Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu

Beč
Foto: (c) Michaela Merglo
Srpska ekonomija

Visoke temperature tokom letnjih meseci predstavljaju ogroman izazov za gradove širom sveta – pa i za Beč. Urbane sredine su zbog guste izgrađenosti, zapečaćenih površina, nedostatka vegetacije i dodatnih izvora toplote posebno osetljive na toplotu. Noćno hlađenje je ograničeno – što otežava oporavak ljudskog organizma.

Istraživački tim Univerziteta za prirodne resurse i primenjene nauke (BOKU) proučava u okviru projekta Imp-DroP posledice produženih toplotnih talasa i analizira mere za hlađenje.

Interdisciplinarni tim je između ostalih istražio i sledeće mere: optimizovano hlađenje isparavanjem putem ciljanog navodnjavanja zelenih krovova, parkova i poljoprivrednih površina, smanjenje antropogene toplote, koju proizvode građani, na primer kroz saobraćaj, klima-uređaje i tehničke mere u urbanizmu, poput upotrebe solarnih panela.

Na četiri lokacije u Beču postavljene su meteorološke stanice za merenje podzemne i površinske temperature zemljišta, kao i vlažnosti zemljišta. Satelitski snimci su otkrili da se “toplotna ostrva” ne nalaze samo u gusto naseljenim delovima grada, već i u poljoprivredno orijentisanim opštinama nakon rane žetve i naknadnog nenavodnjavanja zemljišta. Međutim, ciljano navodnjavanje poljoprivrednih površina nakon žetve smanjuje lokalnu temperature za do 3 °C, dok je u gradskom području to smanjenje neznatno i iznosi od 0,2 °C u proseku.

Poređenja radi, ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C.

Jedno od ključnih pitanja jeste dostupnost vode za navodnjavanje. Bečki izvori dnevno isporučuju do 375.000 m³ vode. Za efikasno navodnjavanje svih zelenih površina tokom toplotnih talasa bilo bi potrebno oko 630.000 m³ dnevno. Isključiva upotreba izvorske vode u svrhe hlađenja nije izvodljiva.

Veliki deo urbanog zagrevanja stvara čovek – potrošnja energije u zgradama, saobraćaj, industrija, klima-uređaji. Značajan potencijal leži u lokalnoj upotrebi soalrnih panela na zelenim krovovima. Ukoliko se ova kombinacija primeni na većim površinama, ne samo da bi se smanjio uvoz električne energije iz fosilnih izvora, već bi se i emisija toplote mogla smanjiti. Simulacije pokazuju da ovakva strategija može doprineti hlađenju grada za do 1,5 °C.

Ostali naslovi

Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu