Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji

Nema više džeparca
Srpska ekonomija

Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje. Mnoga deca mlađa od osam godina već znaju kako samostalno da obave kupovinu putem interneta. Do desete godine, mnoga deca su već savladala osnove programiranja i alata veštačke inteligencije. Ali kada i kako počinju da unovčavaju svoje digitalne aktivnosti?

Jedan od trendova poslednjih godina pokazuje da za sve veći broj dece internet nije samo mesto za trošenje džeparca i zabavu. To je platforma za samoizražavanje i kreativnu zaradu. Na primer, više od 70% mladih u SAD i Evropi tvrdi da im je važno da imaju sopstvene prihode, a 42% tinejdžera već zarađuje novac na internetu.

Ali kako deca iz generacije Alfa širom sveta zarađuju svoje prve digitalne prihode i sa kojim sajber pretnjama se suočavaju?

Blogovanje

„Kidfluenseri“ sa brojnim pratiocima i ugovorima sa velikim brendovima postali su zaštitni znak trenutne blogosfere. Zbog originalnog sadržaja, sposobnosti da se isprate najnoviji trendovi, kao i živopisnih slika i stvarnih priča, dečiji blogovi brzo stiču popularnost.

Broj pratilaca na YouTube, Instagram i TikTok nalozima pet najvećih dečijih influensera u svetu u nekim slučajevima dostiže stotine miliona. Njihov prosečan godišnji prihod meri se milionima dolara (zarada najuspešnijih influensera kreće se od 10 do 30 miliona dolara), a većina njih još uvek nisu ni tinejdžeri.

Najčešći način da dete unovči svoj blog jeste putem ugovora o oglašavanju. Poslednjih godina, strategije promocije mnogih brendova usmerenih na decu uglavnom se baziraju na saradnji sa mladim blogerima. I svetski poznate kompanije kao što su Mattel, Hasbro ili Lego, kao i manji lokalni brendovi, pokazuju interesovanje za dečije blogovanje. Čak i influenseri sa relativno malom publikom mogu privući neke oglašivače.

Takođe, deca koja se bave blogovanjem mogu biti izložena potencijalnim sajber rizicima. Napadači mogu u ime navodnih predstavnika brendova slati fišing poruke koje izgledaju kao ponude za saradnju. Klikom na link ili otvaranjem priloženog dokumenta u takvim imejlovima/porukama može doći do preuzimanja malvera na uređaj deteta, što može dovesti do gubitka ličnih podataka, novčanih gubitaka i krađe naloga. Kako bi prevarili korisnike, napadači prave lažne stranice brendova koje izgledaju gotovo identično pravim. Mladi blogeri i njihovi roditelji, koji su često njihovi menadžeri, bi trebalo da pažljivo proveravaju poruke od nepoznatih pošiljalaca, verifikuju izvore i linkove, kao i da koriste pouzdano sajber bezbednosno rešenje koje sprečava klik na zlonamerne linkove.

Onlajn gejming

Kada je reč o deci i gejmingu, diskusija se obično svodi na to koliko novca i vremena deca troše na onlajn igre. Međutim, mnogi mladi gejmeri su pronašli način da unovče svoju omiljenu aktivnost: kodiranje, pisanje recenzija, testiranje igara i „skin klađenje“ samo su neki od primera kako deca mogu zarađivati kroz igre. Mali broj njih mogu čak postati profesionalni takmičari u sajber sportovima i učestvovati na regionalnim i međunarodnim turnirima, što im omogućava da osvoje velike novčane nagrade. Na primer, najmlađi pobednik u istoriji Internacionalnog Dota 2 šampionata imao je samo 16 godina u tom trenutku.

Mlađi igrači postepeno preuzimaju onlajn gejming prostor, a u nekim svetski poznatim igrama kao što su Roblox ili Minecraft njihov broj prelazi 40% svih korisnika. Istovremeno, takve popularne igre često postaju meta napadača i prevaranata. Na primer, kompanija Kaspersky je utvrdila da je broj mladih igrača koji su bili meta sajber kriminalaca u onlajn igrama porastao za 30% u prvoj polovini 2024. u poređenju sa 2023. godinom.

Kako deca ubrzano unapređuju svoje gejming veštine i unovčavaju ih, tako raste i potreba za proaktivnim koracima kako bi se sačuvala ova vrsta digitalnog prihoda. Neki od ključnih saveta za bezbednost u onlajn igrama su kreiranje jakih i sigurnih lozinki i izbegavanje preuzimanja sa nepouzdanih izvora. Zaštita finansijskih i ličnih podataka predstavlja osnovno pravilo za očuvanje onlajn zarade.

Kriptovalute i onlajn prodaja

Trgovina kriptovalutama i prodaja predmeta onlajn postaju sve popularniji među decom, uprkos postojećim ograničenjima koja štite mlade.

Trgovanje kriptovalutama je proces kupovine i prodaje virtuelnog novca radi ostvarivanja profita na promenama cena. Pravni propisi o kriptovalutama razlikuju se od zemlje do zemlje. U većini država gde je trgovina kriptovalutama zvanično dozvoljena, ne postoji zvanična zabrana za maloletnike da obavljaju kripto transakcije. Ipak, velike platforme za trgovanje kao što su Binance ili Coinbase zahtevaju da korisnici imaju najmanje 18 godina da bi otvorili nalog. Međutim, postoje različite alternativne opcije, poput specijalnih naloga koje postavljaju i kontrolišu roditelji ili specijalizovanih platformi Crypto For Kids. Glavni uslov u tim slučajevima jeste da sve transakcije budu odobrene i nadgledane od strane roditelja ili staratelja.

Pravila su gotovo ista i za prodaju predmeta na internetu. Deca mogu slobodno koristiti platforme kao što su eBay i Amazon za prodaju igračaka, knjiga, odeće, pa čak i ručno izrađenih predmeta. Da bi izbegli blokiranje naloga, profile moraju kreirati roditelji ili dati zvaničnu dozvolu.

Transakcije na internetu obično su povezane sa platnom karticom ili onlajn novčanikom, što privlači pažnju prevaranata. Analiza sajber bezbednosti kompanije Kaspersky pokazuje da su lažni linkovi i veb-sajtovi koji služe za krađu bankovnih podataka korisnika ili preuzimanje naloga i kripto novčanika popularne prevare u svetu kriptovaluta. Deca, kao i njihovi roditelji, bi trebalo da budu vrlo pažljivi pri unosu ličnih podataka, PIN kodova ili lozinki na internetu i da uvek dobro provere specijalne ponude. Kako bi se smanjio rizik od gubitka novca, ključno je koristiti rešenja za zaštitu onlajn plaćanja koja otkrivaju zlonamerne linkove i sprečavaju presretanje podataka o kreditnim karticama.

Sve u svemu, primetan je rast finansijske nezavisnosti dece na internetu. Digitalna tehnologija već čini "dečje prihode" uobičajenom praksom koja značajno oblikuje onlajn navike generacije Alfa sa jedne strane. Sa druge strane, digitalni svet zahteva od dece da imaju zaista odrasli pristup svim potencijalnim sajber rizicima, kako bi njihovo digitalno iskustvo bilo još pozitivnije i sigurnije.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...