Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dvostruka upotreba poljoprivrednih površina za proizvodnju struje i hrane

Potencijal za budućnost
Foto: © Wien Energie/Raphael Faschang
Srpska ekonomija

Od 2019. godine bečko energetsko preduzeće Vin Energi (Wien Energie) u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Beču testira dvostruko korišćenje poljoprivrednih površina za proizvodnju solarne energije. Na lokaciji Šaflerhofštrase (Schafflerhofstraße) u 22. opštini već od 2021. godine koristi se oko 400 vertikalno postavljenih dvostranih solarnih panela. Ovi paneli proizvode energiju s obe strane i uz to omogućavaju poljoprivredni uzgoj između njih. Na taj način se istovremeno mogu proizvoditi hrana i zelena energija.

U prvoj godini, uglavnom je korišćena lucerka za poboljšanje zemljišta. U 2022. godini gajene su različite vrste žitarica (ozima pšenica, ozima spelta i ozimi ječam) i soja, koja je već prve godine dala dobre prinose. Ove godine će se eksperiment nastaviti prema principu određenog redosleda u gajenju biljaka. Krajem godine će se konačno analizirati rezultati i odlučiti o daljem razvoju istraživačkog projekta. Vertikalni sistem na lokaciji Šaflerhofštrase je najveći takve vrste u Austriji.

„Da bismo uspeli u energetskoj tranziciji do 2040. godine, potrebna nam je tehnološka kombinacija. Same fotonaponske instalacije na krovovima neće biti dovoljne da zadovolje potrebu za obnovljivom energijom u budućnosti. Da bismo iskoristili sve potencijale, neophodno je odabrati odgovarajuću fotonaponsku instalaciju u skladu s lokalnim uslovima. Instalacije na krovovima, na otvorenim površinama i poljoprivrednim dobrima predstavljaju dobru kombinaciju“, istakao je Mihael Štrebl, predsednik uprave bečkog energetskog preduzeća.

Kombinovanjem proizvodnje električne energije putem solarnih panela i proizvodnje hrane na istoj površini, efiksanost korišćenja zemljišta je veća nego kod jednostavnog obradivog zemljišta. Otprilike 85 odsto površine se koristi za poljoprivrednu, oko 14 odsto za tzv. cvetne staze, dok se oko jedan odsto koristi za postavljanje solarnih panela. Dvostruko koriščenje je ekonomski isplativije od čistog uzgoja biljaka jer poljoprivrednik ostvaruje dodatni prihod od proizvodnje električne energije. Time se postiže veća efikasnost korišćenja zemljišta.

Kako bi se zaštitili solarni paneli od oštećenja tokom poljoprivrednih radova, ostavljen je prostor od oko jednog metra između panela i polja. Deset metara širok razmak između panela omogućava tradicionalno korišćenje poljoprivrednih mašina.

Ovaj projekat dvostruke upotrebe poljoprivrednih površina za proizvodnju energije i hrane ima potencijal za budućnost i pruža pozitivne rezultate u smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu i podsticanju održive proizvodnje hrane i energije.

 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta