Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Cigla u zidu – kako pripadnici generacije Z zamišljaju svoju karijeru

Istraživanje
Srpska ekonomija

Pripadnicima Generacije Z digitalne tehnologije predstavljaju koristan alat za nalaženje rešenja za sve probleme, što ne čudi jer su uz ove tehnologije odrasli. Kako pripadnici Generacije Z zamišljaju svoju karijeru, da li maštaju o radu u velikoj kompaniji ili više vole nezavisnost, šta očekuju na radnom mestu – pitanja su koja sve više okupiraju kompanije.

U želji da sazna odgovore, Nestlé Srbija je pozvao studente i mlade diplomce da na sajtu kompanije u formi imejla budućem poslodavcu podele svoja razmišljanja na temu karijere i idealnog radnog mesta. Saznanja će pomoći ovoj, ali i drugim kompanijama, da se približe i pruže podršku generaciji koja će zauzimati sve veći procenat u ukupnom broju zaposlenih. U jednom skorijem istraživanju u SAD, čak 79 odsto anketiranih rukovodilaca nazvalo ih je generacijom sa kojom je najizazovnije saradjivati.

Ispunjenost bez „pregorevanja“
Iako ne postoji sasvim precizna podela, Generaciju Z čine mladi rođeni između 1997. i 2012. godine. „Dženzeri“, dakle, danas imaju između 12 i 26 godina i odrastaju u svetu koji se u socijalno-ekonomskom smislu brzo menja, sa tehnološkim napretkom bez presedana. Čuvena pesma Pink Flojda „Još jedna cigla u zidu“ (Another Brick in the Wall) bila je himna njihovih roditelja, a kroz njenu prizmu danas možemo posmatrati kako nove generacije vide svoju karijeru u eri definisanoj inovacijama i neizvesnošću.

Jasno je da su mladi svesni neophodnosti obrazovanja u ekonomiji koja se sve više zasniva na znanju, ali imaju snažnu želju za obrazovanjem koje je relevantno. Oni teže da budu opremljeni prilagodljivim veštinama koje prevazilaze tradicionalne uloge u poslu i podstiču kreativno razmišljanje, čime razbijaju kalup da budu samo „cigle“ u nefleksibilnom sistemu. Dok su prethodne generacije posao od 9 do 5 prihvatale bez pogovora, pa čak i veličale kult produktivnosti, Generacija Z traži nove modele rada koji će im doneti osećaj ispunjenosti bez „izgaranja“. Preferiraju karijere koje zadovoljavaju njihovu želju za balansom između posla i privatnog života i ostavljaju im prostora da se bave hobijima i posvete svoje vreme drugim aktivnostima. Posao na daljinu, freelance i preduzetništvo za njih su načini da sruše zidove tradicionalnih kancelarijskih prostora, dok im ekspanzija društvenih mreža i ličnih blogova omogućava da pokažu svoje talente i veštine – da nisu samo još jedna obična „cigla u zidu“

„Dženzerima“ posao ne znači samo finansijsku stabilnost. To je i put za lični rast, razvoj i društveni uticaj. Oni teže karijerama koje su u skladu sa njihovim vrednostima i omogućavaju im da se pozabave pitanjima kao što su društveno odgovorne teme, održiv razvoj.

Inovativni i prilagodljivi
A šta na to kažu poslodavci? U već pomenutom istraživanju, kao glavni izazovi ističu se nedostatak tehnoloških veština, truda i motivacije. Pohvalili su njihovu inovativnost i prilagodljivost, kao i to što se ne ustručavaju da iznesu nove ideje i ospore status kvo. Komunikacione veštine su nešto u čemu bi mogli mnogo da napreduju, jer iako su eksperti za digitalne alate, „tanki“ su u interakcijama licem u lice.

Upravo to je jedan od razloga zašto su komunikacija i ostale slične veštine predmet radionica u okviru plaćene prakse za studente Summer’s Cool, koju Nestlé Srbija organizuje svakog leta. Zaključno sa ovom godinom, više od 40 studenata i diplomaca je prošlo ovaj program, kojim Nestlé pruža podršku mladima da poboljšaju svoje poslovne veštine i šanse za zaposlenje. 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta