Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Molimo za finu tišinu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Glavna tema u našem regionu prošle nedelje bila je poseta predsednika Srbije Hrvatskoj. Na „iznenadni“ poziv hrvatske predsednice Kolinde Grabar-Kitarović krajem januara usledio je (ne)očekivani pozitivan odgovor iz Beograda. Susret koji je samo nekoliko meseci ranije bio otkazan zbog „nepovoljne opšte atmosfere“ realizovan je u veoma kratkom roku, a predsednika Srbije je pratila i brojna privredna delegacija. Atmosfera u političkim odnosima dve zemlje u trenutku održavanja sastanka nije bila ni malo bolja nego u ranijim mesecima, ali obostrana očekivanja i očekivanja „zajedničkih prijatelja“ su da bi ovakav susret mogao da donese promene na tom planu.

Različito gledanje na prošlost je nepresušan izvor za kreiranje negativne atmosfere u odnosima, najviše kroz medijsko prepucavanje istaknutih političara iz dve države. Utisak je da je takva „iskreirana napetost“ bila prisutna neposredno pre i sve vreme tokom susreta i ako su se glavni akteri trudili da pokažu svoju iskrenu želju za otvaranjem „novog poglavlja“ u odnosima dve države. Koliko su političari svesni šta je glavni uzrok takvog stanja vidi se kroz predlog predsednika Srbije, iznet neposredno pred relizaciju posete, a koji je prihvaćen i sa hrvatske strane u cilju „relaksacije“ trenutnih odnosa. Suština tog predloga je da se na pitanja iz prošlosti uvede „100 dana tišine“ koja bi važila za sve relevantne političke aktere.

Nekoliko je otvorenih političkih pitanja između Srbije i Hrvatske.Ona, kao što su pitanje nestalih u ratu ili pitanje granice, su aktuelna preko dve decenije i ne rešavaju se već se „guraju pod tepih“ ili se „ističu u prvi plan“ prema potrebi političkih lidera i njihovih „izbornih ciklusa“. Uz njih, sporno je i potraživanje ratne odštete za koju i Srbija i Hrvatska tvrde da na nju polažu pravo.Sve ovo razmatrano je i tokom prošlonedeljne posete, ali ostaje utisak da je ekonomija bila glavna tema.To se moglo primetiti kako u razgovorima predsednika Srbije sa predsednicom Hrvatske tako i kroz podršku koja je data Poslovnom forumu u Zagrebu koji je okupio predstavnike privrede, oko 40 velikih sistema – 17 iz Srbije i 22 kompanije iz Hrvatske.

Uporedo sa lošim političkim, dve države su razvijale mnogo bolje ekonomske odnose.Od zemalja regiona Srbija, posle Bosne i Hercegovine, najviše sarađuje sa Hrvatskom. Spoljnotrgovinska razmena poslednjih godina raste, a u toku 2017. premašila je milijardu evra.Potvrda dobre saradnje jeste poslovanje 200 hrvatskih kompanija u Srbiji sa oko 750 miliona evra ulaganja. Srbija je prepoznala značaj hrvatskih investicija, pre svega u prehrambenim fabrikama. One su izvozom proizvoda u Hrvatsku značajno doprinele da Srbija u ovoj saradnji beleži suficit koji je prošle godine iznosio oko 75 miliona evra.Trenutno u Hrvatskoj posluje mali broj srpskih kompanija,svega desetak.

Poziv predsednice Grabar-Kitarović tokom posete Poslovnom forumu upućen srpskim privrednicima da investiraju u Hrvatsku u tom smislu je od većeg značaja. Potvrđeno je i da postoji „politička volja“ za ponovno otvaranje predstavništava dve privredne komore koje će se realizovati u narednom mesecu. Dobra strana posete su i dogovori o zajedničkim infrastrukturnim projektima sa kojima bi mogli da konkurišemo za podršku fondova Evropske unije. Jedan takav projekat koji nadležni ministri treba da razrade u narednom periodu jeste rekonstrukcija železničke pruge Beograd-Zagreb.

Utisak je da su se najviši politički lideri tokom ove posete saglasili da je povoljan trenutak da se stavi tačka na prošlost oko koje se ne slažemo i da se u fokus razgovara stave privredne teme oko kojih je moguće graditi zajedničku budućnost.Privrednici su u svojim kontaktima, ali i ranijim delovanjem, potvrdili da za njih kada postoji zaednički interes i potreba na tržištu nema nikakavih prepreka.Bilo kakva politička podrška ekonomskim dogovorima i poslovima je uvek „vetar u leđa“, a za dve zemlje se pokazalo da je to najbolji način poboljšanje međusobnih odnosa.

Glavna saglasnost na prošlonedeljnom sastanku u Zagrebu je postignuta oko potrebe da se prestane sa „teškim rečima“ i vraćanjem u prošlost zbog „jeftinih“ političkih poena. Bilo bi dobro da političari ovoga puta održe svoju reč. Hrvatski i srpski privrednici biće im zahvalni makar i na „tišini“ od 100 dana oko koje su saglasni jer će to biti prilika da oni za taj period po prvi put budu „najglasniji“.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"