje država za demografske promene. Ovo uključuje uklanjanje barijera za žene, starije ljude, migrante i najmarginalizovanije grupe da u potpunosti doprinesu ekonomiji i javnom životu. 

UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija, podržava vlade kroz svoj Program demografske otpornosti u razvoju sveobuhvatnih politika za rešavanje demografskih promena zasnovanih na dokazima i ljudskim pravima. Decenija demografske otpornosti pokrenuta je na Ministarskoj konferenciji „Oblikovanje demografske budućnosti Evrope“ u Sofiji 1-2. decembra 2021. kako bi se podstakla akcija koja omogućava državama da napreduju u svetu ubrzanih demografskih promena. 

 

Ostali naslovi

Beč: Poslednji dani Pompeje uživo
Srpska ekonomija
U Bečkoj dvorani Marxhalle otvorena je izložba „Poslednji dani Pompeje“ pre njenog uništenja. Uz pomoć virtuelne stvarnosti, izložba pokušava da spoji istoriju i zabavu. Erupcija Vezuva dovela je 79. godine do jedne od najvećih i verovatno najfascinantnijih katastrofa antičkog doba, do uništenja grada Pompeje
Austrija na šestom mestu u svetu po potrošnji kafe
Srpska ekonomija
Posle vode, kafa je najčešće konzumirano piće na svetu. Svaki dan se popije oko 2,6 milijardi šoljica kafe. Najviše kafe popije se u Luksemburgu, gde godišnja potrošnja kafe iznosi 8,47 kilograma po glavi stanovnika, dok je Austrija sa 5,73 kilograma na šestom mestu. U bečkim kafeima može se naručiti više od 40 različitih vrsta kafe
Bečki fakultet za ekonomiju i biznis ponovo u svetskom vrhu
Srpska ekonomija
Fakultet za ekonomiju i biznis u Beču (WU) se ove godine ponovo našao u svetskom vrhu na rang listi britanskog instituta „Kvakareli Simonds“ (QS) u oblasti „Business Master Programme“. Pet master programa na engleskom jeziku uspelo je da se izdvoji među jakom međunarodnom konkurencijom
Stručnjaci analiziraju hiljadugodišnju poplavu na rečici Vinflus
Srpska ekonomija
Celokupni sistem brana u i oko Beča je projektovan za kapacitet protoka do 14.000 kubnih metara vode u sekundi, što je približno najvećoj ikad zabeleženoj poplavi u srednjoj Evropi iz 1501. godine. Normalno, kroz Beč teče oko 2.000 kubnih metara vode u sekundi pri srednjem vodostaju
Miris koji budi sećanja
Srpska ekonomija
Ima nešto magično u tom mirisu, nešto što budi uspomene i stvara osećaj prijatnosti i sigurnosti. Sećam se, još kad sam bila dete, bakine kuhinje koja je uvek odisala toplinom i aromom sveže skuvane kafe. Taj miris nije bio samo najava novog dana, već i simbol mnogih početaka, deljenja nezaboravnih trenutaka i povod razgovora
Revolucionarni keramički 3D štampani implant vilice
Srpska ekonomija
Prvi put u svetu jednom pacijentu je ugrađen keramički implant vilice iz 3D štampača ispod pokosnice. Nova metoda treba da pomogne da se izbegnu složene transplantacije kosti. Implant vilice je potreban, na primer, nakon ukljanjanja delova vilice zbog tumora ili kod teške atrofije vilice
ChatGPT pogodan za biomedicinske simulacije
Srpska ekonomija
Model veštačke inteligencije (VI) GPT-4, poznat po svojoj primeni u ChatGPT-u, pokazuje značajne sposobnosti u biomedicinskom istraživanju i može se koristiti na raznovrsne načine za simulacije. Simulator je razvijen na Medicinskom fakultetu u Beču
Srbi očekuju pet zlatnih medalja
Srpska ekonomija
Istraživanje koje je sproveo CEPER o interesovanju za predstojeće Letnje olimpijske igre otkriva različite nivoe entuzijazma širom 12 evropskih zemalja. Studija pokazuje da su Mađari najoptimističniji, sa 16% onih koji su sigurni da će njihova zemlja osvojiti više od 10 zlatnih medalja
Francuske kompanije spremne za Olimpijske igre
Srpska ekonomija
Ovog leta će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, a pored samog grada i francuske kompanije se spremaju da dočekaju brojne sportiste i posetioce igara. Kao predstavnik francuskog stila života u oblacima i Air France je pripremio besplatan program za sve putnike koji se u Pariz upute tokom trajanja Olimpijskih igara
Veštačka inteligencija u avio-industriji
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija (VI) nije budućnost čovečanstva, već realnost u kojoj živimo. Ona ima široku primenu u različitim industrijama, pa tako i u avio-industriji. VI zaokuplja pažnju stručnjaka i javnosti, a često se otvara i pitanje njene etičke upotrebe