Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna

Beč
Foto: (c) Wirtschaftsagentur Wien
Srpska ekonomija

U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru.

Tokom sto dana, međunarodni stručnjaci istraživali su šta se može uraditi sa gradskim otpadom. Prvi rezultat je cigla od materijala koji bi inače završili na otpadu. Za izradu se koristi glina sa građevinskih lokacija podzemne železnice, kao i ostaci brašna iz pekare Štrek (Ströck). Tokom eksperimenata došlo je do neočekivanih efekata. „Mešali smo ostatke brašna i integrisali ih u masu, a kada smo se vratili seledeći dan, odjednom su nikle male biljke, jer su u njima još bile semenke lana i slično zrnevlje.“ Prototipovi još nisu pogodni za izgradnju kuća.

Cilj istraživanja „Biofabrike“ jeste da se pokaže „da možemo razviti poslovne modele s ovim proizvodima“, rekao je direktor Bečke privredne agencije, Gerhard Hirči. U septembru će deo festivalskog centra „Vienna Design Week“ biti izgrađen ovim ciglama. „Možda ove godine još uvek nije moguće koristiti ih, možda će biti potrebno još nekoliko godina, ali smo na dobrom putu i to je najvažnije“, rekao je član gradskog veća za privredu, Peter Hanke. Glina sa gradilišta podzemne železnice u ovom projektu se ne peče, već se suši na vazduhu. „Nepečena cigla ima 80 odsto čvrstoće pečene cigle, što je zapravo dovoljno za većinu primena. Velika prednost je, znatno je energetski efikasnije ako ciglu nije potrebno peći. Takođe, cigla kasnije može biti ponovo korišćena u skladu sa principima cirkularne ekonomije. Od tog materijala se može oblikovati nova cigla“, saopštavaju sa Tehničkog fakulteta u Beču.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)