Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Istine i zablude o zlatu

Mitovi i legende
Srpska ekonomija

Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore. Među njima se izdvojilo pet najvećih mitova koji prete da se ukorene kao istina.

1. Zlato (ni)je teško prodati

Mit da je zlato teško prodati zasniva se na činjenici da ljudi ne razlikuju investiciono zlato i nakit. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je investiciono, odnosno monetarno zlato visoke čistoće lako zamenjivo za novac i da služi za pretvaranje operativnog novca u trajnu vrednost.

- Poslednjih 10 godina ulaganje u investiciono zlato sve je popularnije i sve više ljudi deo svoje ušteđevine, ili viška novca ulaže u njega, shvatajući da je to način da ga sučuvaju od inflacije - kaže Pavlović.

Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato i srebro“ savetuje kupovinu likvidnijih proizvoda od svetski poznatih proizvođača, kao i kod pouzdanih trgovaca, koji po pravilu i otkupljuju komade po istoj ceni.

- Fizičko investiciono zlato u obliku poluga i kovanica standardizovan je proizvod koji se lako prodaje, kako u Srbiji, tako i širom sveta. Proizvode se po istim parametrima LBMA (London Bullion Market Association) najvećeg autoriteta u svetu plemenitih metala. Svetski renomirani proizvođači poput švajcarskih rafinerija (Valcambi, PAMP, Argor-Heraeus) i državnih kovnica (Austrijska, Britanska kraljevska kovnica) garantuju kvalitet i likvidnost. Takvo zlato nije teško prodati - objašnjava Hristov.

Prema njegovim rečima, tržište investicionog zlata stalno raste, a popularni zlatnici, poput Bečke filharmonije su u više navrata bili najprodavaniji zlatnici u svetu, od Japana, do Evrope i Severne Amerike.

2. Investiciono zlato (ni)je samo za bogate

Ovo je jedan od glavnih mitova o investicionom zlatu. Stručnjaci kažu da je zabluda kako je ovo proizvod koji samo imućni mogu sebi da priušte.

- Baš suprotno! Zlato je investicija za gotovo svaki džep - tvrdi Hristov. - Investiciono zlato dolazi u različitim veličinama, pa je minimalna investicija poluga od jednog grama, koja po trenutnim tržišnim cenama košta oko 100 evra.

Proizvodi idu od jednog grama, pa do kilograma. Mogu da se uklope pojedinci raznih budžeta. Procentualna promena cene na berzi je ista bio to proizvod od jednog grama ili 1.000 puta veći.

3. Zlato (ni)je loša investicija

Prema rečima Zorana Pavlovića istina je da ulaganje u akcije ili investicione fondove može da donese veću dobit, ali osim što podrazumeva mnogo veća ulaganja da bi se ostvarila vrednost, zahteva i spremnost na rizik, ali i mnogo veće znanje.

Hristov dodaje da, iako akcije na berzi donose dividende, dodatnu zaradu pored same vrednosti akcije, nisu sigurna investicija. Zlato se tretira kao sigurna investicija u poređenju sa ostalim. Zato i narodne banke širom sveta povećavaju rezerve.

- Glavni cilj zlata nije brza zarada ili bogaćenje preko noći, već funkcija diverzifikacije, zaštite od inflacije i forma dugoročne štednje u sredstvu koje vremenom dobija na vrednosti - kaže Hristov, a Pavlović savetuje da je najbolja raspodela sredstava po principu - trećina u visokorizične akcije, trećina u recimo sigurne državne obveznice, a trećina u zlato.

Kako naši sagovornici kažu, nije pitanje da li kupiti akcije ili zlato već je tajna u balansiranom portfoliu.

- Diverzifikovan portfolio štiti od tržišne volatilnosti i nestabilnosti. Najbolji primer ovoga je finansijska kriza 2008. godine, kada je američka berza S&P 500 izgubila 50% svoje vrednosti, cena zlata je skočila za 25%, jer ono najjače blista u kriznim vremenima. Investitor koji je 2008. uložio i u berzu i u zlato, uspeo je da sebe donekle zaštiti od ovog tržišnog pada, dok su investitori koji su investirali samo u berzu, dosta izgubili - objašnjva Hristov.

4. Zlato (ni)je kratkoročna investicija za špekulacije

Zoran Pavlović ukazuje da zlato ima dugotrajnu vrednost i da predstavlja trajno ulaganje.

- Nedavno sam kupio unuci 10 grama zlata sa željom da tu polugu sačuva, a kako je zlato za strpljive, verujem da će jednog dana ovaj poklon da vredi mnogo više – kaže Pavlović.

Da je zlato pre svega dugoročna forma štednje i čuvar vrednosti od inflacije, a ne sredstvo za kratkoročnu špekulaciju tvrdi i Hristov.

- Ovo možemo i videti ako analiziramo cenu zlata u proteklih 50 godina. Ona dugoročno raste, i od sedamdesetih godina do danas je porasla za oko 6.500 odsto. Bilo je perioda naglog rasta cene i perioda stagnacije. Na primer, od 2012. do 2019. cena je stagnirala. To je bilo vreme niske inflacije, stabilnog svetskog tržišta i niske geotenzije. U ovakvoj atmosferi investitori su ulagali u druga sredstva radi veće zarade, što je dovelo do stagnacije u ceni zlata. Ali od 2020. godine do danas, cena zlata vrtoglavo raste, zbog pandemije, rata u Ukrajini i najbitnije od svega, ekstremne inflacije. Dakle, da je neko špekulisao kratkoročno o ceni zlata u proteklih 10 godina, ne bi dobro prošao, za razliku od onog ko je zlato tretirao kao dugoročnu višegodišnju štednju - podvlači Hristov.

5. Ulaganje u zlato (ni)je komplikovano

Iako laici smatraju da je ulaganje u fizičko investiciono zlato komplikovano Hristov ukazuje da je zapravo vrlo jednostavno i da je čak lakše u poređenju sa drugim investicijama. Potrebno je samo da se investitor informiše, upozna sa proizvodima i razazna šta najviše odgovara njegovom finansijskom planu.

Pavlović dodaje da je dovoljno da se na internetu proveri koja je berzanska cena za finu uncu od 34,5 grama, nakon toga sama kupovina je podjednako laka kao kupovina bilo kog drugog proizvoda u prodavnici.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...