Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji

Nema više džeparca
Srpska ekonomija

Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje. Mnoga deca mlađa od osam godina već znaju kako samostalno da obave kupovinu putem interneta. Do desete godine, mnoga deca su već savladala osnove programiranja i alata veštačke inteligencije. Ali kada i kako počinju da unovčavaju svoje digitalne aktivnosti?

Jedan od trendova poslednjih godina pokazuje da za sve veći broj dece internet nije samo mesto za trošenje džeparca i zabavu. To je platforma za samoizražavanje i kreativnu zaradu. Na primer, više od 70% mladih u SAD i Evropi tvrdi da im je važno da imaju sopstvene prihode, a 42% tinejdžera već zarađuje novac na internetu.

Ali kako deca iz generacije Alfa širom sveta zarađuju svoje prve digitalne prihode i sa kojim sajber pretnjama se suočavaju?

Blogovanje

„Kidfluenseri“ sa brojnim pratiocima i ugovorima sa velikim brendovima postali su zaštitni znak trenutne blogosfere. Zbog originalnog sadržaja, sposobnosti da se isprate najnoviji trendovi, kao i živopisnih slika i stvarnih priča, dečiji blogovi brzo stiču popularnost.

Broj pratilaca na YouTube, Instagram i TikTok nalozima pet najvećih dečijih influensera u svetu u nekim slučajevima dostiže stotine miliona. Njihov prosečan godišnji prihod meri se milionima dolara (zarada najuspešnijih influensera kreće se od 10 do 30 miliona dolara), a većina njih još uvek nisu ni tinejdžeri.

Najčešći način da dete unovči svoj blog jeste putem ugovora o oglašavanju. Poslednjih godina, strategije promocije mnogih brendova usmerenih na decu uglavnom se baziraju na saradnji sa mladim blogerima. I svetski poznate kompanije kao što su Mattel, Hasbro ili Lego, kao i manji lokalni brendovi, pokazuju interesovanje za dečije blogovanje. Čak i influenseri sa relativno malom publikom mogu privući neke oglašivače.

Takođe, deca koja se bave blogovanjem mogu biti izložena potencijalnim sajber rizicima. Napadači mogu u ime navodnih predstavnika brendova slati fišing poruke koje izgledaju kao ponude za saradnju. Klikom na link ili otvaranjem priloženog dokumenta u takvim imejlovima/porukama može doći do preuzimanja malvera na uređaj deteta, što može dovesti do gubitka ličnih podataka, novčanih gubitaka i krađe naloga. Kako bi prevarili korisnike, napadači prave lažne stranice brendova koje izgledaju gotovo identično pravim. Mladi blogeri i njihovi roditelji, koji su često njihovi menadžeri, bi trebalo da pažljivo proveravaju poruke od nepoznatih pošiljalaca, verifikuju izvore i linkove, kao i da koriste pouzdano sajber bezbednosno rešenje koje sprečava klik na zlonamerne linkove.

Onlajn gejming

Kada je reč o deci i gejmingu, diskusija se obično svodi na to koliko novca i vremena deca troše na onlajn igre. Međutim, mnogi mladi gejmeri su pronašli način da unovče svoju omiljenu aktivnost: kodiranje, pisanje recenzija, testiranje igara i „skin klađenje“ samo su neki od primera kako deca mogu zarađivati kroz igre. Mali broj njih mogu čak postati profesionalni takmičari u sajber sportovima i učestvovati na regionalnim i međunarodnim turnirima, što im omogućava da osvoje velike novčane nagrade. Na primer, najmlađi pobednik u istoriji Internacionalnog Dota 2 šampionata imao je samo 16 godina u tom trenutku.

Mlađi igrači postepeno preuzimaju onlajn gejming prostor, a u nekim svetski poznatim igrama kao što su Roblox ili Minecraft njihov broj prelazi 40% svih korisnika. Istovremeno, takve popularne igre često postaju meta napadača i prevaranata. Na primer, kompanija Kaspersky je utvrdila da je broj mladih igrača koji su bili meta sajber kriminalaca u onlajn igrama porastao za 30% u prvoj polovini 2024. u poređenju sa 2023. godinom.

Kako deca ubrzano unapređuju svoje gejming veštine i unovčavaju ih, tako raste i potreba za proaktivnim koracima kako bi se sačuvala ova vrsta digitalnog prihoda. Neki od ključnih saveta za bezbednost u onlajn igrama su kreiranje jakih i sigurnih lozinki i izbegavanje preuzimanja sa nepouzdanih izvora. Zaštita finansijskih i ličnih podataka predstavlja osnovno pravilo za očuvanje onlajn zarade.

Kriptovalute i onlajn prodaja

Trgovina kriptovalutama i prodaja predmeta onlajn postaju sve popularniji među decom, uprkos postojećim ograničenjima koja štite mlade.

Trgovanje kriptovalutama je proces kupovine i prodaje virtuelnog novca radi ostvarivanja profita na promenama cena. Pravni propisi o kriptovalutama razlikuju se od zemlje do zemlje. U većini država gde je trgovina kriptovalutama zvanično dozvoljena, ne postoji zvanična zabrana za maloletnike da obavljaju kripto transakcije. Ipak, velike platforme za trgovanje kao što su Binance ili Coinbase zahtevaju da korisnici imaju najmanje 18 godina da bi otvorili nalog. Međutim, postoje različite alternativne opcije, poput specijalnih naloga koje postavljaju i kontrolišu roditelji ili specijalizovanih platformi Crypto For Kids. Glavni uslov u tim slučajevima jeste da sve transakcije budu odobrene i nadgledane od strane roditelja ili staratelja.

Pravila su gotovo ista i za prodaju predmeta na internetu. Deca mogu slobodno koristiti platforme kao što su eBay i Amazon za prodaju igračaka, knjiga, odeće, pa čak i ručno izrađenih predmeta. Da bi izbegli blokiranje naloga, profile moraju kreirati roditelji ili dati zvaničnu dozvolu.

Transakcije na internetu obično su povezane sa platnom karticom ili onlajn novčanikom, što privlači pažnju prevaranata. Analiza sajber bezbednosti kompanije Kaspersky pokazuje da su lažni linkovi i veb-sajtovi koji služe za krađu bankovnih podataka korisnika ili preuzimanje naloga i kripto novčanika popularne prevare u svetu kriptovaluta. Deca, kao i njihovi roditelji, bi trebalo da budu vrlo pažljivi pri unosu ličnih podataka, PIN kodova ili lozinki na internetu i da uvek dobro provere specijalne ponude. Kako bi se smanjio rizik od gubitka novca, ključno je koristiti rešenja za zaštitu onlajn plaćanja koja otkrivaju zlonamerne linkove i sprečavaju presretanje podataka o kreditnim karticama.

Sve u svemu, primetan je rast finansijske nezavisnosti dece na internetu. Digitalna tehnologija već čini "dečje prihode" uobičajenom praksom koja značajno oblikuje onlajn navike generacije Alfa sa jedne strane. Sa druge strane, digitalni svet zahteva od dece da imaju zaista odrasli pristup svim potencijalnim sajber rizicima, kako bi njihovo digitalno iskustvo bilo još pozitivnije i sigurnije.

Ostali naslovi

Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja