Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stručnjaci analiziraju hiljadugodišnju poplavu na rečici Vinflus

Beč
Foto: Wienfluss (c) Janine Kokesch
Srpska ekonomija

Nakon povlačenja ogromnih količina vode u bečkoj rečici Vinflus, gradski sekretarijat za vode Beča analizirao je postojeće podatke. Prema aktuelnim informacijama tokom vikenda se dogodila hiljadugodišnja poplava na rečici Vinflus. Veće štete u gradskom području su sprečene zahvaljujući ogromnim retenzionim bazenima koje Beč ima. Na zapadu Beča u oblasti Auhof postoji šest takvih bazena sa ukupnim kapacitetom od 1.160.000 m3. Tokom obilnih padavina, voda se zadržava u bazenima i kasnije se kontrolisano ispušta. Ovo zahteva mnogo iskustva i veštine od strane zaposlenih iz Sekretarijata za vode. Trenutno se zajedno sa stručnjacima vrši analiza gde još postoji potencijal za poboljšanje zaštite od poplava na rečici Vinflus.

Vinflus izvire u zapadnom delu Bečke šume. Na putu od oko 15 kilometara prolazi kroz ukupno devet bečkih opština i uliva se u Dunavski kanal kod zgrade Uranije. Sliv rečice se geološki nalazi u tzv. flišnoj zoni Bečke šume. Zbog sastava od gline i kamena, podloga ima nisku vodopropusnost, zbog čega se nivo vode u rečici Vinflus tokom jakih padavina brzo povećava i može da dostigne vrh zidova i trasu metroa. Na prelazu iz 19. u 20. vek, rečica je regulisana radi poboljšanja zaštite grada od poplava. U normalnim uslovima reka ima protok od oko 200-500 litara vode u sekundi. Tokom poplava, ova količina može porasti na preko 440.000 litara vode u sekundi.

Auhof-bazeni su izgrađeni kao ključni deo regulacije rečice Vinflus između 13. i 14. bečke opštine i štite grad Beč od brzih poplavnih talasa. U slučaju poplava, višak vode se privremeno zadržava u bazenima kako bi se sprečilo izlivanje preko obala rečice u gradskom području. Poslednji put je nivo rečice bio na nivou od prošle nedelje 1951. godine. Zaštita od poplava sa Dunavskim ostrvom i kanalom Nojdonau kao otpušnim kanalom je savršeno funkcionisala tokom aktuelne poplave, rekao je šef sekretarijata za vode, Gerald Lev.

Celokupni sistem brana u i oko Beča je projektovan za kapacitet protoka do 14.000 kubnih metara vode u sekundi, što je približno najvećoj ikad zabeleženoj poplavi u srednjoj Evropi iz 1501. godine. Normalno, kroz Beč teče oko 2.000 kubnih metara vode u sekundi pri srednjem vodostaju. Trenutna poplava Dunava odgovara poplavi koja se dešava jednom u 50 do 70 godina sa protokom od oko 10.000 kubnih metara vode u sekundi.

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa