Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Marina Abramović u bečkoj Albertini

Beč
Foto: four-crosses_2019© Courtesy of the Marina Abramović Archives Bildrecht Wien 2025
Srpska ekonomija

Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa. Njena rana serija performansa „Ritam“ povezivala je koncept i telesnost, izdržljivost i empatiju, saučesništvo i gubitak kontrole, pasivnost i opasnost. Već tada je istraživala teme vremena, tišine, energije i pojačane svesnosti koja se javlja kroz dugotrajne performanse, teme koje su prisutne u celokupnom njenom radu. Telo joj je bilo i subjekt i medijum. Izlažući sebe bolu, potpunoj iscrpljenosti i opasnosti, testirala je sopstvene fizičke i psihičke granice, uvek u potrazi za emocionalnom i duhovnom transformacijom.

Marina Abramović (rođena 1946. u Beogradu) jedna je od najznačajnijih savremenih umetnica. Smatra se začetnicom moderne performans-umetnosti i svojim legendarnim nastupima upisala se u istoriju umetnosti. Počev od ranih 1970-ih u Beogradu, tokom više od 50 godina duge karijere, Abramović je performans učvrstila kao važnu umetničku formu u okviru vizuelne umetnosti. Već 1978. godine nastupila je u Beču (na Međunarodnom festivalu performansa).

Od 1976. do 1988. godine Abramović je nastupala zajedno sa svojim životnim partnerom Ulayem (1943–2020). Nakon toga stvarala je samostalne radove koji su se više fokusirali na interakciju s publikom, objekte koji pozivaju na učešće, i performanse poput „Umetnik je prisutan“, tokom kojeg je 2010. godine u „Muzeju moderne umetnosti“ u Njujorku gotovo tri meseca, osam sati dnevno, pružala posetiocima priliku da sede naspram nje u tišini po jedan minut. Ovaj performans doneo joj je svetsku slavu i široku prepoznatljivost.

Za retrospektivu su u saradnji s umetnicom osmišljene posebne prostorne celine. U njima su predstavljeni njeni rani radovi nastali u Beogradu, prvi samostalni performansi, saradnja s Ulayem i njihovi čuveni zajednički nastupi, „Privremeni predmeti za ljudsku upotrebu“ koji su označili početak njene druge samostalne faze, spektakularni performans „Balkanski barok“ za koji je 1997. godine na Venecijanskom bijenalu dobila Zlatnog lava, kao i noviji video radovi i skulpturalna dela. Na izložbi će biti prikazana i instalacija „Četiri krsta“ (2019).

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima